- Sputnik Srbija, 1920
SVET
Najnovije vesti iz sveta

Energetika, bezbednost, koridori: Šta su se sve dogovorili Putin i Alijev

© Sputnik / Pavel Bednyakov / Uđi u bazu fotografijaPredsednici Azerbejdžana i Rusije, Ilham Alijev i Vladimir Putin
Predsednici Azerbejdžana i Rusije, Ilham Alijev i Vladimir Putin  - Sputnik Srbija, 1920, 19.08.2024
Pratite nas
Poseta Vladimira Putina Bakuu je veoma značajna, jer pregovori sa liderom Azerbejdžana Ilhamom Alijevim pružaju priliku da se dodatno ojača saradnja dve zemlje i reguliše situacija na Južnom Kavkazu, ističu ruski eksperti.
Zajednička izjava lidera dve zemlje obuhvata velike zadatke za dalji razvoj odnosa, a posebna pažnja posvećena je ekonomiji, povećanju trgovine između dve zemlje, energetici i bezbednosti. Detaljno se razgovaralo o realizaciji međunarodnog koridora „Sever-jug“, ali i o obrazovanju, posebno na ruskom jeziku, s obzirom da više 800 hiljada učenika u Azerbejdžanu uči ruski kao drugi jezik.
Potpisan je niz dokumenata koji potvrđuju prijateljsku i savezničku prirodu odnosa Rusije i Azerbejdžana.
Ruski ekspert Andrej Arjošev posebno izdvaja činjenicu da je tokom susreta dva predsednika detaljno analizirana situacija u gasnoj sferi i da će se nastaviti koordinacija akcija dve države u tom pravcu. On ocenjuje da je ovo veoma važan aspekt, kako za Rusiju tako i za Azerbejdžan, u kontekstu izazova sa kojima se suočava ruska strana u izvozu ruskog gasa u Evropu.
Arjošev dodaje da će akcenat u saradnji Rusije i Azerbejdžana u narednom periodu biti stavljen na gas, energetiku i investicije.
Vladimir Putin je rekao da je Rusija uložila četiri milijarde dolara u ekonomiju Azerbejdžana i da to nije granica... I transportni koridor Sever-jug je veoma perspektivan, ali i tu postoji mnogo izazova“, dodao je Arjošev.
U tom kontekstu, on ističe i najave ruskog predsednika da će Rusija i Azerbejdžan početi da prave moderne tankere za transport naftnih derivata, što će značajno povećati snabdevanje svetskog tržišta energentima.
„Mislim da je reč o pokušajima da se ruski energenti vrate u Evropu pod novim uslovima... Ovde se radi o uzajamnoj koristi. Odnosi Azerbejdžana i sa Rusijom, i sa Kinom, i sa centralnom Azijom su pre svega diktirani pragmatizmom i profitom, i maksimalno su oslobođeni bilo kakvih ideoloških normativa“, dodaje Arjošev.
To bi moglo da znači da će Rusija prodavati energente, a Azerbejdžan će pomoći u izlasku na svetska tržišta i imaće određenu zaradu za posredovanje.
„To može da čini samostalno ili uz pomoć savezničke Turske. Ovde, što se kaže, postoje opcije. A, kao što vidimo, određena kretanja u ovom pravcu su već u toku i očigledno, da sada govorimo o daljem stimulisanju“, kaže Arjošev.
Putin je rekao da ruska Ujedinjena kompanija za brodogradnju zajedno sa Brodogradilištem u Bakuu počinje da proizvodi moderne tankere reka-more za transport naftnih derivata, a njihovo korišćenje, uključujući i na azovsko-crnomorskim i kaspijskim rutama, značajno će povećati snabdevanje svetskih tržišta energentima.

Bezbednost i ekonomija

Azerbejdžanski lider je sa svoje strane potvrdio da je na sastancima bilo reči o regionalnoj bezbednosti gde se od septembra prošle godine stvorila nova situacija.
Azerbejdžan je povratio teritorijalnu celovitost zbog čega se pojavila mogućnost za stvaranje stabilnog i dugoročnog mira, rekao je Aliejv, ističući da stabilnost i bezbednost čitavog regiona Južnog Kavkaza u velikoj meri zavisi od bliske saradnje Azerbejdžana i Rusije.
Ruski predsednik navodi da bi Moskva bila srećna kada bi mogla da učini nešto da se potpiše mirovni sporazum o Karabahu.
Rusija je spremna da pomogne u postizanju mirovnog sporazuma, da stvar dovede do razgraničenja, demarkacije granice, deblokiranja relevantnih oblasti u logistici i ekonomiji, dok Baku smatra da je Rusija uvek bila prihvatljivo mesto za pregovore.

„Posle 2020. godine, kada je nastala principijalno nova situacija u odnosima između Bakua i Jerevana, uključujući i ono u odnosu snaga, čini mi se da sada Baku, ma ko šta pričao, nije zainteresovan za nekakvo posredništvo i spremni su da ono što im je potrebno ostvare u bilateralnom formatu. Bilateralni format je objektivno najprihvatljiviji za Baku... Za Jermeniju bi bilo bolje da to ide uz učešće posrednika, ali s obzirom na degradirajuće političke odnose Moskve i Jerevana jasno je da su male šanse da će Rusija sada biti razmatrana za ovu ulogu. I ovde postoji izvesna praznina i izvesna siva zona“, ocenjuje Arjošev.

Ipak, posebna pažnja tokom današnjih sastanaka bila je posvećena unapređenju trgovinske i ekonomske saradnje, a ove godinu već je primetan rast prometa trgovine.
Rusija je treći trgovinski partner Azerbejdžana posle Italije i Turske. Trgovinski promet dve zemlje je na kraju prošle godine iznosio 4,3 milijarde dolara, što je za 17,5 odsto više nego 2022. Od toga je, prema podacima azerbejdžanske carine, izvoz azerbejdžanskih proizvoda u Rusiju iznosio 1,2 milijarde dolara, a uvoz iz Rusije – 3,1 milijardu dolara.
Na osnovu rezultata u periodu od januara do maja ove godine, udeo nacionalnih valuta u međusobnim obračunima Rusije i Azerbejdžana premašio je 73 odsto, dok je prošle godine njihov udeo iznosio 57,8 odsto.
Azerbejdžan je takođe zainteresovan za ulazak u BRIKS.
Pregovori su se vodili u palati Zagulba, zvaničnoj rezidenciji predsednika Azerbejdžana, 40 kilometara od Bakua na obali Kaspijskog mora.
Logo BRIKS-a - Sputnik Srbija, 1920, 18.08.2024
RUSIJA
Red ispred vrata BRIKS: I Azerbejdžan želi da se pridruži organizaciji
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala