Zastava Srbije - Sputnik Srbija, 1920
SRBIJA
Najnovije vesti, analize i zanimljivosti iz Srbije

Šifra „obe strane“: Brisel potvrdio podršku radikalnim potezima Prištine

© Flickr / Eric/WikipediaZastava Eu i saproglašene države Kosovo
Zastava Eu i saproglašene države Kosovo - Sputnik Srbija, 1920, 15.08.2022
Pratite nas
Zabrinutost Evropske službe za spoljne poslove zbog, kako kažu, nedavne eskalacije zapaljive retorike između zvaničnika Kosova i Srbije, govori o pristrasnosti EU koja i na ovaj način pokazuje da podržava prištinsku stranu u njenim radikalnim potezima i strategiji nametanja rešenja i platforme na koju Srbija ne može da pristane.
Mobilna aplikacija Sputnik na srpskom jeziku - Sputnik Srbija
Pratite Sputnjik i na letovanju

Sputnjik Srbija neometano možete čitati širom Evrope na mobilnoj aplikaciji koju ćete pronaći OVDE. Aplikaciju takođe možete preuzeti i putem linka apkfab.com

Ovako diplomata u penziji dr Zoran Milivojević gleda na saopštenje briselske spoljnopolitičke službe u kojem se Beogradu i Prištini poručuje da će „obe strane biti smatrane odgovornim za bilo kakvu eskalaciju koja bi dovela do povećanja tenzija i mogućeg nasilja u regionu“.

EU potvrdila podršku Prištini

Prema njegovim rečima, ponavlja se praksa reagovanja zapadnih centara moći kada je u pitanju situacija vezana za Kosovo i Metohiju, gde se Beograd, po pravilu, proziva na isti način kao i druga strana, iako ničim nije doprineo eskalaciji niti je na bilo koji način učestvovao u situacijama koje mogu da dovedu u pitanje stabilnost i bezbednost u regionu ili na Kosovu i Metohiji.
„To je odraz zapadnog stava prema Beogradu i pokazatelj da i dalje važe dupli standardi, da i dalje važi jedna strategija i politika zapadnih centara moći prema Srbiji kad je reč o Kosovu i Metohiji. Prozivanje Srbije i izjednačavanje Beograda i Prištine je na liniji one strategije koja se zasniva na koncertu potvrde kosovske državnosti, odnosno priznanja Kosova. To je, sa jedne strane, pritisak na Srbiju, a sa druge strane i jasan signal da Evropska unija nije nepristrasna u celoj priči“, ukazuje sagovornik Sputnjika.
Interesantno je, dodaje Milivojević, da ovakve poruke iz Evropske unije stižu u predvečerje susreta u Briselu gde će 18. avgusta, na poziv visokog predstavnika za spoljnu politiku Žozepa Borelja, razgovarati predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer privremenih prištinskih institucija Aljbin Kurti. To je, smatra iskusni diplomata, jasan signal šta se u Briselu može očekivati.
„Ono što se može očekivati je da će izostati odlučujući pritisak na prištinsku stranu, odnosno na Kurtija i da će Srbija biti i ovom prilikom suočena sa pritiscima i pokušajima nameštanja rešenja. To je već uobičajena strategija ne samo Brisela, nego i Vašingtona, samo se to sada diže na jedan viši nivo i dobija na dinamici i zamahu iz prostog razloga što tema i Kosova i Metohije i regiona dobija na značaju u okviru globalnih konfrontacija rusko-ukrajinskog sukoba i specifičnih interesa Zapada za ovaj region i za rešavanje takozvanih nezavršenih poslova, a u koje spadaju kosovsko pitanje i Bosna i Hercegovina“, ocenjuje Milivojević.

Obesmišljavanje dijaloga

Na pitanje, koliko ovakvi signali koji dolaze iz EU daju Beogradu vetar u leđa da pokuša da se kosovsko pitanje vrati u nadležnost Ujedinjenih nacija i da li je tako nešto uopšte moguće, naš sagovornik kaže da podrška prištinskoj strani i Kurtijevoj politici proizilazi iz činjenice da su Zapad, Aljbin Kurti i Priština na istim pozicijama i da imaju isti cilj – potvrdu kosovske nezavisnosti.
Kako kaže, pritisak u tom pravcu je konstanta, međutim, sasvim je izvesno da ukoliko ne bude napretka u dijalogu Beograda i Prištine, on postaje obesmišljen.
„Videćemo šta će biti 18. avgusta, ali ako i tu ne bude napretka onda se postavlja pitanje da li on u budućnosti ima smisla, jer je sasvim očigledno da Evropska unija nije u stanju da odgovori zadatku kao posrednik u dijalogu, kao obavezujuća strana u, na primer, primeni nečega što je ranije bilo dogovoreno i postignuto kada je reč o Briselskom sporazum. Ako EU to nije u mogućnosti onda je prirodno da se dijalog vrati tamo gde mu je mesto, odnosno da se celina kosovskog pitanja vrati u nadležnost Ujedinjenih nacija i Saveta bezbednosti, da se primeni međunarodno pravo i Rezolucija 1244“, smatra Milivojević.
To je, uveren je sagovornik Sputnjika, jedini način da se garantuje mir i stabilnost na ovim prostorima.
Premijerka Srbije Ana Brnabić ocenila je saopštenje Evropske službe za spoljne poslove kao „neslanu šalu“.
„Punih 175 dana Kurti provocira oružani konflikt sa Srbima. I to u godini koja će ostati upamćena kao godina u kojoj je istim tim Srbima na KiM oduzeo najosnovnija ljudska prava – zabranivši im da glasaju. Osim beskorisne pisane izjave, EU nije učinila baš ništa ovim povodom“, napisala je Brnabić na Tviteru.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić - Sputnik Srbija, 1920, 15.08.2022
SRBIJA
Vučić o saopštenju iz Brisela: Nemam komentar
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala