- Sputnik Srbija, 1920
RUSIJA
Najnovije vesti, analize i zanimljivosti iz Rusije i Zajednice nezavisnih država

Što su odnosi Rusije i Kine bolji — to je veća glavobolja Zapada

© Sputnik / Mihail Metcelj/TASS/POOL / Uđi u bazu fotografijaVladimir Putin i Si Đinping na samitu Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje
Vladimir Putin i Si Đinping na samitu Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje  - Sputnik Srbija, 1920, 15.12.2021
Pratite nas
Što su odnosi Rusije i Kine bolji, to je veća glavobolja Zapada, jer bi Zapad bio najsretniji kada bi Peking i Moskva trošili energiju u međusobnim sukobima, raspravama i svađama. Međutim, ove dve zemlje su izgradile odnose koji bi trebalo da budu obrazac ostalima u pogledu prijateljske saradnje, nasuprot postavljanju prepreka i naoružavanju.
Ovako dopisnik lista „Novosti“ iz Moskve Branko Vlahović komentariše video-konferenciju predsednika Rusije i Kine Vladimira Putina i Si Đinpinga, koji su, kako je saopšteno iz Kremlja, razgovarali o bilateralnim odnosima, ali i o pitanjima na međunarodnoj agendi.

Glavobolja Zapada

Prema njegovim rečima, razgovor dva predsednika bio je izuzetno važan i, kako dodaje, podgrejan atmosferom koja vlada u svetu, imajući u vidu da su zapadni mediji uoči ovog sastanka puno pisali o tome da Rusi i Kinezi pokušavaju da naprave čvrst vojni savez koji bi se suprotstavljao Americi.
„Međutim, ta najava je bila bez osnova, jer se razgovaralo o sasvim drugim stvarima, a mislim da je najvažnije bilo to što su Putin i Si dali jako visoku ocenu međudržavnim odnosima. Putin je čak rekao da bi to trebalo da bude obrazac i primer međudržavne saradnje u 21. veku. Za mene je takođe vrlo važna bila i ocena ruskog predsednika da su Rusi i Kinezi stvorili novi model saradnje koji se temelji na nemešanju u unutrašnje stvari i poštovanju međunarodnih interesa, što je svojevrsna poruka i svima ostalima“, primećuje Vlahović.
Rusija i Kina, navodi on, poslednjih godina zaista imaju jako dobre odnose i nije slučajno što se kineski predsednik zahvalio Putinu koji se suprotstavlja pokušajima Zapada da se stavi klin u odnose Moskve i Pekinga.
„Oni koji prate međunarodnu politiku, znaju da je američki san da zavade Rusiju i Kinu. Sa druge strane, ja ne sumnjam da će Moskva i Peking ostvariti svoj san, a to je da imaju najmanje 200 milijardi dolara godišnjeg ekonomskog prometa. To nije nerealno, jer već sada, dok je ceo svet u krizi, Rusija i Kina imaju trgovinsku razmenu vrednu 123 milijarde“, kaže Vlahović.
On podseća da su Putin i Si u maju ove godine putem telemosta obeležili početak gradnje četiri atomska reaktora koje Rusi prave u Kini, a da su se prilikom razgovora u sredu, između ostalog, dogovorili i oko toga da zajednički nastupaju na finansijskim tržištima.
„Dakle, Rusi i Kinezi sada nameravaju da naprave jednu nezavisnu finansijsku instituciju i mislim da je i to jedan od elemenata jačanja saradnje ove dve zemlje“, kaže naš sagovornik.

Bez pukotina u odnosima

Naš sagovornik veruje da će nakon ovog sastanka glavni komentari u zapadnim medijima biti da je ruski predsednik upoznao Si Đinpinga sa inicijativom o formiranju sistema bezbednosnih garancija za Rusiju, odnosno da će od Amerikanaca tražiti pismene garancije da neće postaviti rakete u blizini ruskih granica.
Kina, kaže on, svakako u ovom pogledu podržava predsednika Putina, a to da li će njegov predlog biti prihvaćen, u krajnjoj liniji zavisi od Zapada.
„Ali, po mom mišljenju je jako važno to što dva predsednika ne dopuštaju ni najmanju pukotinu u odnosima i ne dozvoljavaju da ih Zapad na bilo koji način dovede u nekakav sukob interesa. To je rezultat odličnih ekonomskih i kulturnih odnosa, ali i sve većeg broja zajedničkih vojnih manevara. Te vojne vežbe nisu uperene ni protiv koga, dakle, ne pravi se vojni savez protiv nekoga, ali je ta saradnja vojnih struktura važna u slučaju da, ako zatreba, te zemlje ne budu na različitim stranama, već u prijateljskim i, na neki način, savezničkim odnosima“, navodi dopisnik „Novosti”.
I sam kineski predsednik je, dodaje, naglasio da to što ne postoji vojni savez između Kine i Rusije, uopšte ne umanjuje njihove dobre odnose, koji su čak bolji nego kod mnogih zemalja koje imaju vojne saveze.

Melem na kinesku ranu

Branko Vlahović smatra da je izuzetno značajno i to što je, u trenutku kada zapadne zemlje predvođene Sjedinjenim Državama planiraju diplomatski bojkot zimske Olimpijade u Pekingu, predsednik Putin potvrdio svoje prisustvo na otvaranju Igara.
„Putinov dolazak u Peking za Kineze će predstavljati melem na ranu, a ruski predsednik je tokom razgovora rekao i da sportske manifestacije ne treba pretvarati u politička borilišta i da sport treba osloboditi od politike. Za to se Moskva jako dugo zalaže jer je, nažalost, osetila na svojoj koži šta znači kada Zapad pretvori sportske igre u političko borilište“, ističe naš sagovornik.
Kako je saopšteno, tokom video-samita razgovarano je i o isporukama gasa gasovodom „Snaga Sibira 2“, kao i inicijativi Rusije da se održi samit „petorke“ zemalja-članica Saveta bezbednosti UN.
Lideri su takođe konstatovali uspeh kada je reč o razvoju infrastrukture na granici dve zemlje koju Moskva i Peking, kako je Vladimir Putin rekao, nameravaju da pretvore u „pojas večnog mira i dobrosusedstva“.
Razgovor predsednika Rusije i Kine Vladimira Putina i Si Đinpinga  - Sputnik Srbija, 1920, 15.12.2021
RUSIJA
Kremlj otkrio detalje razgovora Putina i Sija
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala