A da Francuskoj sude za ratni zločin u Libiji?

© REUTERS / Philippe WojazerPredsednik Francuske Fransoa Oland
Predsednik Francuske Fransoa Oland - Sputnik Srbija
Pratite nas
Nekada uvažena svetska sila, Francuska je svedena na zemlju koja se utrkuje za američku naklonost. Jedino se na taj način mogu objasniti poslednji potezi francuskog predsednika da zategne odnose sa Rusijom.

Francuski predsednik Fransoa Oland odlučio je da lupi šakom o sto, presavije tabak i tuži Rusiju Međunarodnom krivičnom sudu zbog navodnih ratnih zločina u Alepu.

Oland je u intervjuu u kojem je najavio takvu mogućnost prenebregnuo, međutim, da govori o francuskoj odgovornosti, ne samo za situaciju u Siriji, već na celom Bliskom istoku.

Francuska je, da podsetimo, bila predvodnik vojne operacije koja je presudno uticala na rušenje vlasti Muamera Gadafija u Libiji tokom „arapskog proleća“ 2011. godine. Prenebregavanje ratnih zločina karakteristično je za Francusku. Ta država nikada nije priznala da je vršila zločine u 20. veku. A bilo ih je.

Francuski predsednik Fransoa Oland - Sputnik Srbija
Oland: Spreman sam da se sretnem sa Putinom u bilo kom trenutku

Od metoda koje je francuska vojska koristila pedesetih godina u Vijetnamu diže se kosa na glavi. Nešto kasnije u Alžiru pokušala je da izvrši genocid nad stanovništvom koje je tražilo nezavisnost. Za zločine koje su francuski vojnici činili po alžirskim gradovima i selima nikada niko nije odgovarao, iako je među žrtvama najmanje bilo boraca za nezavisnost, a mnogo više staraca, žena i dece.

Sada se na francuskom tapetu zbog Alepa nalazi Rusija. Zlonamernik bi rekao da je ponašanje Francuske izazvano uvređenošću jer je Rusija stavila veto na francusku rezoluciju o Siriji u SB UN. Situacija je, međutim, malo složenija.

Prema rečima Jovana Kovačića, direktora tink–tenk organizacije „Ist vest bridž“, novi načini razmišljanja o demokratiji prete da svetu dođu glave. Francusku nameru da Rusiju optuži za ratne zločine u Siriji Kovačić tumači približavanjem izbora u Francuskoj.

„Oland hoće da se pokaže kao čvrst i jak momak, a ima preča posla, da sredi situaciju u Francuskoj, nego da razmišlja o nečemu što nije njegov teren. Bojim se da je to, sa jedne strane, dodatno zatezanje odnosa, za šta ne znam koliko i samoj Francuskoj odgovara. Sa druge strane, to je dalja devalvacija već uveliko devalviranog Međunarodnog krivičnog suda. Mislim da o tome nije ni vredno razmišljati, a ako bismo razmišljali, Francusku svaki Libijac, čije su sadašnjost i budućnost uništene, može da tuži za bombardovanje i devastiranje Libije“, objašnjava Kovačić.

I analitičar Cvijetin Milivojević podseća da je Francuska direktno odgovorna za ratne zločine u Libiji.

„To je jedna potpuno tragikomična situacija. Šta bi bilo kada bi Rusija uzvratila da se Francuskoj sudi za ratni zločin u Libiji, za grozomorno ubistvo, linčovanje i silovanje legalnog i legitimnog libijskog predsednika. Ovo samo pokazuje koliko svet ide u nešto što se zove totalni apsurd“, kaže Milivojević.

Vitalij Čurkin - Sputnik Srbija
Čurkin: Francuska rezolucija provocira ruski veto

Od početka građanskog rata u Siriji Alep je bio njegova najkrvavija epizoda. Milioni stanovnika najvećeg sirijskog grada našli su se kao taoci i živi štit terorista. Njihovi zločini nisu bili u centru pažnje zapadne javnosti, iako borbe u Alepu traju već skoro četiri godine.

U centar pažnje zapadne javnosti Alep ulazi u trenutku kada su sirijske vladine snage, pomognute Rusijom, na pragu da oslobode grad od terorista. Treba podsetiti da je Rusija ta koja nadgleda bezbedno dostavljanje humanitarne pomoći i da svaki zainteresovani građanin, preko satelita, zahvaljujući Rusiji, može u realnom vremenu da prati situaciju u Alepu.

„Problem sa Alepom je nastao kada je Rusija počela da se meša u priču u Siriji i kada su vladine snage počele da napreduju. Ekstremisti koji su u Alepu ubijali ljude, i to na vrlo imaginativne načine, nikome nisu smetali“, kaže Kovačić.

Kako objasniti poslednje francuske poteze? Prvo su predložili rezoluciju za koju je bilo jasno da je za Rusiju neprihvatljiva i pre nego što će stići na razmatranje u Savet bezbednosti, zatim je Fransoa Oland otvoreno sabotirao posetu Vladimira Putina Francuskoj.

Objašnjenje možda leži u odgovoru koji je u intervjuu Sputnjiku dao proslavljeni francuski istoričar Žan Pol Bled. Na pitanje kako objašnjava uzroke zahlađivanja odnosa između Francuske i Rusije, država koje su kroz istoriju bile saveznice i u ratu i u miru, Bled je odgovorio da se Francuska nekoliko godina unazad udaljila od smernica i uputstava koje joj je ostavio general De Gol.

Žan-Pol Bled - Sputnik Srbija
Srbija treba da bude posrednik između Rusije i EU

De Golovo političko nasleđe, čija je osnova bilo distanciranje od SAD, potpuno je zatrto za vreme Žaka Širaka, Nikole Sarkozija i Fransoa Olanda. Širakova odluka da se pridruži NATO agresiji protiv SRJ bila je uvod u ono što će Sarkozi uraditi — vratiti Francusku u vojno krilo NATO-a.

Oland je otišao još dalje od svojih prethodnika i Francuska, nekadašnja velika sila, zemlja koja je kulturom, političkom tradicijom i istorijom plenila maštu miliona, danas je svedena na zemlju koja se sa Velikom Britanijom utrkuje u zadobijanje američke naklonosti. Jedino se time mogu objasniti poslednji potezi francuskog predsednika.

 

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala