Mejer: Svi Srbi u jednoj državi

Sputnjik intervju - Stiven Mejer
Pratite nas
Nema ničeg svetog u granicama. Ovako Stiven Mejer ukratko objašnjava zašto se zalaže za prekrajanje granica na Balkanu. Kaže, do zaključka da one nisu održive došao je još kad je devedesetih godina radio u regionu kao zamenik šefa CIA za Balkan.

To je bilo mišljenje mnogo ljudi u američkoj vladi tokom Klintonove administracije koji su radili u ovom regionu, a zabrinuli smo se u vreme Dejtonskog sporazuma i manje-više nametnutih rešenja koja je Zapad imao za region, tvrdi Mejer.

U intervjuu za Sputnjik bivši američki obaveštajac se priseća vremena rada na Dejtonskom sporazumu. Dvaput je bio u Dejtonu povodom konkretnih pitanja o kojima je Ričard Holbruk, sada već pokojni arhitekta tih sporazuma, želeo da razgovara.

Devojka vodi psa koji je obučen u odelce sa simbolima EU - Sputnik Srbija
Nova nemačka ucena — srpski opanak u bojama EU

— Nismo uspeli da ubedimo predsednika Klintona niti Holbruka da to nije dobra ideja. Zapravo, Holbruk se veoma naljutio na nas što sugerišemo da to nije najbolji način da se ide napred.

On je toliko želeo da postigne rešenje i da ga postigne brzo. Verujem da se dobar deo Dejtona ticao toga da se okonča krvoproliće u Bosni. A Milošević je želeo da udovolji Sjedinjenim Državama i govorio je u ime bosanskih Srba. Holbruk je bio veoma odlučan u vezi sa rešenjima i uverio je administraciju da je to pravi put.

Dakle, već u tom trenutku bili ste svesni da Bosna i Hercegovina nije održiva na duži rok?

— Da, i mislim da se to pokazalo kao tačno. Zemlja Bosna postoji na papiru, ali je zapravo fikcija. Moć nije u Sarajevu nego na drugim mestima — u etničkim zajednicama, u američkoj ambasadi u Sarajevu, barem kad je reč o Federaciji. Naravno, imaju veliki problem sa Dodikom. Uveli su mu sankcije. To je vrlo jadno i smešno.

Radili ste ovde devedesetih godina? Gde ste bili 1999?

— Tokom bombardovanja sam bio u Vašingtonu.

Šta ste tada mislili o NATO agresiji na Jugoslaviju?

— I kada je to u pitanju mnogi od nas su tvrdili da to nije ni mudro, ni potrebno, da postoji mirniji način da se to reši, kao što se radilo u prošlosti. Postojali su mirniji načini da se ljudi dovedu za pregovarački sto.

Balkan EU - ilustracija - Sputnik Srbija
Nemački predlog za dodatni fond za Zapadni Balkan

Sada sugerišete da je najbolji način da se reši situacija u regionu prekrajanje granica. Zar ne mislite da je to ovde malo opasno?

— Može da bude. Zavisi od toga kako bi se izvelo. Mi smo već ovde prekrojili granice. Uzmite Crnu Goru. Tamo je glasanje bilo vrlo tesno. Veliki deo sveta je priznao Kosovo, ne svi. Ni pet zemalja EU nije to učinilo. Ali to je takođe prekrajanje granice. I kao što sam rekao, Bosna zapravo ne funkcioniše baš dobro, a te granice su u suštini izmenjene. Mislim da to treba učiniti na miran način, da mora postojati neka vrsta kreativnog liderstva na Balkanu. Nema ničeg svetog u granicama. Posle okončanja Hladnog rata mnoge granice su se promenile. Granice Sovjetskog Saveza su se promenile. Čehoslovačka je promenila granice.

Na miran način.

— Da. I Nemačka je promenila granice. Tako da je to svakako moguće.

Ali ovde na Balkanu mislim da nije moguće menjati granice mirnim putem, a jedini narod koji bi želeo da promeni granice su Albanci. Lideri u regionu ne podržavaju tu ideju, a ni SAD. Kako vi onda predlažete da se to izvede ako nema podrške ni od regionalnih lidera, niti od glavnih sila?

— Mislim da ovde ipak postoji neka podrška. Još koliko juče Nikolić je rekao da po njegovom mišljenju Republika Srpska treba da bude deo Srbije.

Ne baš tim rečima.

— Ali bilo je blizu. Mislim da je takođe prisutan strah. Vučić ne želi da uvredi Brisel, ne želi da uvredi Vašington. Vučić je toliko rešen da Srbija postane deo EU da ne bi učinio ništa što bi to poremetilo. A ako pogledate ankete u Republici Srpskoj i u ovoj zemlji, postoji podrška za takvu vrstu ujedinjenja.

Ujedinjenja Republike Srpske i Srbije?

— Da, i za neku vrstu promene granica. Rama ima veoma dobar način da razbesni Srbe. Ne znam da li stvarno misli to o „Velikoj Albaniji" ili samo priča o tome da bi razljutio srpske lidere. U svakom slučaju, mislim da Srbi preteruju u reakcijama, pecaju se na udicu. Srbija je svakako dovoljno jaka da se odbrani od ujedinjene Albanije.

Aleksandar Vučić i Đorđe Ivanov na sastanku u Brdu kod Kranja - Sputnik Srbija
Šta su se balkanski lideri dogovorili, a šta im je danas obećano?

Šta je to ujedinjena Albanija? Vi verujete da je to ideja koja može biti realizovana?

— Mislim da se može realizovati, baš kao što verujem kad je u pitanju „Velika Srbija" ili razmatranje ideje o nekoj vrsti konfederacije pravoslavnih područja.

Imate u vidu konfederaciju Makedonije, Crne Gore, Republike Srpske i Srbije?

— Da. To ne mora da bude jedna zemlja, nego konfederacija država. Zemlje u regionu su veoma slabe i uglavnom im nedostaje snažno liderstvo, koje ima na umu ovaj region umesto da se razmišlja u sitnim okvirima i bude time zadovoljno. Upravo sam bio u Plovdivu i tamo razgovarao sa srpskim zvaničnikom koji mi je rekao: Ne, Bosna mora da ostane jedna zemlja. Pitao sam — zašto, nema razloga za to, ona je nametnuta. Niko time nije zadovoljan osim Vašingtona. A politika u Vašingtonu se nije menjala više od 20 godina.

Što se tiče pitanja o ujedinjenoj Albaniji — da ponovim da je Srbija dovoljno jaka da se sa time uhvati ukoštac ako bi se tako nešto desilo — bila bi to Albanija, deo Kosova, deo Makedonije i možda čak Preševska dolina. Ali ravnoteža tome bilo bi to što bi Srbija dobila severni deo od reke Ibra. Trebalo bi održati plebiscit u Republici Srpskoj da se vidi šta ljudi žele: da li žele nezavisnost, da li žele da budu deo Bosne ili da budu deo Srbije. Većini ljudi sa kojima sam ja razgovarao sviđa se ideja da budu deo Srbije. Mislim da postoji i mogućnost da se tesno sarađuje sa pravoslavnom Makedonijom. Suština je da u ovom delu sveta pitanje suvereniteta nije rešeno. Ono što Pariz, Berlin i Brisel ne shvataju u vezi sa Balkanom jeste da ovde još nije rešen taj problem suvereniteta.

Da se vratimo na ideju „Velike Albanije". Ako sam vas dobro razumela, vi smatrate da ovde treba formirati „Veliku Albaniju" i konfederaciju pravoslavnih zemalja. Da li je tako?

— Da, mislim da to treba istražiti, kreativno ispitati. Sve je moguće, ali najvažnija stvar koju treba imati na umu jeste da lideri regiona treba da drže Sjedinjene Države što dalje od toga. One ne treba da budu deo toga.

Aleksandar Vučić sa saradnicama tokom sastanka lidera jugoistočne Evrope, Procesa Brdo - Brioni kod Kranja. - Sputnik Srbija
Otkrivena prava priroda ljubavi na Balkanu

Pa ko da bude deo toga?

— Nikako ne velike sile. Kad pogledate poslednje 22 godine, svaki put kad su se Amerikanci, a ponekad i Rusi, mešali u stvari u ovom području — to se nije dobro završilo. Posebno SAD. Sjedinjene Države treba da se drže podalje. Američki političari ne razumeju ovaj region, ne razumeju etničku pripadnost. Ovaj region mora sam da rešava probleme. Vi treba da rešavate probleme, ne mi. Sve vreme je greška što mi mislimo da imamo odgovore za ovaj region, a mi ih nemamo. Ovde mora da postoji liderstvo.

Ali kao što sam pomenula, jedini koji podržavaju ideju promene granica su Albanci. Oni otvoreno govore o „Velikoj Albaniji". S druge strane, ta konfederacija pravoslavnih zemalja koju vi predlažete izgleda nema podršku. Možda samo u Republici Srpskoj, ali u Srbiji o tome ne govore, u Crnoj Gori još manje, a imamo i situaciju u Makedoniji, tamo je nova vlada.

— Zašto mislite da nema podrške? Ako su ljudi iskreni prema sebi i drugima i kreativni, oni bi mogli da razmotre tu ideju. Ali toliko ima straha u Beogradu, u Skoplju, čak i u Banjaluci, mada je tamo nešto drukčije, toliko ima brige da se ne razljute SAD i Brisel, da niko ne pomišlja ni da priča o tome. A ja kažem: hajde da makar pričamo o tome. Prošle nedelje Federika Mogerini je okupila sve premijere u Briselu. I svi su bili dobri jedni prema drugima. Ali kad su se vratili kući, ništa se nije promenilo. Vučić se pre dve nedelje sastao sa američkim diplomatom…

Brajanom Hojtom Jijem…

— Da. Imate posla sa zvaničnicima nižeg ranga u Stejt departmentu. Posebno sa onim koji dođe pa kaže: Ništa se ne menja, samo ostanite tu gde ste. To nije u interesu regiona. Veoma je frustrirajuće za Amerikance koji poznaju ovaj region da vide koliko su politički lideri spremni da učine sve što žele Vašington i Brisel. Mislim da je dobro što se Rusija uključila u ovu dinamiku, pre svega zato što je ovo jedna od stvari gde je Vučić rekao — moramo da držimo ravnotežu.

Dakle, vi mislite da je to balansiranje dobro?

— Da, mislim da je to dobro za region. Ali nemojmo se zavaravati: ni Rusija ni SAD nemaju mnogo interesovanja za Balkan. One to rade zato što, kao i za sve sile u prošlosti, Balkan postaje prostor za konkurenciju.

Hojt Brajan Ji - Sputnik Srbija
Hojt je video Trampa samo na TV-u

Briselski sporazum je veoma loš za Srbiju. A u ovom trenutku nije mnogo dobar ni za Kosovo. Priština je pre nekoliko nedelja rekla da će prekinuti pregovore. Predložio sam Vučiću pre mnogo vremena da i Srbija to učini. Recite Kosovu i Mogerinijevoj — stop, prekidamo, nećemo dalje ovako, moramo imati novi aranžman.

Na koji način?

— Bar kako ja mislim, da kažete: evo, mi, Srbija priznajemo da više nikada nećemo imati celo Kosovo. Kad bi Srbija to htela, to bi značilo novi rat. A niko ne želi rat. Dakle, da Beograd kaže — priznaćemo teritoriju južno od reke Ibar kao kosovsku, a severno od reke Ibar je Srbija. Naravno, područja na jugu, istorijska, verska, nekoliko „srpskih džepova" treba da imaju međunarodnu zaštitu i slobodni pristup za Srbe. Nedavno sam u članku koji sam objavio u „Nedeljniku" predložio ovako nešto. Ako bi se to postiglo, došlo bi do saradnje. To se neće desiti ako ne bude rešeno pitanja granica. A ja mislim da one zasad treba da idu duž etničkih linija. Ukoliko ljudi na referendumu ne glasaju za drukčije rešenje. Na primer, mislim da bi bilo dobro održati referendum ovde o Republici Srpskoj. E sad, ovde je Kosovo deo Ustava, pa bi trebalo promeniti Ustav.

Zar ne mislite da bi, kad bismo to uradili, Albanci tražili više? Jer Haradinaj već priča o Kosovu do Niša. Date im jedan prst, a oni će tražiti celu ruku.

— Haradinaj je posebna priča i on je vrlo težak, ali svakako Niš ne bi bio Kosovo. To je prava Srbija. I Haradinaj to zna.

Ali on provocira.

— Da, on provocira, kao što provocira i Rama. Ipak, tužno je što to Srbe nervira. Ne obraćajte pažnju.

Zamislimo da Srbi provociraju. Kakva bi bila reakcija Brisela, Vašingtona?

— Potpuno ste u pravu. Da Srbi provociraju, reagovali bi Vašington i Brisel, sada posebno Brisel, a što je najvažnije Berlin, jer su Merkelova i Vučić veoma bliski. Reakcija bi bila vrlo teška. Ali srpsko rukovodstvo treba da kaže: to je naše područje, naša zemlja, držite se podalje. Mi ćemo se pobrinuti za to. Mi smo ovde vekovima, mnogo pre nego što su SAD bile zemlja, imamo dugu istoriju, dugu tradiciju. Treba reći — dosta. Jednom prilikom kad mi se Dodik žalio na Amerikance, pitao sam ga: šta će oni zapravo da urade. Ne mislim da će ponovo da bombarduju, SAD to neće uraditi. Sankcije? Pa uzmite pare od Rusa.

Balkan ilustracija - Sputnik Srbija
Menjaće se granice na Balkanu

Suština je da ovdašnji lideri moraju da imaju hrabrosti, treba da budu kreativni, treba da prestanu da toliko slušaju Vašington, Brisel i Berlin. Nemci dolaze, izdaju naređenja i vraćaju se kući. Ne dolaze više sa Vermahtom, ali sada dolaze sa novcem i moći u Evropi, ali da ponovim: ovaj deo sveta mora prestati da gleda sa strane i mora se pouzdati u sebe.

Pomenuli ste da je dobra stvar u srpskoj politici što balansira između Zapada i Rusije. Ali ruski uticaj na Zapadu vide kao nešto loše za Srbiju. Čak i sitno pitanje kao što je status zaposlenih u Humanitarnom centru u Nišu je razlog za priče o špijunskom centru. Zašto je to tako?

— Zato što u glavama mnogih američkih funkcionera Hladni rat nikad nije završen. A priča da Rusi i Amerikanci moraju biti neprijatelji je besmislena. Tokom većeg dela naše istorije nismo bili neprijatelji. E sad, tu ravnotežu koju Srbija održava u Vašingtonu doživljavaju kao da Rusi dolaze i pokušavaju da preuzmu region i da prošire svoj uticaj i moć. Mislim da Srbi treba da budu veoma oprezni sa bilo kojom spoljnom silom, bili to Rusi, Amerikanci, Francuzi, Britanci, Nemci. Drugi problem je to što je Srbiji potreban novac. Srbi su previše spremni da prodaju svoje nasleđe. Kada počnete toliko da prodajete, posle izvesnog vremena nećete ništa posedovati. Što se tiče te priče o špijunima, Srbi veruju u takve stvari kao što je CIA. Imam dosta prijatelja Srba, i svi veruju da još uvek radim za CIA. To je smešno, penzionisao sam se, bavim se profesurom, više ne radim za CIA. Ali ovde misle da je CIA svemoćna i da sve kontroliše.

Šta je Trampova politika u regionu? Imali smo velika očekivanja, ali sve dosad nije jasno kakva je njegova politika na Balkanu.

— Očekivanja su bila prevelika. Glavni problem je što je interesovanje SAD za Balkan bilo na najvišem nivou devedesetih godina zbog ratova i zbog implikacija za NATO i američku politiku. Da budemo potpuno iskreni, Vašington se veoma malo interesuje za Balkan. Četiri meseca od dolaska nove administracije niko ne govori o Balkanu. To je zato što su tu Rusija, Kina, Bliski istok, terorizam. Vaša očekivanja su prevelika. To ne znači da ne postoje američki zvaničnici koji se interesuju za region, ali to su oni nižeg ranga. Većinom je to sada posao američkih ambasadora u regionu. Oni nemaju šta da rade, pa izdaju naređenja, posebno u Bosni. I u Makedoniji. Nešto manje u Srbiji, pošto je ona veća. Ali čak smo i ovde imali ambasadore koji su to radili. Ponašali se kao britanski namesnici iz 19. veka, koji su predstavljali imperijalnu silu i radili šta hoće.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala