- Sputnik Srbija, 1920
REGION
Najnovije vesti, analize i zanimljivosti iz zemalja u regionu

Uslovni refleks Zagreba na rezoluciju o Jasenovcu – neće da se suoči s istinom o zločinima u NDH

© Foto : Sputnjiku ustupila Ivana PetkovićBožur je stigao i do mesta najvećeg stradanja Srba, u Jasenovac
Božur je stigao i do mesta najvećeg stradanja Srba, u Jasenovac - Sputnik Srbija, 1920, 29.06.2024
Pratite nas
Oštra reakcija hrvatskih vlasti na usvajanje Rezolucije o Jasenovcu u crnogorskom parlamentu je subjektivan doživljaj hrvatskih elita da je Hrvatska time ugrožena. One time pokazuju nezrelost i nespremnost da se suoče sa monstruouznošću zločina za vreme Drugog svetskog rata u NDH koja je bila deo nacističke osovine zla.
Ovako istoričar Vladimir Dobrosavljević ocenjuje reakciju Ministarstva spoljnih poslova Hrvatske na vest da je Skupština Crne Gore usvojila rezoluciju o genocidu u Jasenovcu.
Dokument amandmanima preimenova u Rezoluciju o genocidu u sistemu logora Jasenovac, Dahau i Mauthauzen, usvojen je na Vidovdan glasovima 41 poslanika parlamentarne većine, a predsednik parlamenta Andrija Mandić izjavio je da sa ponosom može da kaže da je Crna Gora prva država na planeti koja se na ovakav način odnosi prema Jasenovcu.
Međutim, za Zagreb je ova rezolucija, sudeći prema tekstu saopštenja hrvatskog Ministarstva spoljnih i evropskih poslova, neprihvatljiva, neprimerena i nepotrebna. Ona je „instrumentalizacija sećanja na žrtve Jasenovca radi kratkoročnih političkih ciljeva inicijatora ove rezolucije“, smatraju u Zagrebu.

Reakcija na rezoluciju – uslovni refleks Hrvatske

Hrvatska politička elita naučila je da se pitanje genocida u NDH u komunističkoj Jugoslaviji drži na marginama i to pitanje i posle raspada SFRJ nije dramatično otvoreno – samim tim izbegnuto je suočavanje sa zločinima koje su u ime hrvatskog naroda počinile ustaše nad Srbima, Jevrejima i Romima, smatra Dobrosavljević.
„U tom smislu oni su stvorili uslovni refleks da svaka vrsta pominjanja i podsećanja na ono što se za vreme Drugog svetskog rata dogodilo na tim prostorima nije negovanje kulture sećanja, već oni to doživljavaju kao neku vrstu provokacije i ugrožavanja državnih ili nacionalnih interesa. Naravno da to nema nikakve veze sa tim, sećanje na ovakvu vrstu tragedije i na ovakvu vrstu zločina je deo nečega što bi trebalo da bude sastavni deo istorijskog obrazovanja koje bi sve etničke grupe i zajednice trebalo da imaju upravo iz razloga da se to više nikada ne bi dogodilo“, objašnjava on.

Pretnja blokiranjem EU puta Crne Gore

U saopštenju hrvatske diplomatije posebno mesto ima pretnja da bi usvajanje rezolucije moglo da utiče na ono što se naziva „evropskim putem Crne Gore“ – oni podsećaju da je 26. juna, nepuna dva dana pre usvajanja rezolucije, na Međuvladinoj konferenciji Evropske unije i Crne Gore usvojen Izveštaj o proceni ispunjenosti privremenih merila u poglavljima vladavine prava (IBAR), čime su pregovori o članstvu Crne Gore u EU odmrznuti.
„Republika Hrvatska je očekivala da će se Crna Gora, nakon dobijanja IBAR, suzdržati od svake aktivnosti koja bi mogla voditi k narušavanju ili pogoršavanju dobrosusedskih odnosa te da će svoje napore usmeriti na ispunjavanje uslova i merila u pristupnom procesu od kojih su neka posebno važna za Republiku Hrvatsku“, navodi se u saopštenju.
Na pitanje da li bi usvajanje rezolucije Hrvatskoj moglo da posluži kao izgovor za blokiranje Crne Gore prilikom pregovora o priključenju EU, Dobrosavljević odgovara da hrvatska politička elita najbolje zna kako se preko reda ulazi u EU kada za to postoje geopolitički interesi.
„Ako vodeće zemlje EU odluče ili dođu do zaključka da se u narednom periodu zna datum pristupanja Crne Gore, da bi se projekat proširenja Unije održao i da bi se pokazalo da i dalje funkcioniše, oni će odlučiti bez obzira kakav bio stav Hrvatske o tome. Neće o tome Hrvatska odlučivati. Ona može da sprečava, ali volja velikih je tu prioritetna, što smo na kraju krajeva videli upravo na primerima proširenja Unije na Hrvatsku, Rumuniju ili Bugarsku“, navodi on.
Pri tome, kako će se sprečavanje evropskog puta Crne Gore zbog rezolucije o Jasenovcu odraziti na ugled Hrvatske, pita se naš sagovornik – pre se radi o tome da Zagreb želi da spreči lančanu reakciju po tom pitanju.

U Glazgovu mogu da se ostvare najveći hrvatski strahovi

Dobrosavljević podseća da se u Glazgovu ovih dana održava konferencija koja se bavi pitanjima Holokausta i genocida na planetarnom nivou, gde je pokrenuta inicijativa da se kompleks Jasenovca stavi pod zaštitu UNESKO-a.
„To je ono čega se još više plaše u Hrvatskoj. Odnosno, oni znaju da u svim vodećim institucijama koje se bave Holokaustom i genocidom tokom Drugog svetskog rata nema nikakve dileme šta se dogodilo u NDH i kako se dogodilo. I u hrvatskoj političkoj eliti postoji strah od daljeg akcentovanja te priče i otvaranja jedne razvijenije kulture sećanja i negovanja uspomene na to kako su stradali naši sunarodnici zajedno sa Romima i Jevrejima“, ističe Dobrosavljević.
Kao zaključak saopštenja Ministarstva spoljnih poslova u Zagrebu od Crne Gore se traži da istraži navodne ratne zločine tokom operacija JNA na području Dubrovnika u vreme raspada SFRJ i hrvatske secesije.
Naš sagovornik naglašava da svaka krivica za ratne zločine treba da bude individualizovana. Međutim, u tome i jeste „kvaka“ – u vreme dubrovačke operacije JNA, na vlasti u Crnoj Gori bili su kasniji najbliži saveznici svih režima u Zagrebu u poslednjih dvadeset godina.
U svakom slučaju, Hrvatska Crnu Goru doživljava kao državu koja je do skora bila u njenom gravitacionom polju; sada kada se iz Podgorice naziru određeni znaci autonomnosti i spremnosti da vodi računa o sopstvenim i interesima svojih građana bez obzira na njihovu nacionalnu i versku pripadnost, Zagreb se oseća ugroženim.
„Mislim da je ovo više posledica iracionalnog straha, a možda i racionalne svesti o gubitku uticaja, nego što ima bilo kakve realpolitičke posledice u bilateralnim odnosima između Hrvatske i Crne Gore. Hrvatska zapravo sada više učitava svoje projekcije i strahove nego što ovo realno narušava međusobne odnose. Ali, suština je da u Zagrebu očigledno misle da Crna Gora pokazuje višak autonomnosti i samostalnosti u odlučivanju i da više nije puki sledbenik politike koja je za cilj imala da Crna Gora bude medijum za sprovođenje politike koja ugrožava regionalne i bezbednosne interese Srbije“, zaključuje Dobrosavljević.
Prema slovu rezolucije, Skupština Crne Gore odlučila je da 22. april bude zvanično priznat kao Dan sećanja na genocid u Jasenovcu, koji će se obeležavati svake godine.
„Uvereni da su znanje i svest građana o masovnim stradanjima preduslov za borbu demokratskog sveta protiv totalitarnih ideja i sličnih projekata, progona na etničkoj ili verskoj osnovi, kao i kršenja ljudskih prava, rezolucija je neophodna, posebno imajući u vidu da je prema nepobitnim dokazima osnovan koncentracioni logor smrti u Jasenovcu, u kojem su u periodu od 1941. do 1945. godine mučeni i ubijani Srbi, Jevreji, Romi, Hrvati, kao i drugi narodi“, navodi se u rezoluciji.
Dodaje se da Skupština Crne Gore osuđuje svako poricanje genocida u Jasenovcu i poziva na očuvanje sećanja na te tragične događaje kroz obrazovne programe i aktivnosti koje će sprečiti bilo kakav oblik revizionizma.
Hrvatski premijer Andrej Plenković, koga je usvajanje rezolucije zateklo u Dubrovniku na međunarodnoj konferenciji „Dubrovnik forum 2024“, ocenio je da je cilj rezolucije o Jasenovcu narušavanje odnosa između Zagreba i Podgorice, a Crna Gora je instrumentalizovana od strane Srbije. Isto što misli Plenković, misle i opozicioni poslanici crnogorskog parlamenta koji nisu bili u sali tokom glasanja o rezoluciji.
Jasenovac, Aušvic Balkana - Sputnik Srbija, 1920, 28.06.2024
REGION
Civilizacijski čin: Crna Gora usvajanjem Rezolucije o genocidu u Jasenovcu osvetlala obraz
Pogledajte i:
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala