- Sputnik Srbija, 1920
NAUKA I TEHNOLOGIJA

Nova teorija konačno može da objasni kako je Zemlja nastala

CC0 / / Formiranje Zemlje
Formiranje Zemlje - Sputnik Srbija, 1920, 12.07.2022
Pratite nas
Naučnici su tokom decenija izneli mnogo teorija o nastanku Zemlje, ali istina je da mi ne znamo kako je naša planeta nastala.Imamo široku opštu ideju, ali sitnije detalje je mnogo teže razotkriti. Međunarodni tim istraživača iz Švajcarske, Nemačke, SAD, Australije i Francuske sada ima čvrstu teoriju kojom je moguće rešiti tu misteriju.
Imamo model koji je trenutno prihvaćen kao najverovatnije objašnjenje do sada: da je Zemlja nastala postepenim nagomilavanjem asteroida. Međutim, čak i ovde postoje neke činjenice o formiranju naše planete koje je teško objasniti.
Novi rad, kombinujući eksperimentisanje sa modeliranjem, otkrio je novi put formiranja koji mnogo bolje odgovara karakteristikama Zemlje.
„Preovlađujuća teorija u astrofizici i hemiji kosmosa je da je Zemlja nastala od hondritskih asteroida. To su relativno mali, jednostavni blokovi stena i metala koji su se formirali rano u Sunčevom sistemu“, objašnjava Paolo Sosi, profesor eksperimentalne planetologije na ETH Cirihu i glavni autor studije.
„Međutim, problem sa ovom teorijom je u tome što nijedna mešavina ovih hondrita ne može da objasni tačan sastav Zemlje, koja je mnogo siromašnija svetlosnim, isparljivim elementima kao što su vodonik i helijum nego što bismo očekivali“, kaže Sosi.
Postoji čitava gomila pitanja u vezi sa procesom formiranja planete, ali naučnici su uspeli da sastave opštu sliku.
Kada se zvezda formira iz guste gomile materije u molekularnom oblaku prašine i gasa u svemiru, materijal oko nje se slaže u disk koji kruži i okreće se u rastuću zvezdu. Taj disk prašine i gasa ne doprinosi samo struku rastuće zvezde – male gustine, unutar tog vrtloga takođe se agregiraju u manje, hladnije grudve. Male čestice se sudaraju i lepe zajedno, prvo elektrostatički, a zatim gravitaciono, formirajući sve veće objekte koji na kraju mogu prerasti u planetu. Ovo se zove model akrecije i snažno je podržan opservacijskim dokazima.
Ali ako su stene koje se drže zajedno hondriti, to ostavlja veliko otvoreno pitanje o nedostajućim lakšim, isparljivim elementima. Naučnici su dali različita objašnjenja, uključujući toplotu stvorenu tokom sudara koja je mogla da ispari neke od lakših elemenata.
To, međutim, ne mora da se desi: toplota bi isparila lakše izotope elemenata, sa manje neutrona, prema nedavnom eksperimentalnom radu koji je vodio Sosi. Ali lakši izotopi su i dalje prisutni na Zemlji u otprilike sličnim odnosima onima koji se nalaze u hondritima.
Tako su Sosi i njegove kolege krenuli da istraže još jednu mogućnost: da stene koje su se udružile da bi napravile Zemlju nisu bile hondritični asteroidi iz opšteg orbitalnog susedstva Zemlje, već planetezimali. To su veća tela, „semena“ planeta koje su narasle do veličine dovoljno velike da imaju diferencirano jezgro.
„Dinamički modeli pomoću kojih simuliramo formiranje planeta pokazuju da su se planete u našem Sunčevom sistemu formirale progresivno. Mala zrna su vremenom prerasla u planetezimale veličine kilometra akumulirajući sve više i više materijala kroz svoju gravitaciju“, rekao je Sosi, prenosi „Sajens alert“.
„Štaviše, planetezimali koji su se formirali u različitim oblastima oko mladog Sunca ili u različito vreme mogu imati veoma različite hemijske sastave.“
Oni su sproveli simulacije koje su dizajnirane da proizvedu unutrašnji Sunčev sistem koji danas vidimo: Merkur, Veneru, Zemlju i Mars.
Tim je otkrio da bi raznovrsna mešavina planetezimala sa različitim hemijskim sastavima mogla da reprodukuje Zemlju kakvu vidimo danas.
Ovo bi moglo imati važne implikacije ne samo za Sunčev sistem i razumevanje različitih sastava stenovitih planeta u njemu, već i za druge planetarne sisteme drugde u galaksiji.

„Iako smo sumnjali, ipak smo smatrali da je ovaj rezultat veoma izvanredan. Sada ne samo da imamo mehanizam koji bolje objašnjava formiranje Zemlje, već imamo i referencu da objasnimo formiranje drugih stenovitih planeta“, Sosi je rekao.

„Naša studija pokazuje koliko je važno uzeti u obzir i dinamiku i hemiju kada pokušavamo da razumemo formiranje planeta. Nadam se da će naši nalazi dovesti do bliže saradnje između istraživača u ova dva polja“, zaključio je on.
Centralno jezgro planete Zemlje - Sputnik Srbija, 1920, 07.05.2022
NAUKA I TEHNOLOGIJA
Šta se zna o misterioznim mrljama veličine kontinenta unutar Zemljinog jezgra
Ova kompjuterska grafička slika koju je obezbedila Japanska agencija za istraživanje svemira (JAKSA) prikazuje asteroid i istraživač asteroida Hajabusa2. - Sputnik Srbija, 1920, 27.03.2022
NAUKA I TEHNOLOGIJA
Veliko iznenađenje iz svemirske kapsule: Asteroid nije ono što su naučnici mislili
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala