Lavrov: Pravo veta — garancija očuvanja ravnoteže u svetu

© Sputnik / Aleksej Nikoljski / Uđi u bazu fotografijaSergej Lavrov
Sergej Lavrov - Sputnik Srbija
Pratite nas
Pravo veta u Savetu bezbednosti Ujedinjenih nacija, koje tako često kritikuju, jedna je od glavnih garancija očuvanja ravnoteže, tako neophodne u bilo kom demokratskom sistemu, izjavio je ministar inostranih poslova Rusije Sergej Lavrov.

„Druga je stvar što povremeno ima pokušaja da se isprovociraju situacije koje potpadaju pod primenu veta iz nečasnih političkih ciljeva. To se nekoliko puta dešavalo, kada su naši zapadni partneri ubacivali rezolucije koje nemaju nikakav praktičan značaj, poput godišnjice događaja u Srebrenici“, rekao je Lavrov u opširnom intervjuu u okviru televizijskog filma „Ujedinjene nacije — 70 godina“. 

Vitalij Čurkin ulaže veto u SB UN - Sputnik Srbija
Veto — klopka za Putina

Prema njegovim rečima, uz svu tragediju tih događaja, nije posao Saveta bezbednosti UN da prosto zauzima jednu stranu u sećanju na konflikte od pre dve decenije. 

„Isto tako, nije posao Saveta bezbednosti da se meša u krivičnu istragu katastrofe malezijskog ’boinga‘“, naglasio je Lavrov. 

On je naveo da se pravo veta koristi onda kada je reč o principijelnim interesima države. 

„Veoma često, tokom noćnih zasedanja, u gluvo doba, kada Moskva duboko spava, od nas zahtevaju poziv. Ti odgovaraš da nećeš zvati jer već imaš instrukcije. Ovde je najvažnije videti granice mogućeg, ali kada shvatiš da je reč o principijelnim stvarima, našim principijelnim interesima, tada se situacija ne može popraviti i upravo u takvim situacijama ponekad se mora pribeći korišćenju prava veta“, objasnio je šef ruske diplomatije. 

Savet bezbednosti UN - Sputnik Srbija
Zašto Zapad primorava Ruse na veto?

Lavrov je deset godina bio stalni predstavnik Ruske Federacije pri ovoj međunarodnoj organizaciji.

Pravo veta u Savetu bezbednosti UN ima pet stalnih članica te međunarodne organizacije: Rusija, SAD, Kina, Velika Britanija i Francuska. 

Povodom izbora novog generalnog sekretara UN sledeće godine, koji će zameniti Ban Ki Muna, Lavrov je rekao da su istočnoevropske zemlje jedinstvene u mišljenju da sledeći Generalni sekretar UN treba da bude predstavnik tog regiona. 

Prema njegovim rečima, na toj poziciji su već mnogo puta bili predstavnici Zapadne Evrope, Azije, Afrike i Latinske Amerike, dok Istočnoevropska regionalna grupa, koja zvanično postoji još od sovjetskih vremena, nikada nije bila predstavljena u UN na taj način.

„U Istočnoevropskoj grupi sada se formiralo jedinstveno mišljenje koje smo podržali mi i svi njeni članovi, nezavisno od njihove pripadnosti NATO-u. Potpisano je pismo koje je upućeno svim članicama UN, u kojem smo naveli da smatramo da sledeći Generalni sekretar UN treba da bude predstavnik Istočnoevropske strane. Takvih kandidata sada ima oko deset. Među njima su, uzgred, i žene, a njih su kandidovale pojedinačne zemlje. Grupa u celini teško da će se usaglasiti, ali procedura izbora Generalnog sekretara UN i iznošenje kandidatura jesu prilično fleksibilan proces. Ne isključujem mogućnost da Istočnoevropska grupa na razmatranje Generalnoj skupštini UN podnese na razmatranje nekoliko kandidatura“, zaključio je Lavrov.

O reformi UN

Već dugo vremena traju diskusije o potrebi da se reformišu UN, kako bi Organizacija mogla adekvatno da reaguje na izazove savremenog doba. U najvećoj meri ovi razgovori se tiču potrebe da se revidira sastav Saveta bezbednosti. Deo država insistira na proširenju broja stalnih članica SB UN, dok drugi smatraju da je potrebno povećati spisak nestalnih članica.

„Po mom mišljenju, proces je počeo 1993. godine sa usvajanjem rezolucije Generalne skupštine UN, kojom je otpočet proces konsultacija kako bi se došlo do opšteprihvatljivog rezultata koji obezbeđuje pravednu geografsku predstavljenost svih regiona u ovom organu, a koji bi obezbeđivao njegovu bolju efikasnost“, rekao je Lavrov.

On je objasnio da na stalno članstvo pretenduju Indija, Brazil, Nemačka i Japan.

„Duga grupa zemalja, ’ujedinjeni radi konsenzusa‘ (sami su sebe tako nazivali) — to su Italija, Meksiko, skandinavske zemlje, Španija, ceo niz azijskih zemalja, uključujući Pakistan, Maleziju, Indoneziju i mnoge latinoameričke države — smatraju da su nove stalne članice neprikladan korak, jer će nekoliko zemalja opet zauzeti mesta, dok će se sve ostale ređe birati u SB UN, jer ono što bi se moglo dati putem rotacije, preuzeće nove stalne članice. To je jednostavno objašnjenje ove pozicije. Potrebno je tražiti kompromis. Naša pozicija je da smo spremni da podržimo apsolutno svako rešenje. Ne šalim se, govorim ozbiljno. Ili dodati samo stalna mesta, ili dodati samo nestalna mesta, ili nekoliko stalnih i nekoliko nestalnih“, rekao je Lavrov. 

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala