Da li će ubistvo Džamala Hašogija narušiti odnose Amerike i Saudijske Arabije

© REUTERS / Osman OrsalKonzulat Saudijske Arabije u Istanbulu, forenzičari na mestu ubistva novinara Hašogija
Konzulat Saudijske Arabije u Istanbulu, forenzičari na mestu ubistva novinara Hašogija - Sputnik Srbija
Pratite nas
Kolumnista „Vašington posta“ Džamal Hašogi verovatno će ostati upamćeniji nego što je sam ikada mogao da pomisli ili da poželi. Jer nećemo ga pamtiti zbog onoga što je radio za života već zbog načina na koji je umro, pošto je njegova bizarna smrt — u konzulatu Saudijske Arabije u Istanbulu — mogla da proizvede neslućene geopolitičke posledice.

Hašogi, disident iz Saudijske Arabije, ušao je u zgradu saudijskog konzulata 2. oktobra kako bi preuzeo dokumenta o razvodu braka — novi brak trebalo je da sklopi narednog dana. Iz zgrade, međutim, živ nije izašao. A mediji, prenoseći tvrdnje neimenovanih turskih zvaničnika, iz dana u dan objavljuju detalje njegovog brutalnog ubistva i sečenja njegovog tela na komade koje je možda započeto dok je Hašogi još bio živ.

Značaju misterije dodatno doprinose i detalji koji upotpunjuju sliku o onome što se dogodilo — u petnaestočlanom timu koji je tog jutra 2. oktobra doputovao u Istanbul iz Rijada, i istog popodneva se tamo vratio, bili su i pojedini bliski pratioci saudijskog princa prestolonaslednika Muhameda bin Salmana. A „Vašington post“ i „Njujork tajms“ otkrivaju i da su uoči Hašogijevog nestanka američke obaveštajne službe znale da saudijski zvaničnici planiraju da ga uhvate u stupicu.

Pripadnik obezbeđenja konzulata Saudijske Arabije u Istambulu - Sputnik Srbija
Otkriven uzrok smrti saudijskog novinara?

Nakon višednevnog demantovanja optužbi, u petak uveče Saudijska Arabija je priznala da Hašogi jeste ubijen u njenom istanbulskom konzulatu, navodno nakon neplanirane „svađe i tuče“. Uhapšeno je 18 osoba i smenjen visoki zvaničnik saudijske obaveštajne službe. I to se pokazalo dovoljnim da predsednik SAD Donald Tramp ovako neuverljivu verziju Hašogijeve smrti proglasi „kredibilnom“ i „važnim prvim korakom“, iako je samo dan ranije pretio „ozbiljnim posledicama“ ukoliko se zaista ispostavi da je Saudijska Arabija odgovorna za Hašogijevu smrt, na šta je Rijad odgovorio pretnjom geostrateškim zaokretom od Amerike prema Rusiji, Kini i Iranu, koji bi uzdrmao čitav svet.

Kako je i zašto ubijen Džamal Hašogi? Da li je ikako moguće da saudijski državni vrh nije umešan u njegovu smrt? Zašto ni Amerika ni Saudijska Arabija nisu želele da svoje pretnje sprovedu u delo?

O ovim su pitanjima u „Novom Sputnjik poretku“ govorili istoričar i publicista Nemanja Starović i novinar iz Turske Bojan Budimac.

Nemanja Starović podseća da Hašogi potiče iz ugledne saudijske porodice, blisko povezane s kraljevskom porodicom u Rijadu. Njegov deda bio je lični lekar osnivača saudijske kraljevine Džamal Hašogi bio je bratanac čuvenog trgovca oružjem Adnana Hašogija, bliski rođak Dodija Fajeda, ljubavnika princeze Dajane koji je s njom poginuo u saobraćajnoj nesreći, a pored toga, napominje Starović, „po informacijama koje su nam dostupne, reč je o čoveku koji je veoma dugo, još od osamdesetih godina prošlog veka, bio važan saradnik kako saudijske obaveštajne službe, tako i američke. Bio je i blizak prijatelj s Osamom bin Ladenom, o čemu svedoče i zajedničke fotografije iz Avganistana. Sve su ovo važni detalji iz njegove biografije budući da bi istraga njegovog ubistva upravo odatle i morala da pođe, od pitanja — ko je žrtva?“

Džamal Hašogi se u septembru prošle godine našao u dobrovoljnom izgnanstvu u SAD, gde se svojim tekstovima u „Vašington postu“ i profilisao kao politički protivnik Muhameda bin Salmana.

Šef evropske diplomatije Federika Mogerini - Sputnik Srbija
Prva zvanična reakcija EU na smrt Hašogija: Šokantno, uznemirujuće...

Bojan Budimac ne veruje da su uzrok Hašogijeve smrti kritički tekstovi koje je pisao o saudijskom prestolonasledniku. Međutim, ukazuje da je ubijeni novinar preduzeo jedan drugi korak koji je potencijalno mogao da bude opasan po vlasti u Rijadu: „On je nameravao da u Vašingtonu osnuje tink-tenk koji bi se bavio Bliskim istokom, odnosno Saudijskom Arabijom. Takav tink-tenk, baš u Vašingtonu, predstavljao bi veliku protivtežu propagandi u koju su Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati milijarde dolara kako bi Muhameda bin Salmana pretvorili u reformatora. To bi mogao da bude potencijalni motiv za ubistvo“.

Pojedini komentatori ukazuju i na podatak da je Hašogi svojevremeno bio medijski savetnik saudijskog princa Turkija el Fajzala koji je skoro 23 godine bio šef saudijske obaveštajne službe. Hašogi je, kako je primećeno, „znao gde su sva tela pokopana“, cinično utoliko što sada niko ne zna gde je njegovo…

„Ovo je, sasvim sigurno, veoma važan podatak za rasvetljavanje motiva njegovog ubistva“, komentariše Nemanja Starović i ukazuje na dodatnu, medijsko-političku dimenziju afere koja se sastoji u mogućnosti da se, zasluženim medijskim udarom na Muhameda bin Salmana, sad istovremeno cilja i na Donalda Trampa i njegovog zeta Džareda Kušnera, koji je sa Bin Salmanom u bliskim odnosima. „U tome bi moglo da leži objašnjenje krajnje licemernog medijskog tretmana, u okviru koga saudijski zločini u Jemenu nisu zaslužili ni dva novinska teksta, dok se Hašogijevom slučaju pridaje ogromna pažnja“, napominje Starović.

U svakom slučaju, saudijskim priznanjem krivice za smrt Džamala Hašogija, a zatim i blagonaklonim američkim stavom prema ovom priznanju, kao da su ad akta stavljene uzajamne američko-saudijske pretnje, u čiju ostvarivost Sputnjikovi sagovornici ni inače nisu verovali.

Nemačka kancelarka Angela Merkel - Sputnik Srbija
Nemačka obustavlja isporuke oružja Saudijskoj Arabiji

„Amerika ne može skoro ničim da naškodi Saudijskoj Arabiji a da pritom ne naudi i sebi“, smatra Bojan Budimac, podsećajući na prvobitne Trampove izjave da ovaj slučaj neće ugroziti postojeće ugovore o prodaji američkog oružja Saudijskoj Arabiji, vredne preko sto milijardi dolara. „Reč je, naravno, o velikom licemerju, u sklopu koga se veoma pazi da se ne pokrenu sankcije zbog brutalnog ubistva novinara. Otuda sad i pokušaji da se napravi svojevrsni zid oko Muhameda bin Salmana“.

„Kao i Amerika i Saudijska Arabija pretila je praznom puškom“, komentariše Nemanja Starović navode Turkija Aldahila, generalnog menadžera državne saudijske TV mreže „Arabija“, koji je naveo da Rijad razmatra 30 poteza koji „predstavljaju katastrofične scenarije koji bi američku ekonomiju pogodili mnogo teže nego saudijsku“ — od rasta cene nafte na čak 200 pa i 400 dolara po barelu, preko njenog indeksiranja u kineskim juanima umesto u dolarima, pa do okretanja čitavog muslimanskog sveta Iranu umesto Americi i okretanja Saudijske Arabije Kini i Rusiji umesto Americi kada je reč o vojnim odnosima, u okviru čega je čak spomenuo i mogućnost formiranja ruske vojne baze u Tabuku na severozapadu Saudijske Arabije…

„S druge strane, međutim“, zaključuje Nemanja Starović, „odnos SAD i Saudijske Arabije predstavljao je jedno od najvažnijih savezništava 20. veka, koje u 21. veku gubi na značaju iako je Americi i dalje važno, zbog opstanka petrodolara, da Saudijska Arabija nastavi da prodaje svoju naftu u američkoj valuti. Ipak, dugoročno posmatrano, nema osnova za opstanak onako bliskog savezništva kakvo je postojalo do sada, i moguće je da će upravo ovaj slučaj predstavljati katalizator krupnih promena koje će se dogoditi u odnosima Rijada i Vašingtona.“

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala