Zastava Srbije - Sputnik Srbija, 1920
SRBIJA
Najnovije vesti, analize i zanimljivosti iz Srbije

Kontraefekat Šolcovih poruka: Poseta nemačkog kancelara dokazala da su stavovi Srbije opravdani

© Sputnik / Lola ĐorđevićSastanak predsednika Srbije Aleksandra Vučića i nemačkog kancelara Olafa Šolca
Sastanak predsednika Srbije Aleksandra Vučića i nemačkog kancelara Olafa Šolca - Sputnik Srbija, 1920, 11.06.2022
Pratite nas
Poruke koje je poslao nemački kancelar Šolc i koje se u poslednje vreme šalju Srbiji, ta ucenjivanja po pitanju Ruske Federacije, Kosova i Republike Srpske, trebalo bi da u velikoj meri učvrste politiku Beograda u pravcu neutralnosti i nesvrstavanja, ocenjuje naučni saradnik Instituta za međunarodnu politiku i privredu Aleksandar Mitić.
Poseta nemačkog kancelara zapravo je, uveren je Mitić, imala kontraefekat, jer je praktično opravdala i dala dodatnu legitimizaciju dosadašnjim srpskim stavovima i po pitanju sankcija Rusiji, i po pitanju Kosova i Republike Srpske.
Komentarišući za Sputnjik izjave Olafa Šolca, koji je u okviru prve posete zemljama Balkana u svojstvu kancelara boravio i u Srbiji, Mitić kaže da u njima nije bilo ničeg prijateljskog prema našoj zemlji, naprotiv, fokus je bio na izuzetno negativnim porukama i po pitanju uvođenja sankcija Rusiji i po pitanju Kosova.

Brutalne poruke Olafa Šolca

„Ali ništa od toga nije novo niti iznenađujuće. Mene čudi to što su se neki iznenadili, jer je stav Nemačke jasan još od 2008. godine. Naime, jasno je da cela ova priča oko nekog sporazuma koji se ne naziva priznanjem u suštini predstavlja samo diskurs koji prikriva realnost, a to je da i Nemačka i sve druge zapadne države koje su priznale nezavisnost Kosova pod bilo kakvim sporazumom Beograda i Prištine vide upravo to – priznanje Kosova od strane Beograda. Dakle, nema tu ničeg novog i to je u skladu sa dosadašnjom i budućom politikom Nemačke, samo je možda brutalnost sa kojom je to izrečeno neke iznenadila“, kaže Mitić.
Poseta kancelara Šolca pokazala je, dodaje naš sagovornik, da Nemačka nema neku posebnu ideju o tome kako da proces evropskih integracija povuče napred.
„Bilo je tu nekih finih reči, nekih nadanja i želja, ali ne postoji nikakav konkretan plan, niti mislim da je to moguće u ovakvoj konstelaciji odnosa u kojoj je stav Berlina, Brisela i drugih aktera na zapadu prema Beogradu – ucenjivački. Dakle, čak i da nema situacije vezano za Ukrajinu, čak i da nema zahteva da se Ruskoj Federaciji uvedu sankcije, dovoljno je to što se od Beograda traži po pitanju Kosova i pritisak na Republiku Srpsku da se shvati da te poruke nisu ni malo prijateljske niti dobronamerne“, kategoričan je Mitić.

Cilj Nemačke – zaokruživanje dominacije na Balkanu

I za istoričara i političkog analitičara Dragomira Anđelkovića Šolcova poseta prošla je bez ikakvih iznenađenja budući da je, kako kaže, predsednik Vučić nedavno u Berlinu sve te poruke već dobio, možda drugačije iskazane, ali suštinski slične.
„Tu je, pre svega, zahtev da idemo ka normalizaciji odnosa sa Kosovom po principu dve Nemačke, a mi dobro znamo šta je to – priznanje Kosova i prihvatanje te samoproklamovane tvorevine kao države, s tim što Kosovo, za razliku od dve Nemačke, neće da bude Srbija. Čuli smo i zahteve da se Srbija distancira od Rusije, odnosno da joj uvede sankcije, što je opet po principu zatvorenog kola spojenog sa Kosovom. Distanciranje od Rusije po automatizmu znači prihvatanje kosovske secesije jer se odričemo podrške Moskva koja sprečava da Kosovo uđe u UN, čime se zaokružuje lažna kosovska državnost“, pojašnjava Anđelković.
Jasno je, navodi naš sagovornik, da je Nemcima pre svega cilj da zaokruže svoju dominaciju na Balkanu tako što bi Srbija prihvatila lažnu kosovsku nezavisnost, nakon toga bi asistirala centralizaciji Bosne i Hercegovine, a onda bismo svi zajedno ušli u NATO.

Nemcima ne odgovara detonacija na pragu EU

„Nemački kancelar je bio eksplicitan ali, na sreću, nije pretio. Mi smo ga saslušali, ali smo rekli da je za nas neprihvatljivo i distanciranje od Rusije i prihvatanje lažne kosovske nezavisnosti. Takođe, mislim da obe strane imaju razloga da održavaju ekonomsku saradnju i da su Nemci svesni da pritisak na Srbiju detonira čitav region, jer bi se to onda prenelo i na Kosovo, Crnu Goru i BiH, a njima ne odgovara detonacija na pragu EU. Sa druge strane mi smo svesni da bi se preveliko zaoštravanje sa Nemačkom odrazilo na naš ekonomski ambijent, a to nam ne treba“, kaže Anđelković.
On ne misli da se nakon posete nemačkog kancelara Srbiji sužava manevarski prostor jer, kako kaže, mi ionako već duže vreme živimo u zoni laži gde svi pričaju jedno, a rade drugo.

„Evropska unija priča da želi da nas primi u svoje redove, a zapravo postavlja uslove koji su nemogući, dok mi pričamo da smo spremni da idemo evropskim putem i da nam je to prioritet, a svesni smo da nikada nećemo ući u EU ako se ne odreknemo sebe. Tako da se u oba slučaja radi o praznim pričama, ali one na neki način omogućavaju da se živi – nama je potrebna ekonomska saradnja sa Zapadom, a Zapad sa druge strane ne želi da kulminira kriza na Balkanu. U tom smislu nam manevarski prostor nije ništa manji nego što je bio ranije, iako ni ranije nije bio veliki“, ocenjuje istoričar.

Posle Šolcove posete jasno je, ističe Aleksandar Mitić, da bi svaka druga politika od ove koju imamo, a koja se bazira na nesvrstavanju, neutralnosti i političkoj nezavisnosti, vodila potpunom urušavanju srpskih nacionalnih interesa u svim segmentima.
„Jako je bitno istaći da je to nešto što nije vezano samo za ukrajinsku krizu, već je nešto mnogo šire, dalekosežnije i tiče se fundamentalnih interesa, teritorijalnog integriteta Srbije i odbrane Republike Srpske. U tom smislu je bilo važno to što je rečeno da je apsolutno neprihvatljivo da Nemačka toliko podržava teritorijalni integritet Ukrajine, a da u narednoj rečenici potpuno urušava teritorijalni integritet Srbije. Ali i te kako je važno i da se spreči bilo kakva normalizacija nekog ovakvog nemačkog diskursa time što će se reći da iz svega toga može da se izvuče i nešto dobro i pozitivno po Srbiju jer je pristup kojim se pokušava opravdati izuzetno čvrst, da ne kažem brutalan pristup Nemačke, protivan i realnosti i našim interesima“, zaključuje Aleksandar Mitić za Sputnjik.
Sastanak predsednika Srbije Aleksandra Vučića i nemačkog kancelara Olafa Šolca - Sputnik Srbija, 1920, 10.06.2022
SRBIJA
„Ako mislite da nam pretite“: Vučić odgovorio na zahtev za priznanje KiM, Šolc tražio sankcije Rusiji
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala