Oranice srpske, gazde evropske

© Foto : flickr/Phil RoederFarma
Farma - Sputnik Srbija
Pratite nas
Iako predloženim izmenama zakona o poljoprivrednom zemljištu stranci neće moći da kupuju srpske oranice, moći će da na 30 godina dobiju zemlju u zakup. Dok predlagači zakona smatraju da će izmene podsticajno delovati na poljoprivredu, stručna javnost upozorava da se sa izmenama žuri i da je neophodno sačekati okončanje postupka restitucije.
Pacovi - Sputnik Srbija
Srbija u EU — samo uz GMO

Izmene Zakona o poljoprivrednom zemljištu izazvale su oštre polemike u stručnoj javnosti, a neslaganje u vezi sa predloženim rešenjima kulminiralo je juče u republičkoj skupštini kada je lider LSV Nenad Čanak počastio uvredama i psovkama poslanika SNS-a Marjana Rističevića.

Marjan Rističević, koji u izjavi za Sputnjik tvrdi da je zbog pretrpljenog stresa primljen u Urgentni centar, ističe da kritike opozicije nisu utemeljene i da izmenama zakona srpski poljoprivrednik neće biti oštećen.

„Naši poljoprivrednici su oštećeni prodajom 300.000 hektara državne i zadružne zemlje, koji su prodati između 2000. i 2010. godine, čime je kapital otišao sa sela. Vlasnici koji su došli iz grada budzašto su kupili zemlju koja vredi tri milijarde. Da je nisu prodali, mi bismo od zakupnine te zemlje imali godišnje 60 miliona evra. Ali kada to navedete nekome, onda doživite najgore psovke“, kaže Rističević.

Buru u javnosti u najvećoj meri izazvale su spekulacije da će izmenom Zakona biti omogućeno da vlasnici poljoprivrednog zemljišta postanu strana fizička i pravna lica, imajući u vidu činjenicu da je Srbija potpisivanjem SSP-a na sebe preuzela obavezu da od 2017. godine omogući za sticanje prava svojine nad poljoprivrednim zemljištem iste uslove koji su predviđeni i za državljane Srbije.

Predloženim izmenama zakona stranci neće moći da kupuju srpske oranice, ali će imati mogućnost da na 30 godina dobiju zemlju u zakup.

„Mi nikome ne prodajemo zemlju, samo malim poljoprivrednicima kojima će biti prodato do 20 odsto po jedinici lokalne samouprave od malih parcela prema većim, to su obično uzurpirane parcele od kojih država nema velike koristi. Pravo kupovine imaće samo manja poljoprivredna gazdinstava koja imaju manje od 30 hektara, a njima može da bude prodato do 20 hektara. Apsolutno je isključena prodaja strancima“, objašnjava Rističević.

Posebna pažnja će biti posvećena agroindustrijskom kompleksu koji će dobiti 54 milijarde kako bi se domaćim proizvodima zamenio uvoz hrane. - Sputnik Srbija
Kad ne mogu mađarske, stranci će orati srpske oranice

On precizira da se pravo prvenstva zakupa na 30 godina odnosi na 30 odsto zemljišta u lokalnoj samoupravi. 

„Dugoročni zakup će se ostvarivati na osnovu prava prvenstva zakupa. Onaj ko to pravo ima mora da ostvari preradu i ne može da se bavi isključivo ratarskom proizvodnjom već po jedinici po hektaru mora da napravi odgovarajuću proizvodnju, mora da ima prerađivačke kapacitete, da angažuje radnu snagu. Mi smatramo da pravo na zakup na 30 godina treba da ostvare pre svega novoformirane zadruge formirane od ujedinjenih seljaka“, kaže Rističević.

O predloženim imenama zakona Sputnjik do zaključenja ovog teksta nije uspeo da dobije komentar od inicijatora verbalnog sukoba u republičkoj skupštini, Nenada Čanka.  

Kome se žuri?

Govoreći o predloženim izmenama zakona, agroanalitičar Milan Prostran ističe za Sputnjik da je trideset godina prilično dug period kada je pitanju korišćenje nekog prirodnog resursa koji je i Ustavom proglašen dobrom od opšteg nacionalnog značaja.

„Žao mi je što je Zakon izašao iz okvira struke i poprimio političke konotacije, tako da očekivanja da će Zakon da uredi sva pitanja zemljišne politike neće biti ispunjena. Ovo je pokušaj da se samo neki segmenti urede. Ne znam zašto se žuri. Smatram da bi sva rešenja oko zemljišne politike trebalo odložiti za još godinu dana, kada se okonča postupak restitucije i  donese Zakon o zemljoradničkim zadrugama koji će omogućiti povraćaj zemljišta zadrugama. Tek kada se utvrdi šta ostaje državi na raspolaganju, može se uređivati i politika korišćenja i očuvanja tog resursa“, navodi Prostran. 

„Mi danas još uvek ne znamo koliko je zahteva za restituciju podneto imajući u vidu da se pored domaćih velikoposlednika ili bogatijih farmera ili zemljoradnika, za ostvarenja prava javljaju i Nemci ili drugi strani državljani koji su nekada živeli na teritoriji Vojvodine ili u nekom drugom delu Srbije. To će dodatno stvoriti problem državi“, smatra Prostran.

On ističe da je ovo je već treća izmena zakona kojom se uređuju neke interesne ambicije.

„Definitivno postoji ideja da određeni nadolazeći investitori dobiju na 30 godina odgovarajuće zemljišne površine u Vojvodini, tako je i stvorena ta čitava problematika koja je prouzrokovala nezadovoljstvo kod poljoprivrednika.“

Krave i volovi - Sputnik Srbija
Srpskom krivicom poljoprivredu dave evropski proizvodi

„Pravi potez bi bio kada bi se ostatak zemljišta, posle restitucije i povraćaja zemljišta zadrugama, besplatno, uz određene uslove, podelio malim i srednjim farmerima. To je u našoj istoriji radio kralj Aleksandar kada je hteo da se zahvali borcima i solunskim dobrovoljcima, deleći im po 5 hektara zemlje da mogu da prežive“, smatra Prostran.

U kom god obliku da bude usvojen, Zakon o poljoprivrednom zemljištu, izvesno je, pretrpeće do 2017. godine još izmena, s obzirom da je Srbija potpisivanjem SSP-a preuzela obavezu da omogući prodaju državnog poljoprivrednog zemljišta stranim fizičkim i pravnim licima.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala