- Sputnik Srbija, 1920, 26.08.2021
DRUŠTVO
Društvene teme, zanimljive priče, reportaže, događaji, festivali i kulturna dešavanja iz Srbije, i ostatka sveta

Rampa za Fejsbuk, Gugl, Jutjub: EU zabranila oglašavanje pomoću „lajkova“ – hoće li i Srbija

© Sputnik / Alekseй Vitvickiй / Uđi u bazu fotografijaLogo Evropske unije na sedištu Evropskog parlamenta u Briselu
Logo Evropske unije na sedištu Evropskog parlamenta u Briselu - Sputnik Srbija, 1920, 29.01.2022
Pratite nas
Ciljani oglasi na internetu odlaze u zaborav u EU, jer je prikupljanje podataka građana u svrhu oglašavanja tamo postalo zabranjeno. Društvene platforame više ne smeju da prave potrošačke profile korisnika na osnovu njihovih „lajkova“ i komentara i prodaju ih oglašivačima, pa bi mogle da počnu da naplaćuju svoje usluge. Kači li nova promena i Srbiju?
Zabrana preuzimanja podataka građana u svrhu oglašavanja na internetu, kojom se dodatno štite prava pojedinca, usvojena je u Evropskom parlamentu tesnom većinom od tridesetak glasova. To znači da društvene platforme, poput „Fejsbuka“, „Gugla“ i „Jutjuba“, koje većinski prihoduju od oglašavanja, više ne smeju da prikupljaju i prodaju podatke o ličnosti građana koji ih koriste, a nalaze se na teritoriji Evropske unije.
Hrvatska evrozastupnica Biljana Borzan, koja je predložila izmenu Zakona o digitalnim uslugama starog 22 godine, poručila je da će promena da zaštiti korisnike interneta od samovolje velikih platformi i da će one sada morati da provere sva preduzeća koja se na njima oglašavaju i obezbede kvalitetnu službu za pritužbe korisnika.

„Ne“ ciljanim oglasima u EU

Stručnjak za zaštitu podataka o ličnosti iz Fondacije za otvoreno društvo Nevena Ružić pojašnjava da je društvenim platformama sada zabranjeno da na osnovu ponašanja korisnika, odnosno njihovih „lajkova“, komentara i drugih aktivnosti na mreži, stvaraju njihove profile koji podrazumevaju da bi oni bili zainteresovani za neki proizvod.
„Ti algoritmi na kojima se zasniva oglašavanje mogu da budu i diskriminatorni, pa da se određene usluge nude isključivo određenoj populaciji, u zavisnosti od toga kakve su preference onog ko želi da mu se oglasi proizvod. To se, recimo, dešavalo u Americi, gde je istraživanje pokazalo da se u nekim delovima jednog grada stanovi nude na prodaju samo određenoj grupaciji. Pitanje je zašto neko vidi neki oglas, a neko ne? Pa, zato što je taj algoritam došao do zaključka, koji, naravno, može da bude pogrešan, da smo mi pogodni za tu vrstu proizvoda, odnosno usluge ili nismo“, ističe ona.
© Depositphotos.com / CarballoDruštvene platforme bi mogle da počnu da naplaćuju korišćenje njihovih usluga.
Društvene mreže - Sputnik Srbija, 1920, 27.01.2022
Društvene platforme bi mogle da počnu da naplaćuju korišćenje njihovih usluga.
Osim prikupljanja podataka u svrhu oglašavanja, zabranjeno je i obrađivanje osetljivih podataka, kao što je informacija o seksualnoj orijentaciji, koju algoritam može da pretpostavi prateći aktivnosti korisnika na platformi.
„Naravno da će moći da postoje oglasi. Teško da ćemo ih se otarasiti, ali oni neće biti ciljani. Jer, šta se sada dešava? Algoritam funkcioniše tako da u odnosu na moje ponašanje nudi određeni proizvod koji se poklapa s tim profilom koji je dat. Mi možemo da imamo isti krug prijatelja, slušamo sličnu muziku, posećujemo iste događaje, ali postoje neke razlike u nama i, recimo, činjenica da sam ja drugačijeg pola biće presudna za to zašto se baš meni šalje taj oglas“, predočava Nevena Ružić za „Sputnjik“.
Na pitanje kako će zabrana uticati na društvene platforme i oglašivače, ona odgovara:
„To je teško predvideti. Može da poprimi različite oblike. Može da se desi da sada definitivno spoznamo da te usluge nisu besplatne. Mi smo ih sve vreme plaćali, možda nesvesno. Možda će te kompanije početi da traže naknadu da bi kompenzovale gubitak profita i mogućnost funkcionisanja, da mi platimo da budemo korisnici nekih društvenih mreža“.

Kako će da bude u Srbiji

Nevena Ružić dodaje da je Zakon o digitalnim uslugama jedinstven za EU tj. da nije podložan amandmanima koje bi organi država članica eventualno hteli da sprovedu u svojim zemljama, za razliku od Opšte uredbe o zaštiti podataka o ličnosti (GDPR).
Pošto Srbija nije članica EU, zabrana prikupljanja podataka u svrhu oglašavanja ne odnosi se na našu zemlju, pa će društvene platforme verovatno da nastave da to čine na našoj teritoriji, osim ako domaći državni organi ne usklade propise s evropskim ili platforme shvate da im se ne isplati da Srbiju izuzmu iz novog načina poslovanja.
„To sve zavisi od toga kako su napravljeni ti algoritmi, kako se to programiralo. Možda smo mi u istoj grupi, pa se to usklađivanje kompanija s novim propisima EU bude odnosilo i na nas“, zaključuje Nevena Ružić.
Globalni napad virusa-iznuđivača na IT sisteme svetskih kompanija - Sputnik Srbija, 1920, 25.01.2022
DRUŠTVO
Internet je postao Divlji zapad: Menjaju se pravila prihvatanja „kolačića“
Fejsbuk - Sputnik Srbija, 1920, 06.11.2021
DRUŠTVO
Fejsbuk nas ponovo vara? Šta se krije iza ukidanja sistema za prepoznavanja lica
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala