Zastava Srbije - Sputnik Srbija, 1920
SRBIJA
Najnovije vesti, analize i zanimljivosti iz Srbije

Dvostruki pritisak na Srbiju: Propao pokušaj da Zapad ispuni prvi cilj

© Sputnik / Lola ĐorđevićZastave Srbije i EU
Zastave Srbije i EU  - Sputnik Srbija, 1920, 29.02.2024
Pratite nas
Dvostrukim pritiskom na Srbiju, u Strazburu i u Tirani, Zapad nije uspeo da ispuni svoj prvi cilj prema našoj zemlji, a to je da uvedemo sankcije Rusiji, smatra bivši šef diplomatije Savezne Republike Jugoslavije Živadin Jovanović.
Evropski poslanici usvojili su u sredu rezoluciju o sprovođenju zajedničke spoljne i bezbednosne politike EU u kojoj se Srbija poziva da se hitno uskladi sa politikom EU, koja podrazumeva i uvođenje sankcija Ruskoj Federaciji.
Istog dana, lideri Zapadnog Balkana i zemalja Jugoistočne Evrope u Tirani su usvojili antirusku deklaraciju koja potvrđuje solidarnost i podršku Ukrajini, a iz koje je Srbija uspela da izbaci delove koji se odnose na podršku sankcijama Rusiji i na „maligni uticaj“ Moskve na Balkanu.

Ciljevi Zapada – sankcije Rusiji i odustajanje od Kosova i Srpske

Dva pritiska u istom danu na Srbiju izraz su koncentrisanog pritiska i takozvane asimetrične diplomatije koja ne pokazuje uvek prave ciljeve i pravo lice, kaže Jovanović za Sputnjik.
Naš sagovornik dodaje da nije toliko bitno iz kojih zapadnih institucija ili organizacija dolaze pritisci, već da je bitna njihova suština, osnovni cilj i motiv.
„Ukupna politika Zapada u ovom času prema Srbiji usmerena je na nekoliko ciljeva. Prvi cilj je da se Srbija svrsta u zapadnu kolonu zemalja koje kažnjavaju Rusiju bez odluke Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija. Drugi je cilj da Srbija odustane od Kosova i Metohije, prizna ilegalno otcepljenje i da se uključi u zapadnu strategiju izgradnje 'velike Albanije'. Treći cilj je da se odrekne Republike Srpske i Dejtona.“
To su ciljevi Zapada prema Srbiji, ističe Jovanović i dodaje da nije toliko bitna koincidencija događaja na kojima Zapad vrši pritisak na našu zemlju.

Stepenica ka daljim pritiscima

Prema Jovanoviću, iako ne važi za važnu instituciju na Zapadu, Evropski parlament je „stepenica u strukturi zapadnih institucija koja se pojavljuje kao prethodnica“.
„To je izraz neke taktike postepenog kanalisanja tog pritiska i merenja reagovanja Srbije, kako će Srbija reagovati na to. Hoće li sada ići sledećom stepenicom koja je Savet Evrope ili Evropska komisija to procenjuju zavisno od toga kako Srbija reaguje. Odluke Evropskog parlamenta nemaju obavezujući karakter, ali su značajne kao stepenik ka merama koje se imaju u vidu posle toga“.
Jovanović dodaje da Zapad u ovom času meri reakcije Srbije na odluke EP ne bi li odlučio da li će ići jače sa pritiscima ili će privremeno zastati.

Srbija – bolji deo Evrope

Zapad je svakako prekoračio granicu normalnog komuniciranja sa Srbijom, ali naša zemlja ne sme podleći pritiscima da se priključi ilegalnim, jednostranim sankcijama kako iz principijelnih razloga, tako i zbog vekovnog prijateljstva i savezništva sa Rusijom, smatra Jovanović.
„Mislim da je vreme takvo da bi Srbija jasnije trebalo da izrazi svoje stavove i svoju principijelnu poziciju i da se prestane sa bilo kakvim ucenama i pritiscima. I na kraju, Srbija mora da podseti da nikad nije bila na krivoj strani u evropskim kretanjima, i da je i danas bolji deo Evrope“, zaključio je Jovanović.
Pogledajte i:
Samit Ukrajina - Jugoistočna Evropa u Tirani - Sputnik Srbija, 1920, 28.02.2024
SRBIJA
Ekskluzivno: Kako su glasile sve tačke deklaracije u Albaniji koje je Vučić izbacio
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala