Bitka Prištine i Podgorice: Može li Haradinaj otcijepiti i dio Crne Gore

© REUTERS / Hazir RekaGrafit koji su napisali Albanci sa Kosova na Čakoru : "Kosovo je Čakor".
Grafit koji su napisali Albanci sa Kosova na Čakoru : Kosovo je Čakor. - Sputnik Srbija
Pratite nas
Jedan od prvih poteza novopečenog „kosovskog“ premijera Ramuša Haradinaja bio je raspuštanje Komisije za demarkaciju granice sa Crnom Gorom. Za zvaničnu Podgoricu taj spor je — „završena stvar“

U razgovoru za Glas Amerike, Haradinaj je takođe rekao da će naći druge stručnjake, a ne one koji su to u prošlosti radili.

„Sporazum, po meni, ima greške, vjerujem da ćemo te greške identifikovati, sigurno ćemo uraditi novu ekspertizu, dakle dovešćemo druge stručnjake a ne one koji su u prošlosti radili kao što su Murat Meha i ostali, i oni će naći istinu, jer sporazum je pogrešan“, naglasio je Haradinaj.

Novi premijer „Kosova“ inače je, kako prenosi prištinski portal „Gazeta“, odmah raspustio Komisiju za demarkaciju granice sa Crnom Gorom i postavio Špejtima Bulićija za novog šefa budućeg tima koji će biti zadužen za to pitanje.

Takođe, profesor međunarodnog prava u Prištini Afrim Hoti predložio je da ukoliko Crna Gora ne prihvati razgovor o ponovnom razgraničenju sa Kosovom, onda to pitanje treba uputiti Međunarodnom sudu za arbitražu sa sjedištem u Hagu.

Podsjećanja radi, Crna Gora i tzv. republika Kosovo su Ugovor o razgraničenju potpisale avgusta 2015. godine u Beču, pri čemu je Ugovor do danas potvrdila samo crnogorska strana, ali ne i kosovska, jer se tome oštro protivila upravo tadašnja opozicija u Prištini, na čelu sa strankom Ramuša Haradinaja, novog premijera.

Priština, Kosovo - Sputnik Srbija
EU: Demarkacija granice Kosova s Crnom Gorom uslov za viznu liberalizaciju

Što se pak crnogorske strane tiče, trenutno se čini da nema nekih prevelikih tenzija. Za Crnu Goru je zvanično, kako kažu, to pitanje završeno, a crnogorski zvaničnici ne kriju da imaju jako dobre odnose sa Kosovom, pa je i crnogorski šef diplomatije Srđan Darmanović saopštio kako vjeruje u demokratski kapacitet Kosova. 

„Imamo jako dobre odnose sa Kosovom i ne sumnjamo da će se tako nastaviti. Za Crnu Goru ovo pitanje je završeno i nećemo se više na to vraćati. Vjerujemo u demokratski kapacitet institucija u Kosovu i strpljivo ćemo čekati konačno rješenje razgraničenja sa Kosovom", naveo je Darmanović.

Ipak, objektivno govoreći, najprije će biti da osim vjere u „demokratski kapacitet Kosova“, crnogorske vlasti trenutno prevashodno računaju na pritisak određenih faktora međunarodne zajednice na Kosovo po ovom pitanju, a prije svega NATO i EU. 

Istini za volju, iz NATO-a su odmah 7. juna, samo dva dana nakon zvaničnog pristupanja Crne Gore tom vojnom savezu saopštili da se NATO ne miješa u pitanje granice Kosova i Crne Gore.

„NATO nema direktnu ulogu kada je u pitanju demarkacija granica — ni među svojim članicama, ni između drugih država; linija razgraničenja je bilateralno pitanje zainteresovanih strana" stoji u odgovoru NATO-a upućenom tada američkom Radiju Slobodna Evropa, na pitanje da li je za taj Savez prihvatljivo da Crna Gora, njena nova članica, ponovo otvori pitanje demarkacije sa Kosovom.

Momir Bulatović - Bez distance - Sputnik Srbija
Crna Gora kao Kilibarda: Odričemo se svega što smo dosad bili!

Ipak, trenutno ohrabrenje za Crnu Goru je što, po svemu sudeći, iz Evropske unije ne razmišljaju istovjetno kao i NATO, pa je njemačka kancelarka Angela Merkel u čestitki povodom izbora za premijera Kosova Ramušu Haradinaju poručila da su dijalog sa Srbijom i demarkacija granice sa Crnom Gorom među ključnim koracima za „jačanje evropske perspektive Kosova“.

Čelnik pokreta „Sloboda narodu“ Boško Vukićević za Sputnik kaže da ponašanje Podgorice u ovom pitanju potvrđuje tezu da je Crna Gora država ograničenog suvereniteta.

„Samim priznanjem lažne države Kosovo, zabadajući time nož u leđa Srbiji, crnogorski režim je pokazao da ne vodi računa o nacionalni interesima i o miru u kući, već da se rukovodi interesima drugih država koji ga na neki način drže u šaci“, tvrdi Vukićević

Prema njegovom viđenju, sve upućuje da je režim u Crnoj Gori ograničenog suvereniteta i da se njegova vlast može suziti samo na kontrolu institucija koje se koriste u političke svrhe i za represiju nad neistomišljenicima, dok se sa druge strane pitanja spoljne politike kao i ona koja se odnose na odbranu granica zemlje prepuštaju na volju i odlučivanje stranom faktoru.

„To je sramno, a dodatnu dozu ozbiljnosti situacije pridodaje činjenica da je lice koje prijeti teritorijalnoj cjelovitosti Crne Gore i koje ućutkuje crnogorske zvaničnike osvjedočeni kriminalac i ratni zločinac. S toga crnogorskim vlastima jedino preostaje da objasne ljudima koji ih podržavaju, i koji su ih glasali: na koji način oni brane državne i nacionalne interese“, zaključuje naš sagovornik.

 

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala