U razgovoru za Glas Amerike, Haradinaj je takođe rekao da će naći druge stručnjake, a ne one koji su to u prošlosti radili.
„Sporazum, po meni, ima greške, vjerujem da ćemo te greške identifikovati, sigurno ćemo uraditi novu ekspertizu, dakle dovešćemo druge stručnjake a ne one koji su u prošlosti radili kao što su Murat Meha i ostali, i oni će naći istinu, jer sporazum je pogrešan“, naglasio je Haradinaj.
Novi premijer „Kosova“ inače je, kako prenosi prištinski portal „Gazeta“, odmah raspustio Komisiju za demarkaciju granice sa Crnom Gorom i postavio Špejtima Bulićija za novog šefa budućeg tima koji će biti zadužen za to pitanje.
Takođe, profesor međunarodnog prava u Prištini Afrim Hoti predložio je da ukoliko Crna Gora ne prihvati razgovor o ponovnom razgraničenju sa Kosovom, onda to pitanje treba uputiti Međunarodnom sudu za arbitražu sa sjedištem u Hagu.
Podsjećanja radi, Crna Gora i tzv. republika Kosovo su Ugovor o razgraničenju potpisale avgusta 2015. godine u Beču, pri čemu je Ugovor do danas potvrdila samo crnogorska strana, ali ne i kosovska, jer se tome oštro protivila upravo tadašnja opozicija u Prištini, na čelu sa strankom Ramuša Haradinaja, novog premijera.
Što se pak crnogorske strane tiče, trenutno se čini da nema nekih prevelikih tenzija. Za Crnu Goru je zvanično, kako kažu, to pitanje završeno, a crnogorski zvaničnici ne kriju da imaju jako dobre odnose sa Kosovom, pa je i crnogorski šef diplomatije Srđan Darmanović saopštio kako vjeruje u demokratski kapacitet Kosova.
„Imamo jako dobre odnose sa Kosovom i ne sumnjamo da će se tako nastaviti. Za Crnu Goru ovo pitanje je završeno i nećemo se više na to vraćati. Vjerujemo u demokratski kapacitet institucija u Kosovu i strpljivo ćemo čekati konačno rješenje razgraničenja sa Kosovom", naveo je Darmanović.
Ipak, objektivno govoreći, najprije će biti da osim vjere u „demokratski kapacitet Kosova“, crnogorske vlasti trenutno prevashodno računaju na pritisak određenih faktora međunarodne zajednice na Kosovo po ovom pitanju, a prije svega NATO i EU.
Istini za volju, iz NATO-a su odmah 7. juna, samo dva dana nakon zvaničnog pristupanja Crne Gore tom vojnom savezu saopštili da se NATO ne miješa u pitanje granice Kosova i Crne Gore.
„NATO nema direktnu ulogu kada je u pitanju demarkacija granica — ni među svojim članicama, ni između drugih država; linija razgraničenja je bilateralno pitanje zainteresovanih strana" stoji u odgovoru NATO-a upućenom tada američkom Radiju Slobodna Evropa, na pitanje da li je za taj Savez prihvatljivo da Crna Gora, njena nova članica, ponovo otvori pitanje demarkacije sa Kosovom.
Ipak, trenutno ohrabrenje za Crnu Goru je što, po svemu sudeći, iz Evropske unije ne razmišljaju istovjetno kao i NATO, pa je njemačka kancelarka Angela Merkel u čestitki povodom izbora za premijera Kosova Ramušu Haradinaju poručila da su dijalog sa Srbijom i demarkacija granice sa Crnom Gorom među ključnim koracima za „jačanje evropske perspektive Kosova“.
Čelnik pokreta „Sloboda narodu“ Boško Vukićević za Sputnik kaže da ponašanje Podgorice u ovom pitanju potvrđuje tezu da je Crna Gora država ograničenog suvereniteta.
„Samim priznanjem lažne države Kosovo, zabadajući time nož u leđa Srbiji, crnogorski režim je pokazao da ne vodi računa o nacionalni interesima i o miru u kući, već da se rukovodi interesima drugih država koji ga na neki način drže u šaci“, tvrdi Vukićević
Prema njegovom viđenju, sve upućuje da je režim u Crnoj Gori ograničenog suvereniteta i da se njegova vlast može suziti samo na kontrolu institucija koje se koriste u političke svrhe i za represiju nad neistomišljenicima, dok se sa druge strane pitanja spoljne politike kao i ona koja se odnose na odbranu granica zemlje prepuštaju na volju i odlučivanje stranom faktoru.
„To je sramno, a dodatnu dozu ozbiljnosti situacije pridodaje činjenica da je lice koje prijeti teritorijalnoj cjelovitosti Crne Gore i koje ućutkuje crnogorske zvaničnike osvjedočeni kriminalac i ratni zločinac. S toga crnogorskim vlastima jedino preostaje da objasne ljudima koji ih podržavaju, i koji su ih glasali: na koji način oni brane državne i nacionalne interese“, zaključuje naš sagovornik.
