Neka Kfor kaže da li želi etnički čisto Kosovo

© AFP 2023 / JACK GUEZ Vojnici Kfora na Kosovu i Metohiji
Vojnici Kfora na Kosovu i Metohiji - Sputnik Srbija
Pratite nas
Za Srbe južno od Ibra, zaštita međunarodne zajednice je jedina nada da će živeti u miru. Međutim, ni to nije dobro rešenje, jer gura preostale Srbe u enklave iz kojih neće moći da izađu.

Posle napada na Srbe u Goraždevcu, osude stižu sa svih strana — od zvaničnika Srbije i tzv. Kosova do predstavnika „međunarodne zajednice“, u koju se Srbi i najviše uzdaju. Jer nemaju nikoga drugog ko bi ih zaštitio.

Bivša ministarka u vladi Srbije i poslanica u skupštini Kosova Rada Trajković kaže da u kosovskim institucijama vlada anarhija i da očekivanja predstavnika Srpske liste da će u razgovoru sa kosovskim premijerom Isom Mustafom naći odgovor za bezbednost Srba jeste iluzija, pošto kosovski premijer nema mogućnosti da primeni dogovore postignute sa Beogradom.

Policija samoproglašene države Kosovo - Sputnik Srbija
Incidenti na KiM — korak unazad za Srbe i Albance

„Unutar kosovskog bezbednosnog sistema imamo potpuni raspad. Srbi se, unutar te anarhije nalaze u teškoj situaciji. Na Kforu je da odgovori da li želi etnički čisto Kosovo ili da očuva Srbe, u smislu bezbednosti“.

Prema njenim rečima, bez podrške Kfora, Srbi neće moći da opstanu na KiM. Neki krugovi međunarodne zajednice pokušavaju da smire delove albanske opozicije korupcijom, odnosno viznom liberalizacijom i ubrzanim napretkom ka EU, ali, smatra Trajkovićeva, sve je to uzalud.

Svesna da su kosovske institucije nefunkcionalne i da je jedino rešenje raspisivanje novih izbora, što može da dovede do unutaralbanskog sukoba, međunarodna zajednica prećutno gura Albance u konflikt sa Srbima. Međutim, prema mišljenju gospođe Trajković, međusobni sukob Albanaca je neminovan, samo je pitanje vremena kada će se desiti.

Odluka da Kfor štiti Srbe na KiM može biti doneta ukoliko međunarodna zajednica proceni da su Srbi ugroženi, smatra predsednik Odbora za KiM u Skupštini Srbije Milovan Drecun. Međutim, kaže on, izveštaji predstavnika međunarodne zajednice ne govore u prilog angažovanja Kfora u zaštiti Srba.

„Imajući u vidu izveštaje koji se prezentuju u Savetu bezbednosti, zatim stavove NATO-a, mislim da nije realno očekivati da će biti doneta takva odluka, zato što svi ti izveštaji govore o navodnom napretku  kosovskih institucija u povećanju bezbednosti“, kaže Drecun.

U Goraždevcu je danas pucano na nekoliko kuća, vozila i spomenik - Sputnik Srbija
Nova akcija studenata – „Ja sam Goraždevac”

U nekim izveštajima vidi se i izvesna doza sarkazma. Tako u izveštaju izvestioca Evropskog parlamenta Urlike Lunaček, navodi Drecun, piše da ima napada na pripadnike LGBT populacije na KiM, a i na neke manjinske zajednice.

„Pitanje je, dakle, ima li političke volje da se pojača prisustvo međunarodnih snaga u srpskim sredinama i od toga će zavisiti da li će Kfor biti angažovan u narednom periodu“, zaključuje Drecun.

Ipak, angažovanje Kfora ne bi bilo dobro rešenje, jer bi, prema Drecunovim rečima, bilo privremeno, a Srbi bi opet bili stavljeni u neku vrstu zabrana.

„Srbi, posebno u Metohiji, trebalo bi da budu uključeni i u Kosovsku policijsku službu, i u sve organe lokalne samouprave. Treba izvršiti pritisak na albansko političko vođstvo, posebno na one političare poput Ramuša Haradinaja koji kontrolišu te delove teritorije, da oni utiču na smirivanje situacije i obuzdaju ekstremiste. Jer oni to nesumnjivo mogu“, kaže Drecun.

Kfor je i dalje garant mira na KiM, smatra predsednik Srpskog pokreta obnove na KiM Ranđel Nojkić, a ugrožavanje Srba u Metohiji je alarm međunarodnoj zajednici da porazmisli na koji će način da ih zaštiti.

Preti li Srbima na Kosovu repriza 17. marta?

„S obzirom da je Kfor još uvek najbrojnija međunarodna snaga na KiM, to je veliki razlog da se vrati. Siguran sam da u tom slučaju možemo da očekujemo smirivanje situacije“, navodi Nojkić.

Pored zaštite Kfora, treba preduzeti i neke dodatne akcije da bi se videlo da li ove napade prikrivaju i zvaničnici Prištine, zaključuje Nojkić.

Propuštene šanse

Srbija je imala nekoliko šansi da se aktivno uključi u zaštitu svojih sunarodnika na KiM, ali nijedna od njih nije u potpunosti iskorišćena, ili je propuštena.

„Povratak srpskih snaga bezbednosti na KiM posle 1999. bila je šansa koju smo propustili pri startu. Da su Srbi sa KiM odmah tražili da se bezbednosne snage Srbije vrate u pokrajinu, pa makar bilo samo na sever, gde je to bilo moguće, situacija bi bila potpuno drugačija“, mišljenja je Nojkić.    

Regionalni šef policije na severu KiM je Srbin, a nije bilo realno da se naše snage bezbednosti, makar i u simboličnom broju, kako je to bilo definisano Rezolucijom UN 1244, vrate na u južnu pokrajinu, kaže Milovan Drecun.

„Srbija treba da, u veoma oštroj formi, insistira da međunarodna zajednica izvrši pritisak na Prištinu da obuzda ekstremiste, da aktivira i Kosovsku policijsku službu, da se napadi preventivno spreče“, kaže Drecun.

On dodaje da bi trebalo integrisati još više Srba u Kosovsku policijsku službu, da se nastavi proces normalizacije odnosa Beograda i Prištine i da se krene sa formiranjem ZSO.

Prema njegovom mišljenju, incident u Goraždevcu motivisan je željom da se redefiniše dogovor o formiranju ZSO i da se smanje njene nadležnosti.  

 

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala