- Sputnik Srbija, 1920
SVET
Najnovije vesti iz sveta

Šta Makronova pobeda znači za Srbiju i svet

© AP Photo / Francois MoriEmanuel Makron
Emanuel Makron - Sputnik Srbija, 1920, 25.04.2022
Pratite nas
Ubedljivom pobedom nad svojom protivkandidatkinjom, liderkom Nacionalnog okupljanja Marin le Pen, Emanuel Makron je na izborima u Francuskoj uspeo da osigura još pet godina na poziciji predsednika države. Pitanje je - šta njegov novi mandat na čelu Francuske znači za Srbiju i svet?
Prema mišljenju Dušana Gujaničića iz Instituta za političke studije, odnos Francuske prema Zapadnom Balkanu i Srbiji ostaće i tokom narednog Makronovog mandata uglavnom identičan, sa otvorenim vratima za Evropsku uniju na verbalnom diplomatskom nivou.

Značaj Makronove pobede za Srbiju

“Međutim, veliko je pitanje koliko će oni konkretno uložiti napora da pomognu ovom regionu oko ulaska u EU. Ja sam tu priličan skeptik jer ne zavisi sve od francuskog glasa, Makronove vizije ili dobre volje, budući da on dobar deo poteza mora u okviru Unije da usklađuje sa Nemačkom. U tom smislu očekujem korektan diplomatski odnos Pariza i Beograda, ali bez nekih konkretnih obaveza i odgovornosti sa francuske strane jer i ta verbalna podrška koju ćemo eventualno dobijati jeste nešto što Makrona neće ni na šta posebno obavezivati. Dakle, ništa ga ne košta da ostavi utisak da su vrata EU otvorena za sve, pa i za Srbiju, ali ne očekujem nikakav poseban niti dramatičan napredak na tom polju”, ocenjuje Gujaničić.
U osvrtu na ukrajinsku krizu i sve intenzivnije evropske i američke pritiske na Srbiju da uvede sankcije Rusiji, naš sagovornik veruje da u tom pogledu sa francuske strane neće biti naročito jakih pritisaka.
“Za takve stvari su u Evropskoj uniji i inače zaduženi neki drugi, poput Nemačke ili severnoevropskih zemalja koje manje-više uvek prate politiku Vašingtona”, smatra Gujaničić.

Pred Francuskom brojni izazovi

Naš sagovornik veruje da su pred Makronom daleko važnija pitanja jer, iako je njegova pobeda bila nešto ubedljivija od prognoza koje su prethodile izborima, njegov trijumf je bio daleko manje ubedljiv nego pre pet godina.

“Ako se pogledaju konkretne cifre, a ne samo procenti, vidi se da je on osvojio ipak oko dva miliona glasova manje nego u drugom krugu izbora 2017. godine, dok je Marin le Pen dobila skoro tri miliona glasova više nego pre pet godina. U svakom slučaju, iako je njegova pobeda bila manje-više očekivana, mnogobrojni izazovi za Francusku i samog Makrona nisu prestali - od imigracije, kriminala, osećaja nebezbednosti u samoj zemlji, reformi penzionog sistema, povećanja minimalne zarade i brojnih drugih ekonomskih i socijalnih pitanja”, ukazuje Gujaničić.

On smatra da u pogledu rešavanja ovih pitanja novi Makronov mandat suštinski neće doneti ništa novo i da će ona, u manjoj ili većoj meri, ostati na agendi i nakon što on za pet godina napusti funkciju:
“U svakom slučaju Makron je svestan da je njegovo biračko telo, pogotovo u drugom krugu, dosta heterogeno. Francuzi kažu da se “u prvom krugu bira, a u drugom eliminiše”, pa su tako sada za njega glasali i ljudi koji ga izvorno ne podržavaju, ali su svoj glas uperili protiv Marin le Pen. On to dobro zna, pa je tako i porukom da “zna šta Francuzi od njega očekuju” želeo da pokaže da je svestan raznolikosti biračkog tela koje mu je dalo glas i da će uzeti u obzir i njihove želje. U tom smislu verujem da će i na unutrašnjem planu nastaviti linijom kontinuiteta, a ostaje da se vidi kako će rešavati pitanja koja su pred njim”.

Sukob u Ukrajini – glavni spoljnopolitički izazov

Kada je reč o spoljnopolitičkim ambicijama starog-novog francuskog predsednika, Gujaničić kaže da je za očekivati da će Makron gledati da pre svega istakne svoj budući lični doprinos zaustavljanju sukoba u Ukrajini kroz neki mirovni dogovor.
“Pretpostavljam da će, kao čovek koga mnogi nazivaju evrofederalistom, odnosno pristalicom jake Evrope, pokušati da posreduje i da će gledati da govori ne samo u ime Francuske već i Evropske unije, kako bi Uniju na taj način pozicionirao kao faktor odlučivanja između velikih sila. Ali, veliko je pitanje koliko će u tome imati uspeha s obzirom na to da je u pogledu dešavanja u Ukrajini njegov autoritet, kao i autoritet same Unije, relativno ograničen”, navodi naš sagovornik.
Drugo polje spoljnopolitičkog delovanja francuskog predsednika ostaće pokušaj jačanja Unije, reforme njene unutrašnje strukture i načina delovanja.
“Međutim, uspeh i na tom planu je vrlo upitan jer je i prethodni Makronov mandat pokazao da on suštinski ima vrlo malo iskrenih, pravih saveznika unutar same Unije na koje može da se osloni za te svoje ambicije. Uz to, rok od pet godina za takav poduhvat je dosta kratak budući da on po ustavu neće imati pravo da se opet kandiduje 2027. godine”, zaključuje Dušan Gujaničić.
Nakon prebrojanih 70 odsto biračkih listića Emanuel Makron vodi sa 53,91 odsto glasova u drugom krugu predsedničkih izbora u Francuskoj, saopštio je MUP republike. Marin le Pen osvojila je 46,09 odsto glasova i priznala poraz.
Emanuel Makron - Sputnik Srbija, 1920, 24.04.2022
SVET
Makron: Hvala vam, znam šta vam dugujem
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala