- Sputnik Srbija, 1920, 24.01.2022
KULTURA
Rubrika koja prati kulturne fenomene i događaje, stvaraoce i ličnosti koji svojim delom kreiraju savremenu kulturnu scenu u zemlji i u svetu.

Kosmopolitsko selo „Rokera s Moravu“: Simpatični gedžovan zbog koga su i Hrvati zavoleli šajkaču

© Foto : Fejsbuk stranica Rokeri s Moravu Rokeri s Moravu
Rokeri s Moravu - Sputnik Srbija, 1920, 14.01.2022
Pratite nas
Jedan od osnivača čuvenih „Rokera s Moravu“ Branislav Anđelović preminuo je u sredu od posledica korone u 75. godini. Bane Ćora, kako su ga zvali, smatran je najsmešnijim među „Rokerima s Moravu“, a na sceni su ga svi „zadirkivali“ jer je, tobože, bio stidljiv. Bio je izvrstan imitator.
Sredinom šezdesetih bio je član rok grupe „Plamenih pet“, a posle je otišao u London, gde se bavio džezom i bluzom. Bio je veoma zaslužan za originalne aranžmane „Rokera s Moravu“ koji su se na jugoslovenskoj muzičkoj sceni pojavili 1977. singlom „Stojadinka ovce šiša“. Bane je bio i šef grupe „Zlatno doba“ koja je pratila „Rokere“ na koncertima i pločama.
Bane je „Rokere“ napustio posle 11 godina, u julu 1988. a njegovim odlaskom grupa je mnogo izgubila na kvalitetu zvuka i aranžmana.

Simpatični gedžovani zbog kojih su Hrvati zavoleli šajkaču

Novinar Zoran Panović podseća da su „Rokeri s Moravu“ bili popularni širom bivše Jugoslavije i, što je interesantno, bili su jako popularni u Hrvatskoj kao jedna „verzija simpatičnih Srba, odnosno Srbijanaca od kojih se nije osećala nikakva vrsta opasnosti na prostorima bivše SFRJ“.
„Rokeri s Moravu“, prosto su, braći iz bivših republika odavali utisak „simpatičnih gedžovana“, na isti način kao što je u to vreme i u Srbiji postojala slika o Hrvatima kao o „simpatičnim Dudecima, Zagorcima“, dodaje Panović.

Emancipatorski „gedžovanluk“

Osim toga, u tom svom potenciranju „gedžovanluka“, „Rokeri s Moravu“ imali su i emancipatorsku ulogu jer su na neki način donosili neku vrstu modernizacije u seoske i prigradske sredine insistiranjem na disko klubu, motokultivatorima ili modi, poput disko klubova.

„Ta progresivna stvar izgubila je svoj značaj sa kasnijim tretiranjem srpskog sela i njegovog romansiranja u jednom strogo nacionalističkom ključu gde su značaj dobila mitska sela poput Prerova Dobrice Ćosića, sela Radoša Bajića, ili Končareva Dragana Markovića Palme u odnosu na disko-folk kosmopolitsko selo 'Rokera s Moravu'“, smatra Panović.

Autentični folk-pank naspram zapadnih replika

Komentarišući svojevremenu izjavu Željka Bebeka da su „Rokeri s Moravu“ pankeri, Panović ističe da su oni zaista bili folk-pank bend kao i jedna od bitnijih pojava na jugoslovenskoj muzičkoj sceni i estradi i „jedna od retkih autentičnih pojava, jer ovde je pop muzika bila uglavnom replika uticaja sa zapada“.
Međutim, smatra naš sagovornik, iako su „Rokeri s Moravu“ uradili veliki broj dobrih albuma i snimili mnoštvo velikih hitova, u njihovom opusu bilo je i nemalo bilo i „treš stvari“.
A kako su i kao preminuli Bane Ćora i ostali „Rokeri“ u prošlosti bili ozbiljni muzičari koji su došli iz sveta „zabavnjaka“, ocenjuje da su „parodirali i sebe i druge, ali su iz te parodijske koncepcije bili prilično originalni i autentični“.
„Oni su zaista imali vrhunske stvari u kojima se osećao rokerski impuls“, ocenjuje Panović.

„Rokeri s Moravu“ – liga za sebe

Sagovornik Sputnjika slaže se s ocenom da su „Rokeri s Moravu“ bili „gospodari žanra u kojem su bili jedini predstavnici i liga za sebe“. Bili su jedinstveni, međutim, problem je u tome što je onaj deo koji su karikirali posle možda shvaćen ozbiljno, a usled te ozbiljnosti došlo se do banalizacije cele stvari.
„Rokeri s Moravu“ u suštini su bili koncept koji je mogao da funkcioniše na više nivoa, a u kasnijoj fazi karijere imali su jednog člana Albanca koji je nosio keče, što se često zaboravlja.

„To je bila velika stvar, pomalo iznenađujuća u tadašnje vreme kad su ipak postojale neke kopče sa Albancima na folkloran, popularan način, kad se igrala šota po Srbiji ili kad je Bregović na albumu 'Uspavanka za Radmilu M' objavio 'Kosovsku', pesmu na albanskom jeziku“, zaključio je Panović.

Milan Marić kao Toma Zdravković u filmu Toma. - Sputnik Srbija, 1920, 01.01.2022
KULTURA
Top deset narodnjaka za Novu godinu: Kako su prezreni muzikanti postali umetnici
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala