Špijuni su u zapadnim kompanijama u Nišu, a ne u srpsko-ruskom centru (video)

© Sputnik / Radoje PantovićPripremanje humanitarne pomoći za Alep na aerodromu u Nišu.
Pripremanje humanitarne pomoći za Alep na aerodromu u Nišu. - Sputnik Srbija
Pratite nas
Očekivao sam možda više životnog iskustva kod budućeg premijera ali mislim da je Ana Brnabić pokazala dovoljno energije, ima odgovarajuće obrazovanje i značajno iskustvo sa radom u Vladi, zna kako sve to funkcioniše, veliki napredak je postigla na osavremenjavanju i približavanju administracije građanima i pred njom je veliki izazov.

Milovan Drecun, poslanik SNS-a i predsednik skupštinskog odbora za Kosovo I Metohiju ovako za Sputnjik ocenjuje odluku predsednika Aleksandra Vučića da dodeli mandat Brnabićevoj za sastav nove Vlade:

„Ona je jako posvećena poslu tako da taj manjak životnog i profesionalnog iskustva može da se nadoknadi. Najbolje je iskombinovati energiju i žar mladosti i iskustvo poznijih godina. Kada se to dobro ukomponuje, onda rezultat neće izostati. Njoj je put olakšan, jer je Vučić sa mesta premijera jasno trasirao put kojim Srbija treba da ide. Mislim da će i ovaj novi sastav Vlade igrati timski kao i do sada“.

Da li Ana Brnabić ima podršku SNS-a?

— Apsolutno sam siguran da ima. Možda bi neko želeo da vidi neko drugo rešenje ali će odluka lidera stranke biti podržana. Vučić je kao predsednik republike poveravanjem mandata najodgovorniji za to kako će ta Vlada raditi u narednom periodu. Uostalom, nikome ne dajem unapred blanko podršku i pozitivnu ocenu, očekujem da vidim rezultate.

Novi premijer Srbije Ana Brnabić - Sputnik Srbija
Ana Brnabić nova premijerka: Biće mi čast da služim svojoj zemlji

Kakvu politiku od nove premijerke očekujete prema KiM?

— Mi kao država nemamo veliki manevarski prostor za rešavanje kosovskog pitanja. Krenuli smo putem koji je jedino bio moguć, drugi je bio da potpuno izgubimo Kosmet, da se proglasi ujedinjenje Kosova i Albanije. Opredelili smo se da s jedne strane stvorimo mehanizam preko koga ćemo imati uticaj u svim institucijama koje funkcionišu na KiM bez obzira što te institucije sebe smatraju nekakvom državom, a mi ih tretiramo kao privremeni institucije samouprave.

U njima ne možete da ne učestvujete, jer svakodnevni život srpskog naroda posebno južno od Ibra zavisi od njih. Plan je da ostvarimo uticaj u institucijama, da imamo političku težinu kako bismo mogli da sprečavamo jednostavne odluke Albanaca štetne po srpski interes, a onda da razvijemo proces normalizacije odnosa sa Prištinom.

Možemo li to u praksi ostvariti pod raznim međunarodnim pritiscima?

— Neophodan je nastavak jačanja našeg međunarodnog kapaciteta kako ne bismo stalno bili pod pritiskom zapadnih zemalja da smo nekonstruktivni i da ne želimo stabilizaciju u našoj južnoj pokrajini. Treba da vidimo kako ćemo da nastavimo tim putem, jer Albanci na sve načine pokušavaju da spreče formiranje Zajednice srpskih opština i čak da se možda i ne nastavi proces normalizacije odnosa, jer znaju da nas čekaju pitanja imovine, položaj Srpske pravoslavne crkve i povratka proteranih.

Završni čin bitke za Kosovo: Priština traži kapitulaciju Beograda

Najavljen je i dijalog u Srbiji o južnoj pokrajini…

— Mi sada treba da utvrdimo mehanizam za koji će biti potreban konsenzus svih, a zbog toga ćemo verovatno imati neki novi proces. To je najavio bivši premijer, a sadašnji predsednik republike kada je rekao da bi nam bio neophodan jedan potpuno otvoreni unutrašnji dijalog da vidimo kojim putem dalje. To nikako ne znači da treba da definišemo način kako ćemo da priznamo tu samoproglašenu državu, to je konstanta od koje niko neće da odustane ali se ambijent u rešavanju kosovskog pitanja promenio. Mi smo sada na prostoru na kome je dominantan NATO i EU i imamo gotovo obnovljeno hladnoratovsko sučeljavanje koje se izgleda neće skoro završiti. Takva situacija preti da nas uvuče u ulogu taoca, a Srbija ne sme to da prihvati i zasad odoleva. Ipak, to nesumnjivo utiče i na situaciju na KiM, jer taj promenjeni ambijent zahteva unutrašnji dijalog o političkom konsenzusu o novom modelu. U tom smislu premijerka će imati novu ulogu ali sam uveren da ona neće biti usamljena već da ćemo joj u tome svi pomoći.

Koliko je za novu premijerku otežavajuća okolnost ko će voditi prištinsku vladu — da li će to biti Ramuš Haradinaj ili Aljbin Kurti. Koje je za Srbiju manje zlo?

— To može da bude problem za sve nas, za ceo srpski narod. Prvo moramo da vidimo ko će formirati izvršnu vlast u našoj južnoj pokrajini. Svi oni mogu jedni sa drugima, samo su prazne priče za decu da ne mogu. Ko je mogao da veruje da će Tači i Haradinaj da idu u koaliciju? Netrpeljivost je među njima evidentna, Haradinaj je pričao da će da se osveti Tačiju, jer ga je dva puta spakovao u Hag. Saznao sam je igra pritvaranja Haradinaja u Francuskoj zapravo bila igra Tačija i Kadrija Veseljija koji ima bliske veze sa strukturama u francuskim bezbednosnim službama da bi se Haradinaju podigao rejting i da bi po njegovom povratku bila formirana koalicija terorističkih komandanata i da im to bude najbolja odbrana od optužnica specijalizovanog tužilaštva. Ne bi mogli svi iz državnog vrha da se nađu na optužnicama, što bi i samo specijalno tužilaštvo dovelo u delikatnu poziciju, ali na sreću taj plan im nije prošao. Kada je reč o srpskom narodu, mi nemamo ohrabrujuće signale čak ni od koalicije oko Demokratskog saveza Kosova, koja bi trebalo da bude politički racionalnija.

Ramuš Haradinaj - Sputnik Srbija
Haradinaj traži izvinjenje od Srbije, a hoće da hapsi Đurića i Vulina

Da li su osvojeni mandati Srpske liste garancija da će Srbija imati uticaj na politiku koja će se voditi na Kosmetu?

— Oni jesu određena politička snaga, jer je i za međunarodnu zajednicu koja većinski podržava secesiju Kosmeta jako bitno da u jednom multietničkom društvu prikaže učešće svih nacionalnosti u vlasti da bi se pokazalo kako se ljudska prava poštuju i kako Kosovo napreduje. Istina je da napreduje samo teritorija i da ima više birača nego stanovnika, da ne poverujete! Ako su jedinstveni, Srbi imaju snagu, taj jedan Srbin koji je dobio poslanički mandat i njegovo dosadašnje ponašanje ukazuje na prostor za manipulisanje od strane Albanaca, ali ovih devet poslanika i plus jedan Goranac biće nepremostiva snaga za nametanje jednostranih rešenja koja su od strateškog značaja za život takozvanih manjina. Naravno, Albanci će uvek pokušavati da marginalizuju i da plate što jeftinije prisustvo srpskih predstavnika u institucijama u pokrajini.

Zvaničnik Stejt departmenta zadužen za Evropu i Evroaziju Hojt Brajan Ji rekao da su SAD zabrinute zbog izgradnje Srpsko-ruskog humanitarnog centra u Srbiji i potencijalnog specijalnog statusa za osoblje koji je Rusija tražila. Čega se Vašington plaši?

— Iako nije bio u tom centru, i ambasador SAD Kajl Skot u Beogradu je rekao da deli zabrinutost da to ne bude špijunski centar i da je to prvenstveno problem Srbije i njenih građana. Bio sam u centru i impresioniran sam kako je postavljen, kakvu opremu ima. Možda bi američki ambasador trebalo da potraži špijune negde na drugom mestu, u nekim zapadnim kompanijama koje su takođe prisutne u Nišu. Svašta se govorkalo ovih godina da se u nekim kompanijama nalaze upravo agenti CIA koji te firme koriste kao masku. Nije sporno da pogotovo velike sile imaju špijune, ali ovde je u pitanju pokušaj potpunog eliminisanja bilo kakvog ruskog uticaja i prisustva u Srbiji.

Avion Injušinu Rusko-srpskom humanitarnom centru u Nišu - Sputnik Srbija
Zašto Hojt Ji preti Srbiji — panika ili paranoja

U jednoj emisiji sam pitao Sonju Biserko i Jelenu Milić da li znaju koliko stotina života su spasili pripadnici Srpsko-ruskog humanitarnog centra, koliko puta su intervenisali na poziv slovenačke vlade? Nama je u regionu potrebno nekoliko takvih centara, a ne jedan. A neko bi želeo da se činjenice ne vide i da sve prebaci na teren spekulacija, jer je to najisplativije. U zemljama koje su iz bivšeg Istočnog bloka zvaničnici sada viču da ih Rusi napadaju, Rusi se mešaju u unutrašnje stvari u demokratske procese, a kada se zapadne zemlje mešaju, onda nema veze. U svetu nemate pravdu, a taj princip je nametnuo Zapad i svako ko pokušava da se bori protiv takvog principa naravno da će biti žigosan i oklevetan.

Da li naš narod naseda na celu tu priču?

— Mi Srbi nikako da naučimo jednu stvar, da treba da se okanemo opredeljivanja da li smo za Ameriku ili za Rusiju. Naša majka i naša otadžbina je Srbija, postoje među narodima prijateljstva, postoji podudarnost interesa između država ali nemojte da na osnovu svojih želja gradimo odnose sa nekim drugim državama. Ova priča Sjedinjenih Država je vrsta snažnog pritiska prvo na predsednika republike, na Vladu, na sve nas da se taj Centar jednostavno ugasi. Ako se ne varam, NATO je najavljivao da će on sa Srbijom da gradi sličan centar negde u Vojvodini, pa neka gradi. Ovo jeste pritisak da se prvo odustane od daljeg razvoja tog Centra, da se njegovo delovanje ugasi. Ljudi koji rade u njemu naravno da moraju da imaju jedan poseban status. Mi imamo sporazum Sofa o statusu i NATO osoblja i američkih vojnika i to je jako privilegovan položaj, pa zašto to ne bismo imali ljude koji rade u Srpsko-ruskom humanitarnom centru koji nisu došli ovde sa oružjem već da spasavaju živote. Dakle, ovo je više politički pritisak koji je u domenu onog geopolitičkog sučeljavanja Amerike i Rusije na Balkanu.

Predsednik SAD Donald Tramp je pod istragom kojom bi trebalo da se utvrdi da li je počinio krivično delo „opstrukcije pravde. Da li je to pokretanje istrage pokazalo da je američka duboka država spremna na sve samo da spreči otopljavanje odnosa Vašingtona i Moskve?

Moskva - Sputnik Srbija
Moskva nikad neće biti kalifat, dok Vašington...

— Postoje strukture u SAD koje smatraju da sa Rusijom treba razgovarati preko nišana, uslovljavati je, gde god je moguće u svetu eliminisati njeno prisustvo, njen uticaj, ugrožavati njene interese, okružiti je i konačno u jednom trenutku je neutralisati tako što bi je podelili kao državu, a njene prirodne resurse bi preuzele zapadne kompanije. Oni neće želeti da ispuste ove pozicije koje su izgradili, oni su uspeli da tu gvozdenu zavesu premeste i da NATO strukturu prošire skroz do ruskih granica, da izazovu gotovo novi Hladni rat između ne samo SAD, već su naterali Evropsku uniju, posebno Nemačku da uđe u to hladnoratovsko sučeljavanje da to bude dugoročni proces.

Dakle, okružuju Rusiju vojnim potencijalima, a istovremeno kažu da Rusija preti njima. Vode hibridni rat, a kada Moskva na to odgovori, onda optuže Rusiju da je agresivna. Oni neće odustati od situacije u kojoj misle da Rusiju imaju čvrsto u ruci, da su već napravili obruč oko nje. Vojne i obaveštajne strukture u SAD će se truditi da nastave zaoštravanje odnosa sa Rusijom, a to će najbolje postići tako što će vršiti pritisak na Trampa i stalno će ga pritiskati da je on Putinov čovek kako ne bi smeo da preduzme nijedan pozitivan korak prema Rusiji. Za njih bi svako otopljavanje odnosu na relaciji Moskva—Vašington značilo udaljavanje od realizacije konačnog cilja tih struktura u kojima govorimo. Videćemo koliko će Tramp uspeti da se odupre takvim pritiscima i koliko će uspeti da poboljša odnose sa Kremljom. Svako poboljšanje odnosa između Rusije i Amerike je dobrobit za čovečanstvo, a ako se nastavi hladnoratovsko sučeljavanje, zaista možemo svi da budemo u problemu, svi možemo da budemo veoma zabrinuti za budućnost.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala