- Sputnik Srbija, 1920
VOJSKA I NAORUŽANJE
Najnovije vesti o naoružanju iz Srbije, Rusije i sveta. Vojne vežbe, nuklearna trijada, predstavljanje novih vojnih tehnologija i komentari stručnjaka.

Kina testirala novi hipersonični motor za letove pri brzini do osam maha

CC0 / Unsplash/Meriç Dağlı / Raketni motori
Raketni motori - Sputnik Srbija, 1920, 11.12.2021
Pratite nas
Tim kineskih naučnika napravio je i uspešno testirao prototip hipersoničnog avionskog motora, koji može da radi na brzinama od četiri do osam maha. Radi se o motoru koji je nastao po ugledu na onaj koji je NASA odbacila pre dve decenije, a razvijao ga je stručnjak kineskog porekla.
Taj motor razvijan je za eksperimentalnu letelicu poznatu kao „Dvostepeno vozilo“, TSV-X, koja je, za razliku od većine hipersoničnih letelica, imala dva motora sa strane, piše „Saut čajna morning post“.
Motor je delo Ming Han Tanga, Amerikanca kineskog porekla, koji je bio vodeći inženjer NASA hipersoničnog programa krajem devedesetih godina 20. veka.
Zanimljivo je da je taj motor mogao da se pri nižim brzinama ponaša kao klasični turbomlazni motor, a potom da pređe u drugi režim rada, kada avion ubrza i postigne brzinu pet puta veću od brzine zvuka.
NASA je napustila taj projekat iz tehničkih razloga i zbog cene, jer je aerodinamika dizajna sa dva motora bila veoma složena, dok su neki problemi ostali nerazrešeni, kao što je da li se motor može uključiti prilikom hipersonične brzine.
Prema navodima „Saut čajna morning posta“, kineski prototip hipersoničnog motora napravila je grupa naučnika sa Univerziteta Nanking za aeronautiku i astronautiku, koju predvodi Tan Huiđin. Oni su, prema tim navodima, to učinili na osnovu Tangovih nacrta sa kojih je skinuta oznaka tajnosti.
Hiperzvučni motor testiran je u vazdušnom tunelu koji je simulirao uslove letenja pri brzinama od četiri do osam maha na nekoliko sekundi. Otkrili su da hipersonični motor može da se startuje i u najtežim uslovima letenja, kao što je Tang i očekivao.
Njihov naučni rad objavljen je u kineskom naučnom časopisu „Žurnal propulzivne tehnologije“, a Tan i njegove kolege očekuju da razumevanje mehanizma na koji radi hipersonični motor može da bude veoma važan za razvoj hipersoničnih aviona.
Kineski naučnici, međutim, navode da ovaj dizajn motora nije idealan i navode nekoliko zamerki, kao što je mogućnost jakih turbulencija oko usisa, što može da ugrozi stabilnost leta ili ograničena mogućnost postepenog postizanja visine bez prigušivanja motora.
Kineske hipersonične letelice trenutno koriste raketni pogon kako bi uzletele i postigle visinu i brzinu. On se potom gasi, a uključuje se vazdušno-reaktivni motor.
Kina namerava da do 2035. razvije letelicu koja može da transportuje 10 putnika bilo gde na Zemlji u roku od par sati. Plan je da se to postigne uz pomoć nove generacije turbomlaznih motora koji mogu da postignu brzinu od četiri maha, čime bi zamenili rakete u hipersoničnim letovima.
Ruski predsednik Vladimir Putin - Sputnik Srbija, 1920, 30.11.2021
RUSIJA
Putin: Kina skoro stigla Ameriku u sferi hipersoničnog naoružanja
Kineska balistička raketa „Dongfeng 17“ - Sputnik Srbija, 1920, 13.06.2020
Koliko je konkurentna hipersonična raketa iz Kine
In this undated artist's rendition released by the Defense Advanced Research Projects Agency (DARPA) showing the Falcon Hypersonic Technology Vehicle 2 (HTV-2) - Sputnik Srbija, 1920, 14.06.2015
Kineska hipersonična letelica iznervirala SAD
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala