https://lat.sputnikportal.rs/20261114/1205578543.html
Sofka, junakinja naših dana
Sofka, junakinja naših dana
Sputnik Srbija
Da li nagli rast broja objavljenih prevedenih naslova prati i adekvatan razvoj prevodilačke profesije, kako se u uslovima masovne produkcije održavaju kvalitet... 14.11.2026, Sputnik Srbija
2026-11-14T10:00+0100
2026-11-14T10:00+0100
2026-11-14T10:13+0100
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07ea/0b/0e/1205578385_0:3:1036:586_1920x0_80_0_0_a47e30a7b298028d8f3f16f75f791e40.jpg
Sofka, junakinja naših dana
Sputnik Srbija
Da li nagli rast broja objavljenih prevedenih naslova prati i adekvatan razvoj prevodilačke profesije, kako se u uslovima masovne produkcije održavaju kvalitet prevoda i profesionalni standardi, kakav je stvarni položaj književnih prevodilaca u savremenom izdavaštvu i kakvi su uslovi u kojima rade – pitanja su na koja je pokušala da odgovori tribina „Hiperprodukcija prevoda i hipoprodukcija prevodilaca“, organizovana u okviru jesenjeg tribinskog programa UKPS, čiji su učesnici gosti „Orbite kulture“ Vladimir Janković, potpredsednik Udruženja književnih prevodilaca Srbije i Jovana Radenković, klasični filolog i književni prevodilac.
Zbog čega i sa koliko dobrih razloga o Miloradu Bati Mihailoviću i danas govorimo kao o svetskom slikarskom majstoru, zašto je njegov pariski period posebno važan za razumevanje umetnikovog stasavanja u slikarsku elitu – o tome na svoj način govori izložba u galeriji Rima u kojoj su izložene slike iz pariskog perioda (od 1962. do 1975. godine), o kojoj razgovaramo sa autorkom izložbe Sofijom Ž. Milenković.
Od Andreja Zvjaginceva i Majka Lija do novih autorskih glasova, 32. Festival autorskog filma donosi priče koje u središte vraćaju porodicu, bliskost i emocije, ali i filmove koji neposredno reaguju na aktuelna društvena pitanja. O ovogodišnjem programu, novoj selekciji „Jugosfera“, nagradi „Bekim Fehmiu“ i mestu autorskog filma u današnjem društvu razgovaramo s umetničkim direktorom festivala Srđanom Vučinićem.
A kako je pozorišna predstava „Sofka“ ne samo ponovo vratila Boru Stankovića u teatar, nego i objedinila sudbine mnogih Borinih ženskih likova u jednu – čime priča o Sofki postaje priča o ženskoj snazi i borbi za dostojanstvo, kako se u preispitivanju obrazaca nešto od toga može prepoznati i danas – pitamo reditelja predstave Irfana Mensura.
Da li nagli rast broja objavljenih prevedenih naslova prati i adekvatan razvoj prevodilačke profesije, kako se u uslovima masovne produkcije održavaju kvalitet prevoda i profesionalni standardi, kakav je stvarni položaj književnih prevodilaca u savremenom izdavaštvu i kakvi su uslovi u kojima rade – pitanja su na koja je pokušala da odgovori tribina „Hiperprodukcija prevoda i hipoprodukcija prevodilaca“, organizovana u okviru jesenjeg tribinskog programa UKPS, čiji su učesnici gosti „Orbite kulture“ Vladimir Janković, potpredsednik Udruženja književnih prevodilaca Srbije i Jovana Radenković, klasični filolog i književni prevodilac.Zbog čega i sa koliko dobrih razloga o Miloradu Bati Mihailoviću i danas govorimo kao o svetskom slikarskom majstoru, zašto je njegov pariski period posebno važan za razumevanje umetnikovog stasavanja u slikarsku elitu – o tome na svoj način govori izložba u galeriji Rima u kojoj su izložene slike iz pariskog perioda (od 1962. do 1975. godine), o kojoj razgovaramo sa autorkom izložbe Sofijom Ž. Milenković.Od Andreja Zvjaginceva i Majka Lija do novih autorskih glasova, 32. Festival autorskog filma donosi priče koje u središte vraćaju porodicu, bliskost i emocije, ali i filmove koji neposredno reaguju na aktuelna društvena pitanja. O ovogodišnjem programu, novoj selekciji „Jugosfera“, nagradi „Bekim Fehmiu“ i mestu autorskog filma u današnjem društvu razgovaramo s umetničkim direktorom festivala Srđanom Vučinićem.A kako je pozorišna predstava „Sofka“ ne samo ponovo vratila Boru Stankovića u teatar, nego i objedinila sudbine mnogih Borinih ženskih likova u jednu – čime priča o Sofki postaje priča o ženskoj snazi i borbi za dostojanstvo, kako se u preispitivanju obrazaca nešto od toga može prepoznati i danas – pitamo reditelja predstave Irfana Mensura.
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
2026
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
Vesti
sr_RS
Sputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
https://cdn1.img.sputnikportal.rs/img/07ea/0b/0e/1205578385_126:0:910:588_1920x0_80_0_0_804f96e9577e6d79de34258299a26fcd.jpgSputnik Srbija
feedback.rs@sputniknews.com
+74956456601
MIA „Rossiya Segodnya“
audio
Da li nagli rast broja objavljenih prevedenih naslova prati i adekvatan razvoj prevodilačke profesije, kako se u uslovima masovne produkcije održavaju kvalitet prevoda i profesionalni standardi, kakav je stvarni položaj književnih prevodilaca u savremenom izdavaštvu i kakvi su uslovi u kojima rade – pitanja su na koja je pokušala da odgovori tribina „Hiperprodukcija prevoda i hipoprodukcija prevodilaca“, organizovana u okviru jesenjeg tribinskog programa UKPS, čiji su učesnici gosti „Orbite kulture“ Vladimir Janković, potpredsednik Udruženja književnih prevodilaca Srbije i Jovana Radenković, klasični filolog i književni prevodilac.
Zbog čega i sa koliko dobrih razloga o Miloradu Bati Mihailoviću i danas govorimo kao o svetskom slikarskom majstoru, zašto je njegov pariski period posebno važan za razumevanje umetnikovog stasavanja u slikarsku elitu – o tome na svoj način govori izložba u galeriji Rima u kojoj su izložene slike iz pariskog perioda (od 1962. do 1975. godine), o kojoj razgovaramo sa autorkom izložbe Sofijom Ž. Milenković.
Od Andreja Zvjaginceva i Majka Lija do novih autorskih glasova, 32. Festival autorskog filma donosi priče koje u središte vraćaju porodicu, bliskost i emocije, ali i filmove koji neposredno reaguju na aktuelna društvena pitanja. O ovogodišnjem programu, novoj selekciji „Jugosfera“, nagradi „Bekim Fehmiu“ i mestu autorskog filma u današnjem društvu razgovaramo s umetničkim direktorom festivala Srđanom Vučinićem.
A kako je pozorišna predstava „Sofka“ ne samo ponovo vratila Boru Stankovića u teatar, nego i objedinila sudbine mnogih Borinih ženskih likova u jednu – čime priča o Sofki postaje priča o ženskoj snazi i borbi za dostojanstvo, kako se u preispitivanju obrazaca nešto od toga može prepoznati i danas – pitamo reditelja predstave Irfana Mensura.