Keks revolucija: Zašto cela Evropa diže glas, a Srbi ćute

Šta jede Evropa, a šta Srbija?
Pratite nas
Evropska komisija je priznala, kvalitet hrane nije isti u zemljama na zapadu i istoku EU. Zemlje istočnog dela EU, koje se bune što njihovi građani ne jedu istu hranu i što im nisu dostupni uređaji istog kvaliteta kao zapadnoevropskim komšijama, nateraće EU da promeni propise, smatraju sagovornici „Energije Sputnjika“.

Nije nam trebala Evropska komisija da bismo znali da su ti proizvodi drugačiji kod nas, odnosno u zemljama Istočne Evrope, sa ovom konstatacijom nama se već godinama javljaju potrošači, žale se pre svega na hemiju, kozmetiku, kreme su sasvim drugačije od onih koje se prodaju u zemljama Zapadne Evrope, pa čak i u Mađarskoj, kaže predsednica Centra za zaštitu potrošača Srbije Vera Vida.

Supermarket - Sputnik Srbija
Evropom besni „nutela rat“: Istok odneo prvu pobedu

„Češka je davno uradila ispitivanje kojim je utvrđeno da je kvalitet proizvoda koji se tamo prodaju sasvim drugačiji, lošiji od kvaliteta u zemljama Zapadne Evrope. Hrvatska je još 2005. godine izvršila uporedno ispitivanje praška za veš ’Arijel‘, i tada je utvrđeno da je onaj koji se prodaje u Hrvatskoj sasvim drugačiji od onog koji se prodaje u zemljama Zapadne Evrope. Usledile su pretnje, ali hrvatska Udruga za zaštitu potrošača je dokazala da se radi o lošijem kvalitetu, i tada je u Hrvatsku počeo da stiže ’Arijel‘ koji se ne proizvodi u Poljskoj, već u Francuskoj“, objašnjava Vida.

Sagovornici „Energije Sputnjika“ podsećaju da je naša zemlja nekada kreirala svetske propise, a sada smo usmereni na nove, prilično drugačije. Morali smo da usvojimo svetske norme, da bi nam bilo lakše da budemo deo svetske trgovine, objašnjava pomoćnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Nenad Vujović.

Kada je u pitanju cena proizvoda, koja je često viša kod nas nego u zemljama EU, Vujović kaže da ona obavezno mora da prati kvalitet i navodi primer čokolade koja se u Danskoj prodaje po mnogo višoj ceni nego kod nas. To je legitimna stvar, jer je u ovom slučaju presudan kvalitet, objašnjava Vujović.

Hleb - Sputnik Srbija
I to će da ukinu: EU traži veću cena hleba

„Visok procenat lešnika je u toj čokoladi, pa joj je cena jako visoka, oko 10 evra. Pravilno naznačena količina lešnika i čokolade dala je privilegiju onome ko voli lešnik, a ne kvalitetniju čokoladu. Kod nas su čokolade tog brenda sa nižim procentom lešnika mnogo jeftinije. Pitanje je da li naš potrošač zaslužuje da na rafu u ponudi ima i jednu i drugu čokoladu i da sam odlučuje koju će kupiti, to nikako ne sme da se to zamotava u neku formu prevare, da se na određeni način zabaškari sadržaj. U tom slučaju bismo govorili o falsifikatu. Tada država mora da reaguje, inspekcija mora da radi svoj posao“, kaže Vujović.

Da li bi bunt potrošača zbog nejednakog kvaliteta na istoku i zapadu EU mogao da dovede do promene propisa? Vera Vida ne sumnja u to i kaže da su pokreti za zaštitu potrošača u Evropi izuzetno jaki. Posebno su jaki u spornim zemljama — Slovačkoj, Poljskoj, Mađarskoj i Češkoj, kaže Vida.

„Sigurna sam da će pobuna na koju je pozvao premijer Slovačke čak pokrenuti bojkot proizvoda Evropske unije u toj zemlji, sigurno će imati efekat na EU, odnosno na proizvođače da proizvodi budu apsolutno isti u svim zemljama Unije. Nedavno je jedan proizvođač keksa rekao: U redu, ja ću proizvoditi keks koji će se sad zvati ’Evropski keks‘, znači to neće biti keks za Zapadnu Evropu ili posebno za istočno tržište, zato što smo imali situaciju da je taj keks sadržao maslac u delu zemalja EU, a u drugom je pravljen od palmine masti, sa tragovima maslaca. Ovo je jedan od slučajeva koji je izazvao revolt potrošača u tim zemljama i pokretanje cele ove priče“, tvrdi Vida.

Čovek u zaštitnom odelu u deponiji - Sputnik Srbija
Kako da na deklaraciji prepoznate škart robu

Ona dodaje da se proizvođači pravdaju time da ispituju tržište pre plasiranja robe i objašnjava da se ova pojava naziva „postupak Nutela“, zato što je utvrđeno da je količina lešnika u tom kremu mnogo manja u zemljama Istočne Evrope.

Vujović smatra da bi jedno od rešenja moglo da bude preimenovanje proizvoda terminima „luks“, „deluks“ i ističe da sve što se prodaje u Srbiji ispunjava standarde koje je država propisala. „Kvalitet, po propisima, ne odstupa od kvaliteta Evropske unije“ ističe Vujović.

Sve što se prodaje u prodavnicama i što je prošlo kontrolu bezbedno je za upotrebu, a za robu koju kupujemo na pijacama pokret potrošača na čijem je čelu Vera Vida ne garantuje.

Osnovni problem potrošača u Srbiji je nepostojanje kulture čitanja deklaracije. Da bi se to promenilo, naši propisi će uskoro biti usaglašeni sa svetskim, pa će deklaracije ubuduće biti ispisane krupnijim slovima.

Opširnije o ovoj temi, zašto se opredeliti za kupovinu domaćih i kakav je kvalitet naših poljoprivrednih proizvoda saznajte u audio-izdanju emisije „Energija Sputnjika“, čiji je urednik Jelica Putniković, a link se nalazi na početku teksta.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala