Podeljena elita: Proglas 650 vs. Apel 100 (video)

Sputnjik intervju - Milo Lompar, Srbijanka Turajlić i Dragoljub Kojčić
Pratite nas
Jedinstvo nacionalnih i građanskih vrednosti je razlog što su intelektualci koji su potpisali Proglas 650 podržali predsedničkog kandidata vladajuće koalicije Aleksandra Vučića, dok potpisnici Apela 100 za Sašu Jankovića veruju da je nemoguće rešiti ijedno pitanje važno za Srbiju dok se ne uspostavi pravna država.

Koje vrednosti i koja ideologija su vodili intelektualce da daju podršku ovom ili onom kandidatu? U emisiji „Sputnjik intervju“ o tome su govorili direktor Zavoda za udžbenike Dragoljub Kojčić, penzionisana profesorka Elektrotehničkog fakulteta Srbijanka Turajlić i profesor Filološkog fakulteta Milo Lompar.

Prema rečima Kojčića, koji je potpisnik Proglasa 650, kriterijum za one koji su podržali Vučića, a među kojima su, između ostalog, takva imena kao što je slikar Miloš Šobajić ili naš najprevođeniji pisac Zoran Živković, jeste da Srbija mora da ide putem ekonomskog jačanja, a da je politička stabilnost uslov svih uslova.

Srbija sledi politiku stabilnosti i kada je reč o odnosima u regionu, ali i kada se radi o situaciji u svetu koja je polarizovana i turbulentna, a sad treba u svim tim okolnostima voditi onakvu političku igru koja će doprineti da zbog investicionog kapitala bude prepoznata kao pouzdano mesto, veruje Kojčić. Uz Vučićevu patriotsku politiku, koja, kako kaže, „ima drajv“, ide i građanski princip sa setom prava i sloboda, uključujući i manjinska. Ta politika podrazumeva i EU i održavanje prijateljstva sa tradicionalnim saveznicima poput Rusije, dodaje on.

Kada su u pitanju odnosi u regionu, ističe Kojčić, važno je shvatiti da je jedna stvar pacifikovati te odnose tako što ćemo se izvinjavati svima, kao što smo radili do pre četiri i po godine, a druga stvar je kada se uspostavlja stabilnost odnosa na Zapadnom Balkanu gde se Srbija doživljava kao ravnopravan partner.

Najzad, napominje on, podršku takvoj politici dali su i ruski predsednik Vladimir Putin i nemačka kancelarka Angela Merkel.

Kojčić ističe da je osnovna razlika između intelektualaca sa spiska 650 i onih drugih što prepoznaju da je Vučićeva politika realna.

„Ne možemo da imamo samo fantastične snove. Kada je u pitanju opstanak jednog naroda kojem je potreban istorijski predah posle stotinu godina masakriranja, ratova, sankcija sve do bombardovanja, ono što su uradili Vučić i SNS sa koalicionim partnerima jeste upravo postizanje te dve vrednosti — stabilnosti i ekonomskog razvoja“, kaže Kojčić i zaključuje da je razlika između Vučića i drugih kandidata što oni ostali imaju dobre želje, a ovde se radi o tome ko je sposoban da ih realizuje. Spisak 650, napominje on, prepoznao je da je to realpolitika, a sve drugo predstavlja samo političku literaturu.

© Sputnik / Aleksandar MilačićDragoljub Kojčić, direktor Zavoda za udžbenike, u studiju Sputnjika
Dragoljub Kojčić, direktor Zavoda za udžbenike, u studiju Sputnjika - Sputnik Srbija
Dragoljub Kojčić, direktor Zavoda za udžbenike, u studiju Sputnjika

„Ja živim u realnosti. Iz dana u dan živim sve gore, ne samo ja, nego cela Srbija. Ukradena mi je penzija koju sam pošteno zaradila, a Ustavni sud se oglasio nenadležnim“, uzvraća Srbijanka Turajlić.

Ova Vlada je, prema njenom mišljenju, „uništila i poslednji trag svih vrednosti koje su preživele do njenog nastanka“.

„Naši odnosi u regionu su neuporedivo gori nego 2012. godine, kada je ova Vlada preuzela kormilo“, tvrdi ona, a kao primedbe navodi i partijsko zapošljavanje, nerešen slučaj 24 sporne privatizacije, ali i to što je Srbija zemlja u kojoj „policija ne reaguje kada je građani zovu u pomoć, što se desilo pre godinu dana“.

„Premijer i cela Vlada ne misle da je u tome problem i ponašaju se kao da je najnormalnije da vi kao građanin zovete policiju i ona ne odgovori, a neko to proglašava za vrednosti. Tužilaštvo koje ne može godinu dana da pokrene optužnicu, makar protiv N.N. lica za ono što se desilo u Savamali, ja tu ne vidim nikakve vrednosti“, konstatuje Turajlićeva i upozorava da nema ni ekonomskog napretka ni stabilnosti u regionu dok ne profunkcionišu institucije.

Nije vreme za šaljivdžije i eksperimente

Kako ističe, Saša Janković je za 10 godina na mestu ombudsmana pokazao da nije sluga nijedne vlasti, a pokazao je i da zna šta je pravna država i da hoće da učini sve što je moguće da se ona uspostavi.

Milo Lompar, član saveta predsedničkog kandidata Srpskog pokreta Dveri Boška Obradovića, smatra da u Srbiji postoji „simulakrum vlasti“. Ta vlast, kaže, šalje hotimično protivrečne poruke jer treba da zadovolji dva različita kretanja. Sa jedne strane, mora da deluje u skladu sa zahtevima biračkog tela koje daje prednost nacionalnim i patriotskim orijentacijama, a sa druge strane, mora da ispuni očekivanja spoljašnjih činilaca koji bitno utiču na njeno postojanje, a to nije u najboljoj saglasnosti sa ovim prvim.

Lompar napominje da tu vlast treba kritikovati ne samo iz perspektive građanskih prava, recimo zbog slučaja Savamale, nego i zbog Briselskog sporazuma, koji je, kako ističe, protivustavan.

„Ako želite da budete unutar nečeg što je pravna država ne možete hipostazirati Savamalu, a zaboravljati Briselski sporazum. Kritika vlasti mora da bude koherentna i ako je reč o pravnom aspektu onda su to dva pola, iako ta dva primera nisu ista, ali u oba slučaja mi se suočavamo sa tim da li funkcionišu zakoni ili ne. Oni koji je kritikuju zbog Savamale neće da kažu da je iz te iste strukture taj isti premijer proglašavan De Golom i Čerčilom kada je potpisao Briselski sporazum“, kaže Lompar.

Televizija - Sputnik Srbija
Tuča televizija za keca na daljinskom

To što niko ne potencira pitanje neustavnosti Briselskog sporazuma objašnjava time da bi se time zamerili „jačoj adresi“ nego što su predsednik Vlade i vladajuća stranka, a to je zapadna politika.

„Ovo su tužni dani za predstavnike prozapadnih orijentacija kod nas zato što vidimo da Zapad u liku Angele Merkel podržava ovu vlast. Tužni su ovo dani i za rusofile među nama jer vidimo i da Vladimir Putin podržava ovu vlast“, tvrdi Lompar i ističe da u Srbiji ljudi ne treba da se dele na „austrofile i rusofile“ nego treba da vode računa o srpskim interesima, a to znači da uvaže i građanske i nacionalne ne samo interese, nego i raspoloženja. Nosioci nacionalnih interesa moraju imati legitiman prostor delovanja, a ne da budu satanizovani, kaže naš sagovornik.

„Mogu sa vama da se složim ili ne složim o Briselskom sporazumu. Naravno, mislim da Kosovo treba rešavati drugačije nego što misle Dveri i ja jesam za EU, ali suština je u tome da mi dok ne napravimo Ustavni sud ne možemo da razgovaramo ni o Briselskom sporazumu, ni o penziji“, prokomentarisala je Srbijanka Turajlić.

Dodala je da iza Saše Jankovića ne stoji nekakva „prokazana Druga Srbija“, nego ljudi koji jesu za Evropu, koji misle da problem na Kosovu treba da se reši, ali koji se zapravo zalažu za pravnu državu iznad svega.

Nemoguća misija Saše Jankovića

Milo Lompar je upitao Dragoljuba Kojčića kakva je to politika realizma ako se ljudska prava Srba u Crnoj Gori gaze „na najgori mogući način“, a „ovaj režim ima najbolje odnose sa režimom u Crnoj Gori koja ta prava nipodaštava“. Ništa bolje nije ni sa pravima Srba u Hrvatskoj.

„To je politika koja sa jedne strane može da priča o nacionalnim vrednostima, sa druge o evropskim integracijama, a njena suština je da počiva na tri momenta: osiromašeni narod, autoritarni vođa, spoljni činioci. Tu postoji saglasnost i dok se ta saglasnost ne promeni ova vlast može da bude mirna, a ova država će da propada“, tvrdi Lompar.

„Valjda su za stanje srpskih nacionalnih prava u Crnoj Gori najmerodavniji Srbi koji su predstavnici političkih stranaka u Crnoj Gori, a Andrija Mandić je kao najreprezentativniji predstavnik Srba u Crnoj Gori podržao Aleksandra Vučića“, odgovorio je Kojčić.

Na pitanje hoće li biti drugog kruga, on je ocenio da na ovim izborima postoji neka vrsta „nacionalnog konsenzusa“ i da je „politički realizam ono što je Srbiji najpotrebnije“, kao i da „narod prepoznaje da ne sme biti diskontinuiteta ako ćemo da nastavimo putem kojim smo krenuli“.

„Videćete u prvom krugu da smo sa svojim kandidatom pokazali da je Srbija na najboljom putu“, ocenio je Kojčić.

Jeremić: Da sam kandidat NATO-a, pobedio bih u UN

Turajlićeva veruje da će biti drugog kruga, ali i strahuje da postoji opasnost od krađe glasova.

„Ideja da na Kosovo ne može da dođe niko ko ne pripada vladajućoj stranci govori o tome da će minimum 150.000 glasova biti neprovereno i da masa ljudi na Kosovu neće ni znati za koga je glasala“, tvrdi Turajlićeva.

„Nemojte unapred da govorite da li će biti krađe. Onaj ko ima podršku 55 odsto glasača od koga da krade? Od onog ko ima 7-8 odsto? Ta ideja je bila samo u Superhiku kod Alana Forda“, negodovao je Kojčić.

Lompar bi voleo da bude drugog kruga, ali smatra da „bez jednog novog sporazuma o autentičnom i naporednom zastupanju građanskih i nacionalnih vrednosti teško možemo da računamo na pad ovog režima“. 

„Ljudi imaju pravo da glasaju kako oni misle. Ja bih samo voleo da onih 650 ljudi koji su potpisali Proglas, ako jednog dana ovaj režim padne, pređu u opoziciju, a ne da idu iz vlasti u vlast“, dodao je Lompar.

Premijer Srbije Aleksandar Vučić govori na vanrednoj konferenciji za medije povodom situacije na Kosmetu. - Sputnik Srbija
Vučić: Drugi krug izvestan, izbori će biti teški

„Pošto sam ja jedan od onih koji su pokrenuli demokratski proces 1989. i 1990. godine, jedan od onih koji su pravili Narodnu radikalnu stranku, ja sam veći deo svog života proživeo u opoziciji, znam kako to izgleda“, uzvratio je Kojčić.

Dodao je da mu je drago što Milo Lompar priznaje da pripadnici opozicije mogu da žive normalno, što je „veliko postignuće savremene Srbije“, s čime se nisu složili ni Turajlićeva ni Lompar, koji smatraju da je dovoljno uključiti televizor, pa shvatiti da nema ravnopravnosti.

„Ako je to reč koja treba da bude bačena u funkciju stranačke ili predsedničke kampanje, mogu samo tako da je prihvatim“, rekao je Kojčić.

 

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala