- Sputnik Srbija, 1920
EKONOMIJA
Sputnjik Ekonomija prati najnovije vesti, analize i izveštaje iz Rusije, regiona i sveta.

Ustanak BRIKS-a i odumiranje petrodolara: Dolazi novi svetski monetarni poredak

© REUTERS / Fred DufourPredsednik Rusije Vladimir Putin i predsednik Kine Si Đinping na samitu BRIKS-a u Sjamenu
Predsednik Rusije Vladimir Putin i predsednik Kine Si Đinping na samitu BRIKS-a u Sjamenu - Sputnik Srbija, 1920, 26.03.2022
Pratite nas
Šef EU diplomatije Žozep Borelj poziva Evropljane da smanje grejanje u svojim domovima, nemački ministar poljoprivrede Džem Ozdemir traži i da „jedu manje mesa u cilju borbe protiv Rusije“, a ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov poručuje: „Ova kriza je sudbonosni, epohalni momenat moderne istorije. Ovo je bitka za budući izgled svetskog poretka.“
Sputnjik i RT - cenzura  - Sputnik Srbija
VAŽNO OBAVEŠTENJE

Zbog učestalih hakerskih napada i ometanja sajta Sputnjik Srbija i naših kanala na Fejsbuku i Jutjubu, sve vesti pratite i na kanalu Sputnjik Srbija na Telegramu i preko mobilne aplikacije koja radi neometano, a koju možete preuzeti sa ovog linka, a video sadržaj na platformi „Odisi“ (odysee.com), kao i na platformi „Rambl“ (rumble.com).

Pritom, nadovezaće se na ovo razmišljanje nekadašnji šef francuske diplomatije Dominik de Vilpen, „iza Kine i Rusije stoji BRIKS, stoji Afrika, i Južna Amerika. Propustili smo da primetimo znatan napredak koji su Rusija i Kina načinili širom sveta. Amerikanci ne shvataju da i Latinska Amerika danas predstavlja kinesko dvorište. Svet se promenio...“

Prokockana prilika

„U nekim delovima sveta“, uspeće da prizna i „Njujork tajms“, „od Vijetnama do Avganistana, od Južne Afrike do Kine (...) rat u Ukrajini čini se opravdanim... Ovakvi stavovi oblikovani su dubokim i istorijskim vezama ovih zemalja s Rusijom, kao i istorijom intervencija i zločina koje su počinile pojedine zemlje Zapada.“
Ovo zapažanje „Njujork tajmsa“ na stranu, ali, zaista je teško odupreti se pomisli da je kolektivni Zapad, apsolutno dominantan posle Hladnog rata, imao priliku da učini nešto zaista korisno za čitavo čovečanstvo. Ali je tu priliku zloupotrebio zarad sopstvene koristi, i prokockao. I zato sad sav ostatak čovečanstva jedva čeka da takvoj dominaciji Zapada dođe zasluženi kraj. Što nas vraća na onaj epohalni momenat o kome govori Sergej Lavrov a koji upravo proživljavamo.

Kraj ekonomske destrukcije

I tako, dok Zapad već sabira posledice sopstvenih sankcija Rusiji u vidu više hladnoće i manje mesa – a na istom tragu i portal „Blumberg“, vlasništvo milijardera Majkla Blumberga, Amerikancima umesto mesa nudi sočivo, i autobus umesto sopstvenog auta – sav ostatak sveta sve jasnije pokazuje da ovoj ekonomiji destrukcije ne namerava da se priključi.
Posle razgovora predsednika Kine Si Đinpinga i SAD Džoa Bajdena prošlog petka, kineska strana je svoj odgovor na američku pretnju – da će biti kažnjena ako ne bude poštovala antiruske sankcije – uputila preko „Global tajmsa“:
„Vašington nema prava da zahteva prekid trgovine između Kine i Rusije. Kina neće pokušati da umanji tenzije sa SAD tako što će narušiti kinesko-ruske odnose... Ti odnosi su najvažnija strateška vrednost, i nju ne mogu da poremete američke provokacije“.
Istovremeno, „Fajnenšel tajms“ javlja kako su Indija i Rusija nadomak uspostavljanja trgovinskog mehanizma baziranog na rubljama i rupijama, predsednik Južne Afrike Siril Ramafoza javno krivi NATO za situaciju u Ukrajini, i predsednik Brazila Žair Bolsonaro odbio je da se priključi sankcijama Zapada, no, nije čak reč ni samo o članicama BRIKS-a koje su (o)stale uz Rusiju.

Zalivska nafta

„Kako je Bajden izgubio Saudijsku Arabiju“, piše „Vol strit džornal“ u uredničkom komentaru u kome navodi i da je ova zemlja „sve bliža prihvatanju juana za plaćanje nafte koja ide Kini“ – čime bi prekršila dogovor sa SAD iz 1974. da, u zamenu za bezbednosne garancije, svu svoju naftu prodaje u američkim dolarima, što i čini osnovu petrodolara i američke finansijske moći. Štaviše, i Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati odbili su zahtev Bele kuće da proizvedu više nafte kako bi joj oborili cenu, a de fakto lideri ovih petromonarhija, Muhamed bin Salman i Muhamed bin Zajed, otkriva takođe „Vol strit džornal“, nisu hteli ni da razgovaraju sa Bajdenom. Šef diplomatije Emirata Abdulah bin Zajed potom je boravio u Moskvi i rekao da njegova zemlja želi da sarađuje sa Rusijom u oblasti energetike, a sa Muhamedom bin Zajedom se u Abu Dabiju posle 11 godina zvanično sreo predsednik Sirije Bašar Asad, saveznik Rusije i Irana. Bin Salman pak javno izražava nadu da će Saudijska Arabija pronaći modus vivendis Iranom, što će spomenute američke bezbednosne garancije učiniti poprilično bespotrebnim, sa svim mogućim posledicama po budućnost petrodolara...

Jednorozi i dedolarizacija

Znači li to da su najpotentnijem američkom oružju za masovno uništenje odbrojani dani? To najavljuje Zoltan Pozar, glavni strateg Kredi Svis banke, nekadašnji zvaničnik američkog FED-a i Ministarstva finansija. „Svedočimo rađanju novog svetskog monetarnog poretka“, piše ovih dana Pozar, i opominje: „Ako verujete da Zapad može da uvede sankcije koje će maksimizovati štetu za Rusiju a istovremeno minimizovati rizike za finansijsku stabilnost i stabilnost cena na Zapadu, onda slobodno možete da verujete i u jednoroge... Kada se ova kriza (i rat) završe, američki dolar biće mnogo slabiji, dok će juan, zasnovan na korpi sirovina, biti mnogo jači.... Dolazi novi svetski (monetarni) poredak čiji će centar činiti valute s Istoka bazirane na sirovinama, što će oslabiti evro-dolarski sistem i pojačati inflatorne snage na Zapadu.“
Znači li to da će na Zapadu zaista morati da se jede manje mesa? Zašto se ostatak sveta ne priključuje antiruskim sankcijama? Šta planiraju zemlje BRIKS-a i zalivske petromonarhije?
O ovim su pitanjima u „Novom Sputnjik poretku“ razgovarali analitičar Branko Pavlović i dugogodišnji spoljnopolitički urednik u Tanjugu Borislav Korkodelović.

Očuvanje strateške autonomije

„Zapadni blok nalazi se pod čvrstom kontrolom Sjedinjenih Država, međutim, na drugoj strani nalazi se svet u razvoju koji obuhvata 80 odsto stanovništva u svetu, i ima potpuno drugačije interese u odnosu na SAD i NATO i ne želi da bude uvučen u njihov sukob s Rusijom. Među tim zemljama su zemlje BRIKS-a, ali i druge značajne države poput Irana, Pakistana, čak i Turske koja, iako članica NATO-a, takođe želi da održi stratešku autonomiju svoje politike,“ ističe Borislav Korkodelović.
Pritom, podaci MMF-a i Svetske banke pokazuju i da je ostatku sveta sve jednostavnije da odbije diktat Zapada već i zato što on više nije ekonomski svemoćan kao što je bio. Čak i kada je reč o nominalnom BDP-u, razlika između zemalja BRIKS-a s jedne i EU i SAD s druge strane sve je manja (24 prema 30 odsto pre pandemije, sada je još i manja), dok su u BDP-u obračunatom u odnosu na paritet kupovne moći uloge već zamenjene: 45 prema 44,1 odsto u korist BRIKS-a.
„Kina i Rusija su, dalekovido, u poslednjih 20 godina počeli da razvijaju posebne organizacije, kao što je BRIKS, ili Šangajska organizacija za saradnju, jer su shvatili da u međunarodnim odnosima moraju da grade nove organizacije u kojima neće biti Amerike i u okviru kojih će se pokazati da sve može da funkcioniše konsenzusom i na korist svih članica,“ ukazuje Branko Pavlović. „Dodatno su razvijeni i odnosi sa ASEAN-om, postoji i poseban forum Afrike i Kine, Južna Amerika u ovoj saradnji vidi svoju šansu za razvoj... Ovo je borba za potpuno nove međunarodne odnose i povratak na multilateralizam uz poštovanje suvereniteta i jednakost država, kao što je bilo zamišljeno posle Drugog svetskog rata, ali sada uz neverovatan ekonomski zamah na opštu korist – što razumeju svi širom sveta koje su Amerika i Zapad dosad izrabljivali. Sada prisustvujemo novom internacionalizmu oslobađanja. Rusija i Kina, uz novu ulogu Indije, predvode tu borbu.“

Dedolarizacija i deamerikanizacija

Ali ako je podrška Kine i ostalih članica BRIKS-a Rusiji i bila kudikamo očekivana, manje su očekivana tektonska pomeranja na Bliskom istoku, gde su se tradicionalni američki saveznici – Saudijska Arabija i UAE pre svih – umesto Americi u ovoj krizi okrenuli Rusiji.
„Zalivska nafta je temelj petrodolara, međutim, u ovim zemljama postoji snažan osećaj nepravde zbog toga što svoju naftu oni daju za valutu američkog zaduživanja, koju SAD mogu da štampaju u nedogled čime i obaraju cenu nafte. I to je nepravda koju oni žele da isprave, a sadašnja situacija pruža im priliku da prošire svoj manevarski prostor,“ objašnjava Borislav Korkodelović.
„Sa ekonomskim jačanjem Kine i Indije, prve i treće najveće uvoznice nafte u svetu, lideri zalivskih monarhija imaju sve manje podsticaja da se drže dolara kao u decenijama za nama. Tim pre što i oni sad, na primeru Rusije, vide kako i sami mogu da ostanu bez svog novca. I zašto onda i oni ne bi počeli da prodaju naftu u nacionalnim valutama, kao što su to počeli da rade Rusija i Indija,“ dodaje Branko Pavlović.
I zato, skreće pažnju Borislav Korkodelović, „u razgovoru s Fransisom Fukujamom – koji se proslavio pogrešnom prognozom da je padom Berlinskog zida nastupio kraj istorije, i koji i sada govori da se vraćamo u 1989. i borbu između demokratije i autokratije – indijski esejista Pankaj Mišra iznosi predviđanje da nepovratno idemo ka dedolarizaciji, deamerikanizaciji, i ka novoj nesvrstanosti. I to je stav koji dele mnogi, i u Aziji i širom sveta.“
Predsednik Rusije Vladimir Putin - Sputnik Srbija, 1920, 23.03.2022
RUSIJA
Putin naložio: Neprijateljske zemlje će plaćati gas u rubljama /video/
Zlatne poluge, Rusija - Sputnik Srbija, 1920, 23.03.2022
RUSIJA
Mediji: Amerika želi da zamrzne zlatne rezerve Rusije u vrednosti od 132 milijarde dolara
Ruske rublje i američki dolari - Sputnik Srbija, 1920, 22.03.2022
RUSIJA
Ruski ekspert označio novu „crvenu liniju“ za dolar
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala