- Sputnik Srbija, 1920, 24.01.2022
KULTURA
Rubrika koja prati kulturne fenomene i događaje, stvaraoce i ličnosti koji svojim delom kreiraju savremenu kulturnu scenu u zemlji i u svetu.

Legat Milana Vlajčića u Jugoslovenskoj kinoteci: Biblioteka osobenog i autentičnog erudite

© Tanjug / Jadranka IlićLegat Milana Vlajčića u Jugoslovenskoj kinoteci: Biblioteka osobenog i autentičnog erudite
Legat Milana Vlajčića u Jugoslovenskoj kinoteci: Biblioteka osobenog i autentičnog erudite - Sputnik Srbija, 1920, 17.03.2023
Pratite nas
U Jugoslovenskoj kinoteci otvoren je 16. marta Legat poznatog filmskog i književnog kritičara i publiciste Milana Vlajčića (1939-2022) i predstavljana njegova poslednja knjiga „Kavijar za sirotinju".
Kinoteka će čuvati više od 700 naslova o filmu iz Vlajčićeve bogate biblioteke, a deo nje Vlajčićeva supruga Duška Maksimović poklonila je Narodnoj biblioteci Srbije.
„Legat je tu da nas podseća na rad, stvaralaštvo i promišljanje o filmu Milana Vlajčića, u vidu zaista velike biblioteke. Njegove kritike i tekstovi o filmu često su prevazilazile tu formu i kretali su se ka esejima. On je uspevao da kritiku uzdigne na visoki nivo, tako da su književne i filmske kritike bile analitični pogled na umetnost i kulturu“, istakao je direktor Kinoteke Jugoslav Pantelić, preneo je Tanjug.
Pišući o filmovima, Milan Vlajčić nas nikada nije ostavio ravnodušnim, već nam je uvek izazivao emocije, čemu filmska kritika i stremi, podsetio je Pantelić.

Kavijar za sirotinju – dnevnik savremene kulture

Vlajčićeva posthumno objavljenaknjiga „Kavijar za sirotinju" (2022),u izdanju kuće „Gradac“ predstavlja, prema rečima filmskog kritičara Miroljuba Stojanovića, dragoceno svedočanstvo o kulturi, pre svega o filmu i književnosti, koje je veliki erudita kakav je bio Vlajčić pisao sa toliko ljubavi i posvećenosti.
© Tanjug / Jadranka IlićKnjiga "Kavijar za sirotinju" - dnevnik savremene kulture
Knjiga Kavijar za sirotinju - dnevnik savremene kulture  - Sputnik Srbija, 1920, 17.03.2023
Knjiga "Kavijar za sirotinju" - dnevnik savremene kulture
„Kavijar za sirotinju“sadrži tekstove koje je Vlajčić objavljivaood marta 2020. do februara 2022, kada nas je zauvek napustio.
Reditelj Stefan Arsenijević je definisao knjigu „Kavijar za sirotinju“ kao „dnevnik savremene kulture tokom perioda pandemije virusa Kovid 19“.
„Gotovo od kada znam za sebe, Milan Vlajčić je bio zaista velika figura naše kulture. Uvek je nosio to nešto gospodski u sebi, bio je velikog znanja, pravi erudita, i to ne samo o filmu ili književnosti. Svi smo ga oduvek smatrali za velikog kritičara“, rekao je Arsenijević.
Prisetio se kada mu je Vlajčić pohvalio kratki studentski film koji je bio u selekciji Festivala dokumentarnog i kratkometražnog filma (Martovski festival).
„Nama iz sveta filma bilo je značajno i presudno šta će Vlajčić reći ili napisati o našim radovima. Nismo toliko baš strepeli, više smo se nadali da se neće razočarati nekim našim filmom. Uvek je imao dobronameran pristup, sa idejom da naš film bude još bolji“, rekao je Arsenijević i primetio da danas više i nema filmske kritike i da su važnije vesti koje se tiču zabave i šou biznisa.
Vlajčić je, podseća Arsenijević, bio otvoren za najrazličitije pravce i žanrove u filmu:
„Pratio je iransku kinematografiju, kineski novi talas, a u knjizi je analizirao ostvarenja od domaćeg bioskopskog hita 'Toma' (2021) Dragana Bjelogrlića, preko obnovljene verzije klasika 'Apokalipsa danas'Frensisa Forda Kopole, do značajnog američkog ostvarenja 'Zemlja nomada' (2020) kineske rediteljke Kloi Džao“.
© Tanjug / Jadranka IlićLegat Milana Vlajčića u Jugoslovenskoj kinoteci
Legat Milana Vlajčića u Jugoslovenskoj kinoteci - Sputnik Srbija, 1920, 17.03.2023
Legat Milana Vlajčića u Jugoslovenskoj kinoteci

Osoben i autentičan

Milan Vlajčić objavljivao je pozorišne, televizijske, radio i književne kritike. Bio je član žirija filmskih festivala u Kanu, Berlinu, Veneciji, Monrealu, Beču, Minhenu, Krakovu, Monpeljeu, kao i NIN-ovog žirija za roman godine.
Autor je 12 knjiga i dobitnik brojnih prestižnih nagrada.
„Vlajčić bio veoma poseban erudita, toliko osoben i autentičan, da skoro da mu nema pandana u celom svetu, osim možda američkog književnog kritičara Harolda Bluma (1930-2019), jednog od najznačajnijih publicista na engleskom govornom području“, ocenila je Milena Đorđijević, urednica u Narodnoj biblioteci Srbije.
Velimir Bata Živojinović u filmu „Tri“ Aleksandra Saše Petrovića. - Sputnik Srbija, 1920, 23.02.2023
KULTURA
Legat Bate Živojinovića u Kinoteci: Poput velikih holivudskih zvezda ušao u mitologiju
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala