- Sputnik Srbija, 1920
SVET
Najnovije vesti iz sveta

Seljačka buna u Evropskoj uniji: Ješćete insekte umesto mesa /video/

© AP Photo / Peter DejongProtest poljoprivrednika u Holandiji
Protest poljoprivrednika u Holandiji - Sputnik Srbija, 1920, 17.07.2022
Pratite nas
Upomoć, zavapili su holandski farmeri tako što su svoje traktore parkirali na otvorenom polju da formiraju tu reč, da njihov vapaj bude vidljiv, takoreći, i iz aviona. I pripretili, ili, naprosto, upozorili na okolnost koja bi morala da bude očigledna: Nema farmera – nema hrane!
Mobilna aplikacija Sputnik na srpskom jeziku - Sputnik Srbija
Pratite Sputnjik i na letovanju

Sputnjik Srbija neometano možete čitati širom Evrope na mobilnoj aplikaciji koju ćete pronaći OVDE. Aplikaciju takođe možete preuzeti i putem linka apkfab.com

Ali očigledne istine i prozaične životne potrebe kao što su hrana, ili grejanje, na zapadu Evrope sve više postaju ugrožene kategorije. Štaviše, to nije posledica tuđih pokvarenih planova već sopstvenih odluka, pri čemu su odluke o kojima je reč do te mere teško shvatljive da je prosto nemoguće izbeći i pitanje da li se iza tolike autodestruktivne ludosti, ipak, krije i izvesna podla namera.

Holandski protesti

Prošle nedelje, elem, u Holandiji su izbili gnevni protesti tamošnjih farmera. „Juronjuz“ tim povodom citira izveštaje da je demonstriralo čak 40 hiljada farmera iz svih delova zemlje – u Hoaldniji ima ukupno oko 11 hiljada farmi, biće da je malo ko ostao kod kuće – a portal „Politiko“ javlja i da je policija pucala, istina, samo u traktore. Farmeri su, zauzvrat, izručili stajsko đubrivo pred kućom ministarke poljoprivrede Kristijane van der Val. „Rat je počeo, mi pobeđujemo“, pisalo je na jednom od transparenata. Holandskim farmerima ubrzo su se pridružile i njihove kolege iz Nemačke, Italije i Poljske.
Da nije surovih posledica – nema farmera, nema hrane, a bez hrane još nismo naučili da živimo – uzroci protesta holandskih farmera bezmalo bi mogli da se kategorišu kao bizarni. Uzrok je, naime, plan holandske vlade – prenosi londonski „Gardijan“ – da eliminiše čak trećinu stočnog fonda u toj zemlji; ako je moguće uz dobrovoljni pristanak samih farmera, „ali, na kraju će možda biti neophodno da se prekine s pregovorima“, najavio je Tjer de Hraut, poslanik vladajuće koalicije u Holandiji i jedan od najistaknutijih propovednika nove agrarne politike, inače, vegetarijanac.
Kao što je poznato, ljudi su se tokom čitave istorije čovečanstva trudili da proizvedu više, a ne manje hrane, naime, to je stvar opstanka, ali, evo gde bizarno postaje još bizarnije. Objašnjava „Gardijan“: „Holandske vlasti žele da radikalno smanje stočni fond u zemlji jer nastoje da umanje preopterećenost životinjskim izmetom... Životinje proizvode stajsko đubrivo koje, kad se pomeša s urinom, oslobađa amonijak.“

Globalna kriza hrane

A pravilima Evropske unije utvrđene su kvote emisija amonijaka te će zbog toga, najavljuje portal „Politiko“, slične mere uskoro morati da preduzmu i Danska, Belgija i Nemačka. „Gardijan“ predviđa da isto čeka i Veliku Britaniju koja je probila kvote na koje se obavezala, a i u Sjedinjenim Državama zemljoradnici se stimulišu da ne proizvode hranu pod obrazloženjem da će tako smanjiti uticaj poljoprivrede na životnu sredinu.
Uzalud podsećaju holandski farmeri: „Mi proizvodimo hranu, a ne zagađenje.“
Pritom treba imati u vidu i da je Holandija najveći evropski proizvođač mesa. I da je istovremeno u Italiji, koja je pored ostalog i najveći evropski proizvođač pirinča, zbog suše, piše „Fajnenšel tajms“, „ugrožena čak trećina ukupne poljoprivredne proizvodnje“. A nije zgoreg ukazati i da Antonio Gutereš, generalni sekretar Ujedinjenih nacija, upozorava da se „svet ubrzano približava globalnoj krizi hrane“, da su se „cene đubriva više nego udvostručile“ i da „postoji realna opasnost od gladi“ a „sledeće godine može da bude još i gore“.
I zaista, u situaciji u kojoj svetu sve više nedostaje i hrane i đubriva, nije li najrazumnije dodatno umanjiti proizvodnju hrane i đubriva? Da, u meri u kojoj je razumna i politika odricanja od najjeftinijih a uz to najpouzdanijih izvora energenata. Pa onda londonski „Telegraf“ javi da je „snabdevanje hranom u Ujedinjenom Kraljevstvu ranjivo“ jer je, „zbog rastućih cena gasa“, trajno zatvorena jedna od dve postojeće fabrike veštačkog đubriva u Velikoj Britaniji.

Novi način ishrane

Srećom, postoji i rešenje – insekti. U Velsu je, u četiri osnovne škole, već otpočeo pilot-program u kome se deci u nižim razredima serviraju bube kao alternativni izvor proteina.
Zanimljivo, Svetski ekonomski forum iz Davosa je još pre tri godine predložio insekte u sklopu „prelaza na novi način ishrane“, uz računicu da je „zrikavcima potrebno 12 puta manje hrane nego stoci da bi proizveli jednaku količinu proteina“. A Bil Gejts, pitomac te kadrovske škole iz Davosa, uz to servira i sintetičko umesto pravog mesa jer će se tako, obećava, smanjiti emisije gasova koje proizvode efekat staklene bašte. Istovremeno, doduše, on postaje i najveći vlasnik obradivog zemljišta u Americi, što znači da mnogo alternative običan svet možda neće ni imati...
Propagandna kampanja, pritom, uveliko je u toku. „Da, mi i dalje mislimo da svet treba da jede više insekata“, poručuje magazin „Ekonomist“. „Gardijan“: „Ako želimo da sačuvamo planetu, budućnost hrane su insekti.“ „Uskoro: Burgeri napravljeni od buba“, predviđa i portal „Blumberg“.

Rate elite protiv naroda

Protiv koga se zapravo bore farmeri u Holandiji? Šta proizvodi nestašicu hrane čak i u razvijenom svetu Zapada? I kakve bi društvene i političke posledice ova situacija mogla da proizvede?
„Ovo je još jedan aspekt rata koji liberalne zapadne elite vode protiv sopstvenog naroda“, smatra Aleksandar Pavić.
„Isti centri vode rat protiv energenata usred energetske krize, protiv hrane iako svetu preti glad, protiv morala – sve je to deo iste agende koja se svodi na borbu protiv samog čoveka. U suštini sukoba koji se sad vodi u Holandiji stoji to što ovim centrima moći ne odgovaraju nezavisni izvori bilo čega, a farmeri, zemljoradnici, po svojoj prirodi su nezavisni. Ako imate nezavisni izvor hrane, teže će biti uspostavljena kontrola nad vama. I obrnuto, ako bez toga ostanete, lakše će vam nametnuti i veštačko meso, i insekte, i sve što požele. Osnovni problem sa ovim ludačkim planom totalne kontrole, međutim, sastoji se u tome što on može da funkcioniše samo ako je njime obuhvaćen čitav svet – i tu se krije uzrok njihovog sukoba s Rusijom i sa Kinom koje tom sistemu predstavljaju sve jasniju alternativu.“

Evropsko proleće

Istovremeno, skreće pažnju Dušan Gujaničić, i „ono zdravo jezgro naroda u državama Zapada iskazuje svoje protivljenje politikama koje im se nameću a koje diktira krupni kapital oličen u Davosu i Svetskom ekonomskom forumu... Oni su pak u sprovođenju svojih namera, uključujući i prisilno oduzimanje zemlje i stočnog fonda koje najavljuju političari u Holandiji, spremni da odu onoliko daleko koliko im se dozvoli. Moći će da ih zaustavi samo ozbiljniji otpor naroda.“
„Sve i ako pobuna sad bude ugušena, ne može se sprečiti dolazak zime i razbuktavanje energetske krize uz rast inflacije, i opet je pitanje koliko će dugo reakcija stanovništva moći da se drži pod kontrolom. A to dalje znači i da će, kao reakcija vlasnika sistema, uslediti još žešća represija,“ opominje Aleksandar Pavić.
Na socijalne potrese upozorava i Frans Timermans, potpredsednik Evropske komisije, koji u intervjuu „Gardijanu“ kaže da je „društvo na ivici zbog visokih cena energije, inflacije, zbog rapidnog rasta cena hrane“, i upozorava da se Evropa nalazi u opasnosti od „veoma, veoma snažnog konflikta i razdora“.
„Evropske vlade će merama državnog intervencionizma – kao što su nacionalizacija francuskog elektroprivrednog sistema i podela bonova za hranu – pokušati da ublaže efekte krize, međutim, veliko je pitanje da li su oni uopšte sposobni da predvide njene razmere – da jesu, valjda sebe ne bi ni doveli u ovu situaciju – i, još više, da li će imati sredstava da to učine“, komentariše Dušan Gujaničić.
„Evropu čeka surovo buđenje. Njene elite, koje su je u krizu gurnule sopstvenim potezima i suludim idejama, za nju nemaju rešenje. Tako da bez promene tih elita izlaza iz duboke krize nema. Imali smo Arapsko proleće, pa, zašto da ne bi došlo i evropsko proleće,“ zaključuje Aleksandar Pavić.
Rezanci sa insektima - Sputnik Srbija, 1920, 11.05.2022
NAUKA I TEHNOLOGIJA
„Hrana budućnosti“: Proteini od insekata umesto mesa
Povrće - Sputnik Srbija, 1920, 12.07.2022
EKONOMIJA
Bliži li se vreme kada ćemo mesu reći - laku noć?
Bil Gejts, osnivač Majkrosofta - Sputnik Srbija, 1920, 25.02.2021
„De fakto car vakcina planete Zemlje“ i gospodar njene klime: Šta zapravo smera Bil Gejts? /video/
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala