- Sputnik Srbija, 1920
REGION
Najnovije vesti, analize i zanimljivosti iz zemalja u regionu

Inženjer za Sputnjik: Kako iskopati tunel od 30 metara u centru grada a da te niko ne čuje i ne vidi

© Foto : Flickr/Vlada Crne Gore/R. KoprivicaIstražitelji pretpostavljaju da je tunel između privatnog stana u stambenoj zgradi u Njegoševoj ulici do depoa u podgoričkom Višem sudu mogao biti korišćen za bekstvo nekog od zatvorenika, likvidacije ili uklanjanje dokaza.
Istražitelji pretpostavljaju da je tunel između privatnog stana u stambenoj zgradi u Njegoševoj ulici do depoa u podgoričkom Višem sudu mogao  biti korišćen za bekstvo nekog od zatvorenika, likvidacije ili uklanjanje dokaza.  - Sputnik Srbija, 1920, 14.09.2023
Pratite nas
Inženjer građevine i profesor na Građevinskom fakultetu u Podgorici Zvonko Tomanović procjenjuje za Sputnjik da je za iskopavanje tunela do Višeg suda vjerovatno bilo potrebno mjesec do dva rada.
Iz depoa podgoričkog Višeg suda ukradeno je nekoliko pištolja, koji su dokazni materijal protiv šefova kavačkog kriminalnog klana, dok istražitelji tragaju za šest osoba, učesnika u obijanju.
Tomanović ističe da je svakako iznenađenje u kakvim uslovima su čuvani dokazi u depou Višeg suda u Podgorici, i da su to u više navrata u javnost iznosile sudije tog suda, umjesto da to bude dobro čuvana tajna i da se sa tim problemom pozabavi sam vrh države. To bi, ističe on, trebalo da bude strogo čuvana tajna, a ne da građani Podgorice znaju šta se čuva u tom depou.
“Više puta ove godine mi smo imali vijest da je zgrada suda evakuisana zbog postavljene bombe, a u podrumu te zgrade se čuva kao dokazni materijal, koliko sam shvatio, i eksploziv, eksplozivne materije, dakle i laik koji malo šta zna o eksplozivu bi ga stavio u temelje zgrade ako bi želio da je sruši, a mi smo to imali i još imamo u depou Višeg suda”, kaže Tomanović za Sputnjik.
Naš sagovornik ističe da ispod Podgorice postoji jedino kolektorska mreža, koja se zbog dimenzija ne može smatrati mrežom tunela. Tlo ispod Podgorice uglavnom sačinjavaju nevezani i vezani šljunkovi i pjeskovi. U ovakvom geološkom materijalu postoje prirodne pećine i mreža manjih nepovezanih podzemnih kanala koji su uglavnom nastali ispiranjem sitnog pijeska. Kanalizacioni kolektori su uglavnom dimenzija do dva metra u prečniku, i oni čine glavnu kolektorsku mrežu u koju se ulivaju cijevi manjeg prečnika. Ostalo su mjestimični - izdvojeni podzemni objekti, kao što su pješački prolazi, spojeni podrumi susjednih zgrada i slično.
“U Crnoj Gori gotovo da ne postoji katastar podzemnih instalacija i prostorija. U razvijenim zemljama ne samo da postoje katastri podzemnih prostorija, već se prave i posebni urbanistički planovi podzemlja, jer se podzemlje intenzivno koristi za podzemni saobraćaj, sportske dvorane, biblioteke, itd. Improvizovane tunele ovog tipa obično izvode radnici s iskustvom u građevinarstvu. U zavisnosti od broja radnika koji su bili angažovani i stanja geološke sredine, vjerovatno je bilo potrebno od jednog do dva mjeseca za iskop ovakvog tunela, ako se radi o dužini od 30 metara, kako se navodi. Za taj posao angažovani radnici su koristili lake alate, skraćene lopate i pijuke, a moguće i električne bušilice s pneumatskim čekićima. Otkopani materijal se obično izvlači kantama odgovarajuće veličine. U svakom slučaju, korišćeni su alati koji pri radu ne proizvode veliku buku”, smatra Tomanović.
Pošto detalji o prečniku tunela nisu poznati, teško je, kako kaže, dati procjenu koliko je materijala iskopano.
“Vjerovatno između 20 i 30 kubnih metara. S tim što u rastresitom stanju za odvoz ova količina može biti za oko 30 odsto veća. U zavisnosti od željenog napredovanja vjerovatno su se smjenjivale bar dvije ekipe od tri do četiri čovjeka”, objašnjava naš sagovornik.

U depou nema alarma

U Crnoj Gori se sa ironijom prepričava i detalj da su tunel pronašle dvije radnice koje su vršile popis u depou. Jedna od njih se žalila kako je ”ubi” promaja dok radi taj posao. Kada su joj kazali da to nije od klime, jer klime nema u depou, onda su pronašli odakle promaja duva. Ima i onih koji smatraju da je tunel još ranije kopan.
Jedan od izvora iz bezbjednosnog sektora kazao je Sputnjiku da u depou nema alarma i da je i to veoma simptomatično, da prostorija u kojoj se čuvaju dokazi, droga, oružje, eksplozivne naprave nije obezbijeđena alarmnim sistemom. Ističe da bi bilo dovoljno uložiti 300 eura pa da se čitav depo obezbijedi kvalitetno alarmom i da u njega niko ne može priviriti ako uđe nepozvan, jer bi se alarm automatski uključio.

Saslušanja u tužilaštvu

U Osnovnom državnom tužilaštvu (ODT) u Podgorici počela su saslušanja svih koji imaju ili mogu imati saznanja o obijanju depoa podgoričkog Višeg suda, a na spisku za saslušanje je i predsjednik tog suda Boris Savić.
Rukovodilac ODT Podgorica Duško Milanović nije precizirao ko je na spisku osoba koje će biti saslušane.
Milanović tvrdi da do sada nije utvrđeno što tačno nedostaje iz depoa Višeg suda u Podgorici i iz kojih predmeta.
Saga o pronalasku tajnog tunela ispod zgrade Višeg suda u Podgorici dobila je juče novi zaplet, jer je premijer Dritan Abazović sa svitom ministara, policijskim vrhom, fotografima i pripadnicima obezbjeđenja, bez odobrenja tužioca ili Vrhovnog suda, obišao stan i podzemni bunker ispod srca crnogorskog pravosuđa.
Osnovni državni tužilac u Podgorici, koji rukovodi ovim predmetom, niti je znao, niti mu je neko tražio odobrenje da premijer i ministri, za vrijeme policijskog uviđaja, obilaze iznajmljeni stan i tajni koridor ispod zgrade Višeg suda u centru Podgorice.
Premijer, ministri pravde i unutrašnjih poslova Marko Kovač i Filip Adžić sa v. d. direktorom Uprave policije Nikolom Terzićem, pomoćnikom Milošem Rakonjcem i vrhom podgoričke policije juče ujutro su obišli podrum i depo Višeg suda i iznajmljeni stan.
Sudeći po fotografijama koje je objavila Vlada, vrh izvršne vlasti i policijskog aparata gazio je po prostorijama stana i suda i to za vrijeme dok su u tajnom tunelu službenici Ekipe za uviđaj lopatama kopali dokazni materijal.
Da je obilazak organizovan za vrijeme uviđaja tvrde i iz Vrhovnog suda - saopštili su da su Abazović, ministri i njihovi saradnici boravili u službenim prostorijama, “bez odobrenja i to u vrijeme trajanja uviđaja”.
Iz Vlade je, međutim, saopšteno da je predsjednik Vlade sa ministrima i rukovodstvom Uprave policije posjetio prostorije Suda i uz prethodnu saglasnost predsjednika Višeg suda Borisa Savića, dobijenu u komunikaciji sa Ministarstvom pravde.
“Kako je javnosti poznato - predsjednik Vlade je sa ministrima i rukovodstvom Uprave policije posjetio prostorije Suda i to uz prethodnu saglasnost predsjednika Višeg suda Borisa Savića, dobijenu u komunikaciji sa Ministarstvom pravde. Stoga posebno zabrinjava i začuđuje da se uz Vrhovni sud kao potpisnik saopštenja javlja i Viši sud u Podgorici, čiji je predsjednik upravo odobrio ulazak u prostorije suda. Javnost se s pravom može zapitati ko piše saopštenja u ime Višeg suda u Podgorici, a bez prethodne konsultacije sa samim predsjednikom o okolnostima slučaja. Takođe, uzimajući u obzir kompleksnost ovog pitanja premijer Abazović je prije ove aktivnosti zatražio i mišljenje odnosno saglasnost Uprave policije, kako svojim prisustvom ne bi potencijalno ugrozio lice mjesta. Dakle, nakon pribavljenih saglasnosti predsjednika Suda, gospodina Savića i direktora Uprave policije Nikole Terzića premijer je, u kapacitetu predsjedavajućeg Vijećem za nacionalnu bezbjednost, zajedno sa ministrima i direktorom Uprave policije, uz sve mjere predostrožnosti, ostvario neposredan uvid u činjenično stanje”, saopšteno je iz Vlade Dritana Abazovića.
Konstatovali su da je “kućni red” suda prethodno već ozbiljno prekršen, zbog čega je depo postao mjesto izvršenja krivičnog djela.

Šta je odneto iz prostorija

Iz depoa podgoričkog Višeg suda ukradeno je nekoliko pištolja, koji su dokazni materijal protiv šefova kavačkog kriminalnog klana, dok istražitelji tragaju za šest osoba, učesnika u obijanju, pišu “Vijesti”.
Nadzorne kamere u Njegoševoj ulici, gdje se nalazi zgrada suda, navodno su snimile osumnjičene, ali je četvoro njih konstantno bilo maskirano kačketima.
Uprkos tome, istražitelji su tražili da se sačine foto-roboti okrivljenih.
Mediji pišu da su osumnjičeni najvjerovatnije stranci i da su u Podgoricu stigli iz država okruženja.
Oni će odgovarati za krivična djela - teška krađa, ometanje pravde i sprečavanje dokazivanja.
Na području naselja Botun policija je pronašla kombi, koji su, kako vjeruju, koristili osumnjičeni.
Da je neko preturao dokaze otkriveno je 11. septembra ujutro. Uprkos tome, službenici Višeg suda tek su nakon dvadesetak sati ustanovili da su lopovi prokopali rupu na zidu te prostorije, a od nje i tunel do stana u zgradi naspram sudske, u Njegoševoj ulici.
Predsjednik Višeg suda u Podgorici Boris Savić, pred novinarima je tog jutra kazao da iz depoa “gotovo ništa ne nedostaje” i da vjeruje da je pripreman za bjekstvo nekog od pritvorenika/zatvorenika. Direktor Uprave policije Nikola Terzić, međutim, istovremeno je odgovorio da ne misli da su kriminalci “kopali rekreativno”.
Podzemni prolaz dugačak 30 metara, s otvorom dimenzija 70x60 centimetara, kopan je najvjerovatnije od kraja jula do prethodnog vikenda, kada su kradljivci puzeći upali u depo.
Premijer Crne Gore Dritan Abazović posmatra prokopan tunel između privatnog stana u stambenoj zgradi u Njegoševoj ulici do depoa u podgoričkom Višem sudu.  - Sputnik Srbija, 1920, 13.09.2023
REGION
„Tunel ne bi mogao biti prokopan bez pomoći iz suda“: Abazović na mestu bizarne provale /foto/
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala