- Sputnik Srbija, 1920
REGION
Najnovije vesti, analize i zanimljivosti iz zemalja u regionu

Vatikanska arhiva o nacističkim zločinima otežava svaku pomisao na kanonizaciji Stepinca

© Sputnik / Lola ĐorđevićAnte Pavelić i Alojzije Stepinac 1941. na fotografiji izloženoj tokom konferencije o Jasenovcu
Ante Pavelić i Alojzije Stepinac 1941. na fotografiji izloženoj tokom konferencije o Jasenovcu - Sputnik Srbija, 1920, 20.09.2023
Pratite nas
Novopronađena dokumenta iz Vatikanskog arhiva, i ona koja se odnose na papu Pija 12, i neka neposredno povezana sa interakcijom između Rimske kurije i NDH, koja bi takođe trebalo obelodaniti, bitno otežavaju i samu pomisao na kanonizaciju nadbiskupa Alojzija Stepinca, kaže dr Darko Tanasković, orijentolog i bivši ambasador Srbije u Vatikanu.
Dokaz da je Vatikan još tokom Drugog svetskog rata znao za zločine u koncentracionim logorima stigao je direktno iz Vatikanske arhive u obliku pisma koje potvrđuje da je Euđenio Paćeli, papa Pije Dvanaesti, bio upoznat sa masovnim istrebljenjem Jevreja.

Zapisi iz Vatikana ruše mit o Stepincu

Otvaranje arhive pape Pija, koja se odnosi na period Drugog svetskog rata, moglo bi tako da razreši dilemu jevrejske zajednice o tome šta je Vatikan znao o progonu Jevreja, ali i ko je i koliko znao o zločinima nad Srbima, papin stav prema NDH i Alojziju Stepincu, zagrebačkom nadbiskupu koji je Anti Paveliću izrazio punu podršku u uspostavljanju ustaške države.
U ime Vatikana blagoslovio je Pavelića, a kada su ustaše počele sa ostvarivanjem svojih planova likvidacije Srba, Srpske pravoslavne crkve, Jevreja, Roma i antiustaški nastrojenih Hrvata, Stepinac je bio upoznat sa tim.
Mogu li dokumenta o papi Piju Dvanaestom da zauvek stave tačku na priče o mogućoj kanonizaciji Alojzija Stepinca?
Dr Darko Tanasković, orijentolog i bivši ambasador Srbije u Vatikanu, ističe da kada je reč o Svetoj Stolici, nije preporučljivo nikada staviti tačku na bilo koji proces koji pripada unutrašnjim pitanjima Rimokatoličke crkve, kao i njenog odnosa prema svetu.
„Takođe, rasprave o kanonizaciji kardinala Stepinca ne bi trebalo nazivata “pričama”, jer reč je konkretnoj, realnoj situaciji u kojoj je tzv. postulatura za proglašenje kontroverznog zagrebačkog nadbiskupa svecem dovedena do samog kraja, odnosno papi je, uz opsežnu dokumentaciju, predložena Stepinčeva kanonizacija, tako da od pre izvesnog vremena sve zavisi isključivo od odluke poglavara Rimokatoličke crkve“, napominje Tanasković.

Nema elementa za kanonizaciju

On dodaje da je papa Franja svojim ukupnim držanjem prema ovom krajnje osetljivom pitanju dao dovoljno elemenata za zaključak da ne namerava da kanonizuje Stepinca.
„Da li će neki budući papa zauzeti drugačiji stav nezahvalno je predviđati, ali nema sumnje da su novopronađena dokumenta iz Vatikanskog arhiva, kako ova koja se odnose na papu Pija Dvanaestog, čija je beatifikacija zaustavljena 1967. godine, tako i neka neposredno povezana sa interakcijom između Rimske kurije i NDH, koje bi takođe trebalo obelodaniti, faktori koji bitno otežavaju i samu pomisao na Stepinčevu kanonizaciju, kako sada, tako i ubuduće,“ uveren je sagovornik Sputnjika.
Tanasković ne sumnja u istinitost ovih objava iz Vatikana uz napomenu da su tu vest teksta Antonija Kariotija iz lista “Korijere dela sera”, preneli mnogi svetski mediji, ukučujući srpske.
„Najavljeno je objavljivanje publikacije vatikanskog arhiviste Đovanija Kokoa, u kojoj se nalazi i pismo nemačkog jezuite Lotara Keninga poslato papinom privatnom sekretaru Robertu Lajberu, a u kome se izveštava o masovnom istrebljivanju zatočenika u krematorijumu jednog koncentracionog logora u Poljskoj. A i bez ovih novih, svakako izuzetno značajnih nalaza, nema nikakve sumnje da se u Vatikanu znalo za nacističke zločine, kao i da papa Pije Dvanaesti nije mogao biti ni u kakvom “blaženom neznanju”. Zato, uostalom, nikada neće ni postati “blaženik”, bez obzira na sve argumente kojima se opravdava njegovo “veliko ćutanje”,“ ističe Tanasković.

Od okrivljenog do „mučenika“ i nazad

Podsećanja radi, pri svojoj drugoj poseti Hrvatskoj, 3. oktobra, 1998. godine, papa Jovan Pavle Drugi proglasio je Alojzija Stepinca, ustaškog nadbiskupa za mučenika i beatifikovao ga u Mariji Bistrici kod Zagreba.
Zanimljivo je da je takođe na taj datum, ali 1946. godine, Stepinac održao svoj govor pred jugoslavenskim sudom, gde je osuđen zbog saradnje s vrhom ustaške države tokom Drugog svetskog rata na kućni pritvor u rodnom Krašiću u Hrvatskom Zagorju gde je i umro 10. februara 1960. godine.
Hrvatski sabor je 1992. poništio presudu Stepincu iz 1946, kao i mnogim drugim osobama koje su osudile komunističke vlasti. Dolazi do izdavanja velikog broja knjiga i publicističkih dela o Stepincu, držane su mise u njegovu čast, dizani mu spomenici, a za njegov dan izabran je 10. februar. Inače pismo o kome je reč a koje je pronašao Đovani Koko, arhivista i istraživač pri Svetoj stolici nalazi se u "Dokumentima Pija Dvanestog, iza mita" koje je Vatikanski apostolski arhiv objavio 18. septembra.
Radi se o već požutelom pismu koje nosi datum 14. decembar 1942. i čiji sadržaj potvrđuje da je papa Pije Dvanaesti znao šta su radili nacisti u koncentracionim logorima. Naime, u pismu koje je antinacistički nemački jezuita Lotar Kening poslao papinom privatnom sekretaru, Nemcu Robertu Lajberu, pominje se SS krematorijum u koncentracionom logoru Belzec u Poljskoj koji je bio pod nemačkom okupacijom. U pismu se pominje i Aušvic koji je predmet drugog izveštaja, ali to pismo za sada nije pronađeno.

Dokumenta pokazala jasnu vezu

Po Đovaniju Kokou, ovo pismo je dokaz dugoročne prepiske u kojoj je papa bio obaveštavan o zločinima nad Jevrejima. On dodaje da je Vatikan tada javno priznavao da se radi o logorima u koje su bili zatvarani Jevreji ali ne i o logorima smrti.
Ćutanje pape Pija Dvanaestog o masovnim zločinima Trećeg Rajha dugo je bilo predmet žestokih diskusija između kritičara i onih koji su stajali u odbranu pape Euđenija Paćelija. Proces njegove beatifikacije, započet 1967. godine bio je veoma kontroverzan i u samoj Katoličkoj crkvi.
Važna prekretnica dogodila se 2. marta 2020. kada je došlo do dugo očekivanog otvaranja arhive i od tada je moguće konsultovati sva dokumenta koja se odnose na pontifikat Pija Dvanaestog koji je trajao od 1939. do 1958. godine.
Alojzije Stepinac - Sputnik Srbija, 1920, 13.02.2023
SVET
„Novosti“: Stepinac više nije tema za Vatikan
Alojzije Stepinac, hrvatksi kardinal, sa predstavnicima nacista u Drugom svetskom ratu. - Sputnik Srbija, 1920, 18.03.2019
Slučaj Stepinac i arhivi Vatikana: Ne očekujemo senzaciju (video)
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala