https://lat.sputnikportal.rs/20251206/1193417219.html
Srbi u ogledalu Ermitaža
Srbi u ogledalu Ermitaža
Sputnik Srbija
Koja je najperspektivnija oblast saradnje Srbije i Rusije u oblasti kulture, šta je Rusima najprivlačnije u srpskoj umetnosti, književnosti i filmskom... 06.12.2025, Sputnik Srbija
2025-12-06T10:00+0100
2025-12-06T10:00+0100
2025-12-06T10:13+0100
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e9/0c/06/1193417061_0:3:1036:586_1920x0_80_0_0_e68d2085830de229ca9a8a203f4d4a07.jpg
Srbi u ogledalu Ermitaža
Sputnik Srbija
Koja je najperspektivnija oblast saradnje Srbije i Rusije u oblasti kulture, šta je Rusima najprivlačnije u srpskoj umetnosti, književnosti i filmskom stvaralaštvu i zašto manifestacija „Dani Ermitaža“ u Srbiji ima dubok simbolički značaj za obe zemlje, otkriva nam savetnik ruskog predsednika za kulturu Mihail Švidkoj.
O istaknutim srpskim generalima koji su zadužili Rusiju boreći se u ratovima protiv Napoleona, razgovaramo s Milicom Cicmil, autorkom izložbe „Tragovi svetlosti – Srbi u ogledalu Ermitaža“, koja se do 31. januara može pogledati u Narodnom muzeju Srbije, u okviru manifestacije „Dani Ermitaža“.
Šta je nevidljivo na radovima objedinjenim na istoimenoj izložbi otvorenoj u galeriji „Iks Vitamin“, kako se u kombinaciji digitalnog crteža, fotografije i zvuka istražuju psihološka stanja savremenog čoveka i preispituju odnos identiteta i njegove senke – o tome u „Orbiti kulture“ razgovaramo sa autorkom izložbe „Nevidljivo“, multimedijalnom umetnicom Jovanom Ilić.
Zbog čega nagrada „Dijamantski leptir” (koju je kao najbolji reditelj osvojio na prvom Filmskom festivalu Evroazijske filmske akademije u Moskvi) nije važna samo za njegov rad, nego i za pozicioniranje srpske kinematografije na ogromnom evroazijskom kulturnom prostoru, kako sprečiti da svet opterećen kulturnim rasizmom koji osnažuju savremene političke agende ne uguši elementarnu umetničku slobodu – u ekskluzivnom razgovoru za Sputnjik otkriva nagrađeni reditelj filma „Bauk“ – Goran Radovanović.
Kakav je izazov otkrivati i beležiti velike priče u malim pričama, kako se posle „Otkopčavanja“ i „Crvotočine“ i u novoj „Nedovršenoj fotografiji“ uspešno istrajava u kratkoj formi, zašto kritičari kažu da je njegovom pojavom na književnoj sceni „svanula nova literarna zora, uzbudljivog umetničkog glasa“ – pitamo pisca Zorana Ljubičića.
Koja je najperspektivnija oblast saradnje Srbije i Rusije u oblasti kulture, šta je Rusima najprivlačnije u srpskoj umetnosti, književnosti i filmskom stvaralaštvu i zašto manifestacija „Dani Ermitaža“ u Srbiji ima dubok simbolički značaj za obe zemlje, otkriva nam savetnik ruskog predsednika za kulturu Mihail Švidkoj.O istaknutim srpskim generalima koji su zadužili Rusiju boreći se u ratovima protiv Napoleona, razgovaramo s Milicom Cicmil, autorkom izložbe „Tragovi svetlosti – Srbi u ogledalu Ermitaža“, koja se do 31. januara može pogledati u Narodnom muzeju Srbije, u okviru manifestacije „Dani Ermitaža“.Šta je nevidljivo na radovima objedinjenim na istoimenoj izložbi otvorenoj u galeriji „Iks Vitamin“, kako se u kombinaciji digitalnog crteža, fotografije i zvuka istražuju psihološka stanja savremenog čoveka i preispituju odnos identiteta i njegove senke – o tome u „Orbiti kulture“ razgovaramo sa autorkom izložbe „Nevidljivo“, multimedijalnom umetnicom Jovanom Ilić.Zbog čega nagrada „Dijamantski leptir” (koju je kao najbolji reditelj osvojio na prvom Filmskom festivalu Evroazijske filmske akademije u Moskvi) nije važna samo za njegov rad, nego i za pozicioniranje srpske kinematografije na ogromnom evroazijskom kulturnom prostoru, kako sprečiti da svet opterećen kulturnim rasizmom koji osnažuju savremene političke agende ne uguši elementarnu umetničku slobodu – u ekskluzivnom razgovoru za Sputnjik otkriva nagrađeni reditelj filma „Bauk“ – Goran Radovanović.Kakav je izazov otkrivati i beležiti velike priče u malim pričama, kako se posle „Otkopčavanja“ i „Crvotočine“ i u novoj „Nedovršenoj fotografiji“ uspešno istrajava u kratkoj formi, zašto kritičari kažu da je njegovom pojavom na književnoj sceni „svanula nova literarna zora, uzbudljivog umetničkog glasa“ – pitamo pisca Zorana Ljubičića.
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
2025
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
Vesti
sr_RS
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07e9/0c/06/1193417061_126:0:910:588_1920x0_80_0_0_a4922190d83ad9a777cac75724e03625.jpgSputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
audio
Koja je najperspektivnija oblast saradnje Srbije i Rusije u oblasti kulture, šta je Rusima najprivlačnije u srpskoj umetnosti, književnosti i filmskom stvaralaštvu i zašto manifestacija „Dani Ermitaža“ u Srbiji ima dubok simbolički značaj za obe zemlje, otkriva nam savetnik ruskog predsednika za kulturu Mihail Švidkoj.
O istaknutim srpskim generalima koji su zadužili Rusiju boreći se u ratovima protiv Napoleona, razgovaramo s Milicom Cicmil, autorkom izložbe „Tragovi svetlosti – Srbi u ogledalu Ermitaža“, koja se do 31. januara može pogledati u Narodnom muzeju Srbije, u okviru manifestacije „Dani Ermitaža“.
Šta je nevidljivo na radovima objedinjenim na istoimenoj izložbi otvorenoj u galeriji „Iks Vitamin“, kako se u kombinaciji digitalnog crteža, fotografije i zvuka istražuju psihološka stanja savremenog čoveka i preispituju odnos identiteta i njegove senke – o tome u „Orbiti kulture“ razgovaramo sa autorkom izložbe „Nevidljivo“, multimedijalnom umetnicom Jovanom Ilić.
Zbog čega nagrada „Dijamantski leptir” (koju je kao najbolji reditelj osvojio na prvom Filmskom festivalu Evroazijske filmske akademije u Moskvi) nije važna samo za njegov rad, nego i za pozicioniranje srpske kinematografije na ogromnom evroazijskom kulturnom prostoru, kako sprečiti da svet opterećen kulturnim rasizmom koji osnažuju savremene političke agende ne uguši elementarnu umetničku slobodu – u ekskluzivnom razgovoru za Sputnjik otkriva nagrađeni reditelj filma „Bauk“ – Goran Radovanović.
Kakav je izazov otkrivati i beležiti velike priče u malim pričama, kako se posle „Otkopčavanja“ i „Crvotočine“ i u novoj „Nedovršenoj fotografiji“ uspešno istrajava u kratkoj formi, zašto kritičari kažu da je njegovom pojavom na književnoj sceni „svanula nova literarna zora, uzbudljivog umetničkog glasa“ – pitamo pisca Zorana Ljubičića.