Zašto iza „manjeg zla“ ostaje više mrtvih

© Sputnik / RIA Novosti / Uđi u bazu fotografijaVladimir Lenjin drži govor na Crvenom trgu
Vladimir Lenjin drži govor na Crvenom trgu - Sputnik Srbija
Pratite nas
Lenjin je tvrdio da će boljševici, bez obzira na teror kao metod rada, učiniti manje zla od onog koje su kapitalisti činili njima. Brojke pokazuju da su boljševici za nekoliko godina streljali 100.000 ljudi, dok ih je u carskoj Rusiji za šest decenija na taj način pogubljeno manje od 1.000.

Progres u ljudskoj istoriji postoji kad je reč o tehnološkom napretku, ali sa druge strane, kad je reč o fenomenu zla, nikad ga više nije bilo nego u 20. veku, koji je bio najgori u istoriji, ocenio je profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu dr Slobodan Antonić.

Govoreći na promocije knjige „Antropologija zla“ Bojana Jovanovića, Antonić je rekao da je „zlo koje dolazi iz ideje“ odnosno „idealističko zlo“ dovelo do desetina miliona mrtvih u prošlom stoleću.

Teror za opšte dobro

Predsednik Rusije Vladimir Putin - Sputnik Srbija
Putin: Lenjin postavio atomsku bombu pod Rusiju

Iako je nacizam prva asocijacija na „zlo iz ideje“, Antonić se osvrnuo na boljševičku revoluciju i delovanje Lenjina koji su hteli da naprave bogatiji i lepši svet, međutim, u ostvarenju takvog sveta, iza Lenjina i boljševika ostali su milioni nevinih žrtava.

„Kod ljudi postoji fascinacija velikim poduhvatima, čak i onda kad oni najavljuju nešto suprotno uobičajenom shvatanju dobra i zla, a Lenjin je upravo to radio. On je još 1906. godine najavljivao šta će da radi. Otvoreno je govorio o diktaturi kao neograničenoj i nezakonitoj vlasti i da će uvesti diktaturu, ali ne radničke klase, nego proletarijata, ne ni cele partije već njenog vrha (Politbiroa)“, rekao je Antonić.

Takođe, govorio je i o uništenju buržoaske klase, njenoj fizičkoj likvidaciji, da se tokom revolucije diktatura i klasna borba zaoštravaju, teror je jedno od osnovnih oružja, zalagao se za otvoreni građanski rat, a tokom boljševičke revolucije ostvarilo se sve to za šta se Lenjin zalagao.

Kao rezultat toga, u Lenjinovo vreme vladanja sovjetskom Rusijom (bez Staljinovog perioda) streljano je i na drugi način ubijeno, između ostalog i potapanjem, oko 100.000 ljudi, naveo je Antonić.

Umiranje od gladi u „opštem bogatstvu

Vjačeslav Volodin i Vladimir Putin - Sputnik Srbija
Putin: SSSR nije trebalo razbijati (video)

„Kad je Lenjin to najavljivao, on je govorio ’mi ćemo pustiti mnogo krvi‘, ali to će biti mnogo manje zlo od onoga što su kapitalisti učinili nama u prošlosti, i to je bio onaj čuveni argument ovo je poslednji ’rat protiv rata‘. Međutim, kad pogledate brojke, videćete da su u carskoj Rusiji na kaznu streljanja za 60 godina osuđena 894 čoveka“, rekao je Antonić.

Jedan od načina širenja zla kroz revoluciju je i stvaranje koncentracionih logora koji nisu pravljeni za ratne protivnike već za sopstveno stanovništvo u sovjetskoj Rusiji. Kao posledica Lenjinove borbe protiv kulaka, oko pet miliona ljudi je umrlo od gladi „u svetu kojem je trebalo da nastane opšte bogatstvo“.

Antonić je istakao da je vrlo važno što je jedan deo knjige Jovanović posvetio titoizmu, koji je jedna naša vrsta „idealističkog zla“, odnosno „zla iz ideje“.

Sociolog Đuro Šušnjić rekao je da su stabilna društva uređena na obredima koji su „svete igre po strogim pravilima“ u kojima čovek čini sebe odgovornim za očuvanje i poštovanje reda u prirodi i poretka u zajednici.

Rijalitiji, pornići, krimići — doprinos paklu

Barak Obama na konferenciji za novinare u Beloj kući na kojoj je saopštio da je ubijen Osama bin Laden. - Sputnik Srbija
Obama o Trampovom rijalitiju — drž′te lopova

On smatra da u kulturi nema mesta neredu i da su sve pojave koje narušavaju red, sa stanovišta kulture, a naročito religije, nečiste.

„Na našu žalost, izvor nečistoće, odnosno nereda, u ovo naše trećerazredno vreme, mutno i smutno doba, prodro je i u kulturu, odnosno u dušu i duh samog čoveka, pa se zaključuje da je zagađenje prirode u stvari posledica zagađenosti same duše i duha čovekovog. Priroda je onakva kakav je čovek danas — prljav i zbrkan, nedorastao višoj stvarnosti“, ocenio je Šušnjić.

Prema njegovim rečima, ne možemo uneti više reda u svet nego što ga u nama ima, a ako u nama vlada red, mi ćemo ga uneti i u spoljašni svet.

„Izvor nečistoće, odnosno nereda, može biti, a i jeste, u samoj kulturi. Ona mora da se pere od smeća koje samo stvara. Na primer — kič, šund, ljubići, pornići, krimići, rijalitiji o kojima piše Bojan, porast sadizma, raspojasanost svih pet čula, palo je na samo dno greha i srama. Imamo bogohuljenje kao značajan doprinos paklu“, ocenio je Šušnjić.

Slobodni ljudi će birati zlo

Šapijunaža - Sputnik Srbija
Američki masovni nadzor — Orvelovska noćna mora (video)

On je dodao da sva zla u današnje vreme, poput oružja, ideologija i političkih mitova, dolaze iz kulture, i zato bi „visoka kultura“ morala da postavi jasne granice između čistog i prljavog, između reda i nereda, ne samo unutar naše, nego i u odnosu na sve druge kulture.

„Kulturni život podrazumeva rad na čišćenju svake prljavštine. Spoljašnje kao i unutrašnje, materijalne kao i duhovne. Nije Bog kriv za zlo na zemlji. Zlo se ne spušta sa neba na zemlju već se diže sa zemlje na nebo. Bog je dao čoveku slobodnu volju da bira. Dokle god postoji slobodna volja čovekova, dotle će biti i zla u svetu jer će uvek biti ljudi koji će izabrati zlo“, rekao je Šušnjić.

Kultura nije savršeno uređen prostor, već pre jedan stalan nemir, zbog čega u svakoj kulturi postoji puno toga zastarelog, pogrešnog i grešnog, ali sve to ne može da poništi ključne ideje, verovanja, vrednosti i norme koje životu i smrti daju smisao.

„Mora se priznati da kultura nije samo čovekov život u vrhunskim oblicima, nego i u oblastima izopačenosti i zla. Nekultura je naličje kulture, a kultura nema tu moć da nas odbrani od zla“, rekao je Šušnjić.

Prema njegovim rečima, red i nered jedan drugog podrazumevaju. Bez nereda ne bi bilo promena i razvoja, a bez reda ne bi bilo tradicije i kontinuiteta.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala