Doba antiglobalizma tek dolazi

Sputnjik Energija - Miroslav Zdravković i Božo Drašković
Pratite nas
Od osamdesetih godina prošlog veka kontinuirano teče proces koncentracije bogatstva u rukama sve manjeg broja ljudi i siromašenja sve većeg broja ljudi. Zato se javlja klasičan problem nejednakosti, kao ključni problem savremenog kapitalizma.

U svetu je sve primetnije jačanje antiglobalističkih pokreta, a broj protivnika liberalizacije trgovine sve je veći, čak i u zemljama poput Nemačke. O tome da li će siromašni uspeti da se odupru lobiju bogataša, kojima odgovara globalizacija i trgovina bez granica, Jelica Putniković je u emisiji „Energija Sputnjika“ razgovarala sa urednikom portala „Makroekonomija“ dr Miroslavom Zdravkovićem i prof. dr Božom Draškovićem, saradnikom Instituta ekonomskih nauka.

© SputnikBožo Drašković i Miroslav Zdravković
Božo Drašković i Miroslav Zdravković - Sputnik Srbija
Božo Drašković i Miroslav Zdravković

Drašković smatra da još nije nastupilo doba velikih antiglobalističkih pokreta. Kako kaže, predstavnici krupnog kapitala zastupnici su teze da se ne ograničavaju slobodni tokovi generisanja profita, dok se globalizaciji protive oni koji su gubitnici u tom procesu.

„I u zemljama koje su glavni zagovornici globalnih tokova finansijskog kapitala i roba postoji strah radnika i sindikata da dalji tokovi globalizacije mogu izazvati probleme. Od osamdesetih godina prošlog veka kontinuirano teče proces koncentracije bogatstva u rukama sve manjeg broja ljudi, i siromašenja sve većeg broja ljudi. Zato se javlja klasičan problem nejednakosti, kao ključni problem savremenog kapitalizma, zbog opasnosti da će nejednakosti izazvati socijalne nemire i sukobe“, kaže Drašković.

Sličnog stava je i Miroslav Zdravković, koji smatra da nema ozbiljnih antiglobalističkih pokreta, jer su postojeći uglavnom naručeni i predstavljaju stvar interesa.

„Sadašnju situaciju možemo uporediti sa Velikom krizom tridesetih godina prošlog veka, koja se završila svetskim ratom. Danas kriza traje punih osam godina, od 2008. godine, bez rešenja. Svet se našao u novom problemu sa talasom izbeglica, gde problem nije globalizam već fašizam. Fašizam je vrlo zapaljiva ideologija siromašnih u zemljama koje će lakše pokazati na izbeglicu i reći da je on kriv za njihov položaj, nego što će svoje nezadovoljstvo uperiti protiv globalnih vladara i krupnog kapitala“, upozorava Zdravković.

Međunarodni monetarni fond - Sputnik Srbija
Zapad menja pravila MMF-a

Prema njegovim rečima, ako Evropska unija počne da se raspada, a na to ukazuje „bregzit“, to će biti bolan proces po krupni kapital koliko i pojava fašizma i jačanja ultradesničarskih snaga koje će biti nemoguće kontrolisati.

Dr Boža Drašković smatra da svet treba da ide u proces globalizacije, ali ne u interesu uskih bogatih grupa u svetu, povezanih sa političkom moći. On upozorava da je napravljen sistem u kojem postoji savez između najbogatijih i političkih struktura, koje vladaju najmoćnijim državama u svetu, i kojima smetaju sindikati i radnici koji traže svoja prava.

„Problem globalizacije nije ni crn ni beo. Crn je ako radi u interesu manjine, a dobar je ako radi u interesu većine, na globalnom planu. Pozitivni tokovi globalizacije ogledali bi se u uravnoteženom nivou razvoja, bez prljavih igara nalik onim sa Libijom oko resursa, što je dovelo do siromašenja nekada izuzetno bogate zemlje, ili igara kao što je dužničko ropstvo zemalja sa hartijama od vrednosti koje nikada neće moći da vrate. Te negativne stvari generišu socijalne, političke i kulturološke probleme“, napominje Drašković.

Kako navodi, problem globalizma treba posmatrati iz više uglova, istorijskih, ekonomskih, socijalnih, demografskih.

Aleksis Cipras - Sputnik Srbija
Vikiliks: MMF hteo da ucenjuje Grčku bankrotom

„MMF i Svetska banka podržavaju krupni kapital, jer su njegovi činovnici. Oni vide da će biti problema u budućnosti sa socijalnim aspektima krupnog kapitala, ali ne nude rešenje“, kaže Drašković.

Miroslav Zdravković napominje da od globalizacije korist ima samo krupan kapital, a da Srbiju očekuje dalja rasprodaja nacionalnog bogatstva, koja vodi daljem siromašenju stanovništva. Porast globalizacije, kako ističe, utiče i na demografsku sliku zemalja širom sveta, pa i Srbije.

„Ove godine pad broja rođenih u Srbiji je veći od 5 odsto, što je cifra koja nikoga ne dotiče, a morala bi biti alarm da se ugledamo na Ruse i to kako su oni, od toga da imaju ogroman odliv stanovništva tokom devedesetih godina prošlog veka, počeli da cene život i sada imamo u Rusiji bračne parove sa dvoje i više dece. Pored pada nataliteta opada i broj penzionera, pa uskoro neće biti potrebe za uštedama, jer se broj penzionih čekova za isplatu dramatično smanjuje“, upozorava Zdravković.

Sve vesti
0
Prvo nova obaveštenjaPrvo stara obaveštenja
loader
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala