Kad bi svi ušli u NATO, da li bi Amerika držala svet na dlanu

© PixabaySvet
Svet - Sputnik Srbija
Pratite nas
Jedini NATO u kojem bi bile sve države, a koji bi odgovarao interesima Amerike jeste NATO gde Vašington i Pentagon imaju istovetnu ulogu sadašnjoj. A to nije moguće. Između ostalog i zato što američka vojna industrija ne bi imala istu ulogu u sadašnjem NATO-u sa (malim) državama u zavisnom položaju, i u hipotetičkom NATO-u koji bi preslikao UN.

Današnjem svetu treba više, a ne manje NATO-a, saopšti hrvatska predsednica Kolinda Grabar Kitarović, a kako bi što uverljivije opravdala svoje zalaganje obeća i da će biti prva osoba koja će poželeti dobrodošlicu Srbiji, ako nekad uđe u tu vojnu alijansu.    

Kolinda Grabar Kitarović, predsednica Hrvatske - Sputnik Srbija
Kitarovićeva: Srbijo, dobro došla u NATO

Kad je, prema Kitarovićevoj, dobrodošla Srbija, onda su dobrodošli i ostali, pa tako ona ustvrdi da treba ubrzati politiku otvorenih vrata prema novim članicama. Zašto?

Veća bezbednost ili manji suverenitet

„Crna Gora će postati članica za nekoliko meseci, ali šta je sa Makedonijom? Kontroverze oko imena ne mogu biti važnije od sigurnosne situacije“, reče hrvatska predsednica u pozitivnom naletu širokonatovnosti, a sve na liniji doktrine da nema cilja vrednijeg od NATO-a, da sve treba staviti iza NATO-a, a NATO ispred svega.

Dodade Kitarovićeva i da je uvidela da je njena država jedna od retkih koja nije povećala izdvajanja za odbranu, te da ta ulaganja nikako nisu trošak, već investicije i ispunjavanje međunarodnih obaveza novog koncepta nacionalne sigurnosti. Ranije je i Jens Stoltenberg, gensek NATO-a, konstatovao da je ta alijansa stvorena kako bi bila osigurana kolektivna bezbednost zapadnih zemalja.

Od koga? Još važnije, da li je osigurana? Da bismo odgovorili na ta pitanja i došli do odgovora na treće — šta danas, suštinski, predstavlja NATO — moramo otići nekih 70 godina u istoriju.

Posle sastanka vodećih ljudi SSSR-a, SAD-a i Velike Britanije — Josifa Staljina, Frenklina Ruzvelta i Vinstona Čerčila na Jalti (Krim), februara 1945. godine na kojem je određena sudbina sveta posle Drugog svetskog rata, očuvanje mira osnivanjem Ujedinjenih nacija i dogovor o podeli Nemačke na četiri zone — počinje rivalitet dojučerašnjih saveznika, zbog nezadovoljstva podelom interesnih sfera.

Podsetimo, kasniji rast napetosti uslovio je nastanak Severnoatlantskog (Vašingtonskog ugovora) ili NATO pakta 1949. godine sa sedištem u Briselu i ciljem da spreči prodor Sovjetskog Saveza, a šest godina kasnije i Varšavskog ugovora sa sedištem u Moskvi i ciljem da stvore društvo jednakih nasuprot kapitalističkoj privredi i privatnoj svojini.

Međutim, nestankom Varšavskog ugovora, prestala je stvarna svrha NATO-a. Tako je izgledalo svima osim Sjedinjenim Američkim Državama, jer je NATO upravo Amerika — pošto se odluke donose u Pentagonu i Vašingtonu, a ne u Briselu gde je sedište te vojne alijanse, koja je sve više politička. Zato je NATO opstao, pa čak imamo i njegovu ekspanziju.

Vladimir Putin - Sputnik Srbija
Putin: Ne razumem uvek logiku naših partnera iz NATO-a

Sloboda pod ogrtačem hegemona

Cilj SAD je globalno liderstvo i sprečavanje da u tri vitalna regiona sveta neka druga sila stekne preimućstvo. Ta tri regiona su, prema mišljenju Džona Miršajmera, jednog od najvećih teoretičara međunarodne politike — Severoistočna Azija, zemlje Persijskog zaliva i Evropa. Zato je čitav ozbiljni komandni kadar NATO-a uvek bio, jeste i biće američki.

Prošle godine je Amerika imala više od 60.000 vojnika stacioniranih u Evropi, smeštenih uglavnom u Nemačkoj, Italiji i Velikoj Britaniji. Takođe, procenjuje se da Amerika ima oko 240 nuklearnih bombi, taktičke namene, na teritoriji Evrope. A izuzev Rusije, u Evropi gotovo da nema zemlje u kojoj se ne nalaze baze, komandni i centri za zajedničke vežbe NATO snaga. Sve NATO baze su istovremeno i baze SAD. Dakle, premreženo je sve od Islanda do Turske i Gruzije, od Portugalije do Litvanije, Švedske i Finske.

E, to je NATO, iznutra. Spolja on predstavlja upakovanu priču čiji zagovornici — od Garija Kasparova, preko svakojakih činovnika i zagovarača iz nevladinog sektora, do Kolinde Grabar Kitarović — govore o bezbednosti i navodnim investicijama u sigurnost.

Međutim, ta priča o kolektivnoj bezbednosti i sigurnosti pada u vodu jer se, nažalost, pokazalo da ta organizacija nije u stanju da zaštiti građane zapadnih zemalja od pošasti zvane terorizam. Taj „novi koncept nacionalne bezbednosti“ nikako nije bezbednost, već je predaja dela suvereniteta drugome. I to svesna predaja.

Vladimir Putin - Sputnik Srbija
Putinov integralni govor u UN

„Ujedinjene NATO nacije?

Uprkos tome, ako bismo bili toliko naivni pa poverovali u NATO kao garanta kolektivne bezbednosti, šta bi se dogodilo kad bi svi đuture ušli u NATO? Da li bi svet konačno bio bezbedan, ako ne bi bilo države na kugli zemaljskoj koja nije u NATO-u?

Takva hipotetička slika sveta otvara pitanje da li bi se izgubila svrha (sadašnjeg) NATO-a, ali i još važnije pitanje — čemu onda postojanje Ujedinjenih nacija?

Tada bi — ako bi sve zemlje koje danas nisu u NATO, plus Rusija kao ponovno vaspostavljena svetska super-sila i Kina kao sila u ekspanziji, postale njegov deo — NATO zamenio Ujedinjene nacije.

Međutim, Amerika ne bi mogla da bude glavna u tom i takvom NATO-u jednako kao što poslednjih godina nije glavna ni u Ujedinjenim nacijama. Da li bi onda SAD i njihovi sateliti napravili neki svoj NATO, u okviru NATO-a za koji sad tvrde da mu je cilj i interes kolektivna bezbednost?

Jens Stoltenberg i Vladimir Putin - Sputnik Srbija
„Rusku agresiju“ stvori, da bi NATO mogao da postoji

Napravili bi, u to nema sumnje. Naprosto, jedini NATO u kojem bi bile sve države, a koji bi odgovarao interesima Amerike jeste NATO gde bi Vašington i Pentagon imali istovetnu ulogu sadašnjoj. A to nije moguće. Između ostalog i zato što američka vojna industrija ne bi imala istu ulogu u sadašnjem NATO-u sa (malim) državama u zavisnom položaju, i u hipotetičkom NATO-u koji bi preslikao UN.

Zato bi trebalo pristati na igru. I uneti u NATO klicu sopstvenog uništenja. Pa na kraju pobediti oružjem kojim se služe njegovi čelnici i agitatori.

Naime, ako stvari dovedemo do apsurda i pristanemo na predloge poput ovog Kitarovićeve i družine, sve države (a prvenstveno Rusija, Kina, Indija, Brazil) koje (prepo)znaju stvarni interes te severnoatlantske vojne alijanse, treba da se dogovore, uđu u punopravno članstvo NATO-a, i onda akcije Sjedinjenih Država padaju.

Hoće li, tada, Kitarovićeva, Kasparov i slični agitovati za neki novi savez „kolektivne bezbednosti“?

 

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala