Firma za tajne sisteme proverava pronađene nove rezerve rude u okolini Bora

Pratite nas
Geološka istraživanja, koja na istražnom polju „Borsko“, sprovode Japanska nacionalna kompanija za naftu, gas i metale (JOGMEC) i kanadski „Mundoro“, ukazala su na postojanje novog tipa ležiša bogatog rudom, objavile su ove kompanije.

Iako nije precizirano o čemu se radi, po izveštaju u koji su „Novosti“ imale uvid – „Istraživački odbor JOGMEC-Mundoro odobrio je kompletni geofizički pregled u januaru 2020. sa konsultantskim geofizičkim timom sa sedištem u Australiji sa bogatim iskustvom u tajnim sistemima“.

„JOGMEC“ i „Mundoro“ tumačenje i analizu ovog otkrića očekuju do kraja prvog kvartala ove godine. U zavisnosti od rezultata, sve te analize biće iskorišćene za projektovanje sledeće faze geološkog bušenja, kako bi se, pre svega, ustanovila mogućnost dalje faze istraživanja mineralizacije, koja bi mogla da, uz pojavu i nekih retkih metala, potvrdi dalju opravdanost potrage za nalazištima bakra i zlata u ovoj oblasti, koja je od Bora udaljena tek četiri kilometara, prenose „Novosti“.

Finansijer prvog istražnvanja u Boru 1902. bio je Đorđe Vajfert, a po otkriću bakarnog rudišta postao je prvi vlasnik rudnog polja, na kome će već naredne godine nastati rudnik bakra. - Sputnik Srbija
Oživljava srpski rudnik – prve količine bakra u junu

Čak se u izveštaju o istraživanju sistema potencijalnog ležišta bakra i zlata navodi da je ovaj istraživački tim „otkrio napredni sistem izmene“, koji je, navodi se, smešten pod vulkanskim poklopcem od 570 metara, u kome je detektovano prisustvo pirita, prožetog silicijumom, i alunitima, što, kako se podvlači „korelira sa kontaktima visokih otpornosti, niskih i visokih gustina i magnetno malim geofizičkim anomalijama“, kao i posebnim odeljkom u kome se doslovce navodi da je reč o „veoma važnom otkriću“, uz napomenu da je „regionalna ciljna kampanja za bušenje iz 2019. godine značajno doprinela razumevanju geoloških anomalija u okolini Bora“.

Istražno pravo „Borsko“ površine je 35 kvadratnih kilometara, a geološka istraživanja u potpunosti finansira JOGMEC, na osnovu ugovora potpisanog sa „Mundorom“ o zajedničkom ulaganju sa Kanađanima. Rezultati su, takođe, pokazali potrebu za daljom analizom podataka geofizike kako bi se stvorio 3D pregled geofizičkih rezultata koji mogu dodatno precizirati ciljanje i povezati ga sa dosadašnjim rezultatima bušenja.

Zlato - Sputnik Srbija
Tone zlata leže u otpadu: Kod Bora otkrili blago vredno 720 miliona dolara

„Mundoro“, sa američkom kompanijom „Friport MekMoran“ u okolini Boljevca, nedaleko od sela Savinac, sprovodi i geološka istraživanja, gde su u jednom sloju rude, debljine 12 metara, pronašli sadržaj od 30 grama po toni zlata i 171 gram po toni srebra. Smatra se da su nalazišta zlata, sa gramom po toni rude, uz uslov da to otkriće prate i odgovarajuće količine rude, profitabilna i da postoji ekonomska opravdanost eksploatacije takvog ležišta. Istražno bušenje, koje je u toku, dovelo je do toga da se, umesto prvobitno planiranih 3.500 metara, istraži još dodatnih pet kilometara bušotina.

Ugovor vredan 45 miliona dolara

Mundoro“, koji je postao poznat nakon što je u Kini pronašao bogato ležište zlata, je sa globalnom rudarskom korporacijom „Vale Kanada limitid“, čije je sedište u Brazilu, zaključila ugovor o finansiranju istraživanja u potrazi za novim ležištima bakra i zlata na četiri lokacije po Timočkoj Krajini. Za istraživanja u Sumrakovcu, Osni, Dubravi i Padini, „Vale“ će tokom narednih pet godina izdvojiti čak 45 miliona dolara.

Sporazumom je predviđeno da „Vale“ - kao najveći proizvođač gvožđa i drugi po produkciji nikla u svetu - može da stekne 51 odsto istražnih prava na ovim lokacijama, tako što će tokom naredne tri godine u geološka istraživanja investirati pet miliona dolara. Posle tog roka, pomenuta kompanija može da dobije i dodatnih 24 odsto udela, ako u nastavak projekta uloži još 40 miliona dolara.

Pročitajte još:

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala