Šta je uplašilo elite iz Davosa? (audio)

Novi Sputnjik poredak - Despot i Pavlović
Pratite nas
U Davosu, u Švajcarskoj, ove nedelje održan je tradicionalni Svetski ekonomski forum, godišnje okupljanje globalne finansijske i političke elite koja je ove godine bogatija nego ikada pre — jedan odsto najbogatijih poseduje koliko i ostalih 99 odsto — a, naizgled paradoksalno, istovremeno i zabrinutija za svoju budućnost nego što je bila zadugo.

Slučaj je udesio tako da se dan po završetku skupa u Davosu, ove subote, u Koblencu u Nemačkoj okupio deo krivaca za tu zabrinutost, vođe takozvanih populističkih, to jest antisistemskih stranaka iz Evrope, koje su na svom prvom samitu razmatrale načine borbe protiv sistema i svega onoga što Davos predstavlja.

Šta je to što najviše brine globalne elite? Kakva rešenja one nude, ako ih uopšte nude? I kuda vode procesi u kojima živimo — nastavku istog, ili globalizaciji s humanijim likom, ili pak ka resuverenizaciji nacionalnih država?

Ovo su bile neke od tema o kojima su u „Novom Sputnjik poretku“ razgovarali publicista i izdavač iz Švajcarske Slobodan Despot i advokat Branko Pavlović, nekadašnji direktor Agencije za privatizaciju.

Opisujući raspoloženje globalnih elita, Jan Goldin, profesor globalizacije i razvoja sa Oksforda koga „Njujork tajms“ citira u jednom od izveštaja iz Davosa, rekao je: „Nije dosad bilo boljeg vremena za život, a ipak, svi se osećamo tako sumorno. Mnogi se osećaju nervozno, mnogi osećaju da je ovo jedno od najopasnijih vremena“. Karakteristična je i ocena Mozesa Neima iz Karnegijeve zadužbine, koji je rekao da među prisutnima u Davosu „postoji konsenzus da se događa nešto ogromno, globalno i bez presedana“.

„Ali mi ne znamo koji su uzroci toga, i kako da se prema tome postavimo.“

Bil Gejts - Sputnik Srbija
Bes siromašnih će eksplodirati: Osam ljudi bogato kao pola sveta

 Koji su to procesi koji su toliko zabrinuli pripadnike globalne elite? „To je veliko pitanje, na koje verovatno niko nema precizan odgovor“, kaže Slobodan Despot, ukazujući na migrantsku krizu kao jedan od razloga opšteg osećaja nespokojstva. Važnije od toga: „Sistem u kome se na Zapadu dosad živelo, zasnovan na neprestanom rastu standarda i ličnog, individualnog komfora, dolazi do svog kraja“.

S tim u vezi, na ovogodišnjem Davosu dosta se govorilo o ekonomskoj nejednakosti, i to, čini se, s dobrom razlogom. OECD, Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj, još pre dve i po godine objavila je istraživanje po kome ekonomsko raslojavanje raste još od početka osamdesetih godina prošlog veka, i da smo se po tom parametru, po razlici između bogatih i ostalih, vratili na nivo iz 1820. godine.

Ovih dana, baš uoči Davosa, organizacija „Oksfam“ objavila je svoj izveštaj koji potvrđuje ovaj trend, navodeći da osmorica najbogatijih ljudi na svetu poseduju koliko i čitava donja polovina čovečanstva, preko tri i po milijarde ljudi dakle, te da najbogatijih jedan odsto poseduje koliko i ostalih 99 odsto. Šta je dovelo do ovakve situacije?

„Zahvaljujući Tomasu Piketiju i drugim istraživanjima, mi danas imamo i materijalne dokaze da je došlo do odvajanja rastućih profita ove male grupe ljudi u odnosu na rast produktivnosti privrede i u odnosu na rast zarada“, navodi Branko Pavlović.

Novčanica od 10 dolara i zdanje američkog Ministarstva finansija - Sputnik Srbija
Kakva je sudbina MMF-a posle promena u Americi

„Ljudi na Zapadu danas rade više da bi imali manje nego njihovi roditelji. Najbogatiji u ovim društvima postali su toliko nezajažljivi i gramzivi da je preraspodela bogatstva u njihovu korist dostigla neslućene razmere. Osim toga, Kina ali i mnoge druge države krenule su u sopstveni razvoj, smanjujući time mogućnost pljačkanja od strane Zapada i prelivanja tog nedostajućeg novca na srednji sloj ljudi u zapadnim društvima. Ta dva elementa dovela su do toga da je sistem postao neodrživ, i ljudi koji su podržavali neoliberalni koncept dok im je on omogućavao relativno dobar život sada su počeli da se okreću protiv njega.“

Govoreći u Davosu o problemu raslojavanja, nobelovac Džozef Štiglic rekao je da je globalizacija umanjila moć radnika da se bore za svoja prava, i da su korporacije to iskoristile. „Govori se o nejednakosti“, kaže Štiglic, „da je to glavni problem, najveća pretnja globalizaciji i globalnoj ekonomiji.

„Treba priznati da je način na koji je globalizacija dosad sprovođena značajno doprineo nejednakosti. Ali ja još nisam čuo valjanu argumentaciju o tome kakve bi promene trebalo uneti u globalizaciju da bi se rešio ovaj problem.“

Podela sveta - ilustracija - Sputnik Srbija
Podela moći u svetu — sprema li se nova Jalta

„Svet je postao uzan i mali za zapadnu globalizaciju, i ona mora da se preorijentiše i da izmišlja druge načine funkcionisanja i poslovanja“, komentariše Slobodan Despot. „Ali mislim da Zapad danas i nema rešenja za te probleme sa kojima je suočen. Jedino rešenje ka kome on danas ide jeste rat.“

Kristin Lagard, direktorka MMF-a, u Davosu je izgovorila ono što je očigledno, da je potrebno više redistribucije bogatstva da bi se rešio problem nejednakosti. Negde na tom tragu, i kineski predsednik Si Đinping, zalažući se za nastavak globalizacije, utvrdio je da nije ona sama po sebi problem, već da su problemi rezultat preterane trke za profitom.

„Njujork tajms“, s druge strane, zaključuje da se „sa sigurnošću može pretpostaviti da se predložene promene neće sukobiti sa interesima onih koji su bili prisutni u Davosu“. Da li je moguća promena iznutra, nekakva globalizacija po postojećem neoliberalnom receptu, ali sa humanijim likom?

„Tačno je to što je Si Đinping rekao, ali nije ostvarivo u današnjem svetu“, smatra Branko Pavlović. „Globalizacija nije sama po sebi problem, oduvek je moralo da se trguje, ali ovakva globalizacija pokušala je da uništi svaku regulaciju, u korist najmoćnijih finansijskih struktura u svetu. Otuda je i prirodna želja ljudi da se suprotstave toj potpuno otuđenoj grupi ljudi, kako bi mogli da urede koliko-toliko pristojan život. Promene će ići u tom pravcu, a to znači da se elitama iz Davosa ruši svet.“

Predsednik Kine Si Điping u Davosu - Sputnik Srbija
Globalizam iz Davosa na kineski način

U kolikoj je meri porast takozvanog populizma u zapadnom svetu, odnosno narodne pobune protiv sistema, izazvan ekonomskom stagnacijom i raslojavanjem? Ili je pak problem širi? S tim u vezi, zanimljivim se čine reči Marin le Pen, predsednice francuskog Nacionalnog fronta: „Ideologija Davosa je jednostavna: poništiti države, narode i demokratije, kako bi se ostavio otvoren prostor za tržište, krupne finansije i obavezni multikulturalizam.“

„Ove reči liče na korisno i efikasno političko uprošćavanje problematike, ali uprošćavanje ne znači da to u osnovi nije tačno“, napominje Slobodan Despot. „Od pada Sovjetskog Saveza prisustvujemo potpunoj privatizaciji javnog života na Zapadu; sve odluke u sferi trgovine, unutrašnjih i međunarodnih poslova, išle su uvek u istom pravcu, ka ukidanju svih granica i prepreka stvaranju svetskog tržišta koje bi kontrolisala jedna veoma uska šačica ljudi.“

Globalne elite, okupljene na Svetskom ekonomskom forumu, kao drugi važan element koji izaziva bojazan istakle su porast popularnosti i uticaja tzv. populističkih pokreta širom Evrope. Prvi čovek „Džej pi Morgan“ banke Džejmi Dajmon, čija je prošlogodišnja plata inače iznosila 28 miliona dolara, rekao je da „evrozona možda neće preživeti zbog porasta podrške populističkim liderima širom Evrope“.

Vašington post - Sputnik Srbija
Da li 2017. donosi novi svetski poredak?

Sličan pesimizam izrazio je i Lojd Blankfajn, CEO „Goldman Saksa“, a i Rej Dalio, koji je na čelu najvećeg svetskog hedž-fonda („Bridžvoter“) s kapitalom od 150 milijardi dolara, navodi da je „uticaj populizma na ekonomiju sada veći od uticaja centralnih banaka" i da je to najveća pretnja Evropskoj uniji. „Želim da budem jasan i glasan: populizam me plaši“, kaže Dalio.

„Zaista postoje ozbiljni razlozi zbog kojih bi evrozona mogla da propadne, ali nisam siguran koliko to zaista plaši Amerikance. Tek onda bi, naime, dolar bio rezervna svetska valuta“, komentariše Branko Pavlović, ukazujući na osnovni, unutrašnji problem evrozone: „Makroekonomski položaji Francuske i Nemačke, kao dve vodeće zemlje Evropske unije a naročito evrozone, različiti su po čitavom nizu parametara — nemačka zaduženost je oko 60 odsto BDP-a, francuska je skočila sa 83 na 100 odsto zaduženosti; Nemačka je veliki izvoznik, Francuska ima deficit u izvozu; u Nemačkoj ima svega oko 4 odsto nezaposlenih, u Francuskoj 10 i više — i zbog toga ne može da postoji jedna monetarna politika, koja bi bila odgovarajuća i za Francusku i za Nemačku, o Španiji, Italiji… da i ne govorimo.“

„Narastajući pokreti — koji se pogrdno nazivaju populističkim — nisu uzrok problema, već posledica veoma dubokih problema koji su u temelju današnjeg sistema."

Doba antiglobalizma tek dolazi

Samit evropskih populista u Koblencu, prvi te vrste, održan je odmah posle globalističkog skupa u Švajcarskoj. Još 2014. je u Vatikanu održana jedna konferencija predstavnika ovih suverenističkih pokreta, na kojoj je o njihovom objedinjavanju govorio i Stiven Benon, koga je Tramp imenovao za svog savetnika za strateška pitanja.

A posle decembarskog referenduma u Italiji, jedan od učesnika skupa u Koblencu, Mateo Salvini iz Lige za sever, tvitovao je oduševljeno: „Živeo Tramp, živeo Putin, živela Le Penova, živela Liga!“

„Većina tih pokreta, koji su u osnovi nacionalistički, jesu pokreti koji regrutuju svoje biračko telo na osnovu problema kao što su migracije, nesigurnost zbog terorizma… Ali to nisu uzroci već posledice drugih makro-politika koje te stranke uglavnom i ne uzimaju u obzir, to jest, tek sada počinju to da čine. S druge strane, politička kriza, kriza poverenja u etablirane političke stranke i sistem koji ne nude nikakvo rešenje, dovodi do njihovog rasta“, kaže Slobodan Despot.

Turske lire, evri o američki dolari - Sputnik Srbija
Hoće li banke biti samo sigurni čuvari novca

„Osnovni problem na Zapadu jesu pokušaji antropološke promene, redefinicije onoga što jeste čovek, a toga se ljudi najviše boje, jer usled svega toga na Zapadu više nemamo utočište za porodice, uporište za vaspitavanje dece izvan tog socijalističko-ultraliberalno-LGBT sistema.“

Kuda nas vode svi ovi procesi? Ko će prevagnuti, narod ili elite? Branko Pavlović: „Povratak u nacionalno jeste jedna normalna reakcija na sve ove procese. To nije nešto retrogradno, to je zapravo jedini okvir, nacionalna država jeste jedini arsenal oruđa koji nam stoji na raspolaganju. Ljudi ulaze u ozbiljnu borbu za normalne vrednosti protiv ovih pokušaja preumljavanja, i u Evropi će se tokom 2017. godine odvijati prelomni događaji“.

 

 

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala