Bivši talibani sa oružjem pre njihovog predavanja u Džalalabadu, 2015. - Sputnik Srbija, 1920
Kriza u Avganistanu
Najnovije informacije, fotografije i video snimci, kao i reakcije iz celog sveta na novonastalu krizu u Avganistanu...

Na Avganistanu su se slomili svi koji su pokušali da u toj zemlji „uvedu red“

© AP Photo / Nazim QasmyPotresna avganistanska svakodnevica: Sahrana civila posle sukoba talibana i bezbednosnih snaga
Potresna avganistanska svakodnevica: Sahrana civila posle sukoba talibana i bezbednosnih snaga - Sputnik Srbija, 1920, 06.07.2021
Pratite nas
Velika Britanija je nastojala da osvoji Avganistan, između ostalog i zbog rudnih bogatstava te zemlje, ali u tome nije uspela. Carska Rusija imala je ambicije da preko Avganistana dođe čak do toplih mora. Međutim, kasnije ni Sovjetima to nije pošlo za rukom. Sada se iz te zemlje, nakon neslavnog rata, povlači i Amerika.
Ovako dopisnik „Večernjih novosti“ iz Moskve Branko Vlahović odgovara na pitanje — zašto su se na Avganistanu slomili svi koji su pokušali da u toj zemlji „uvedu red“? Kako kaže, ratovi za Avganistan vode se odavno, a Britanci, Sovjeti i Amerikanci ulazili su u njih sa različitim koncepcijama.

Zašto su se na Avganistanu lomili svi koji su tamo hteli da „uvedu red“

„Britanci su tamo ušli kao kolonijalna sila, dok su Sovjeti imali drugi pristup. Oni su, naime, hteli da jednoj zemlji koja je živela feudalno nametnu socijalistički sistem, što se u mnogim zemljama pokazalo kao nerealno. Iako je neosporno da su Sovjeti, u pokušaju da privole narod stvaranjem socijalne baze, napravili veliki broj fabrika, škola i bolnica, ipak se pokazalo da ne mogu da se preskaču stoleća i da se ne može iz feudalizma na brzinu ući u socijalizam. To je bilo nerealno, jer za deset godina koliko su oni bili tamo i gde, pritom, nisu kontrolisali čitavu teritoriju, već samo veće gradove, nije bilo moguće tako brzo promeniti svest stanovništva“, objašnjava Vlahović.
Sagovornik Sputnjika koji je u više navrata bio u Avganistanu, kaže da je reč o zemlji koja ima oko 38 miliona stanovnika, ali koja nema formiranu naciju u pravom smislu. Tamo, napominje Vlahović, postoji puno plemena i različitih naroda, a najbrojniji su Paštuni kojih je oko 42 odsto. Tadžika ima oko 30 odsto, Uzbeka je u Avganistanu oko 9 odsto, Turkmena oko 3 odsto, a tu je još masa malih naroda. Avganistan je zemlja koja nema veliki standard, a jedan deo Avganistanaca je upravo zbog teških uslova života i rata emigrirao i danas živi u raznim zapadnoevropskim zemljama.
Amerikanci tamo nisu mogli uspeti, jer sve što rade, rade silom. Oni su osvetnički krenuli u Avganistan posle 11. septembra, uvereni da sa svojom moćnom tehnikom mogu da disciplinuju i bace na kolena narod koji je jako ponosan. Takođe, većina ljudi tamo i dalje živi u brdsko-planinskim uslovima i nisu žrtve modernih tehnologija, pa Amerikanci tamo nisu mogli da primenjuju svoju taktiku uništavanja dalekovoda kojom su, na primer, u bivšoj Jugoslaviji otežavali život građanima i stvarali nervozu. Ovaj narod živi skromno i njih nisu mogli na taj način psihološki da slome. Pritom, Amerikanci su imali nekoliko strašnih promašaja, poput onog kada su iz aviona pogodili svatove, a drugi put su gađali i poubijali jako puno ljudi na nekoj sahrani, što je automatski stvorilo veliko nezadovoljstvo kod tamošnjeg stanovništva“, primećuje Vlahović.

Sramni rat Amerike i njenih saveznika u Avganistanu

Zato je, napominje novinar, neslavan američki rat koji smo pratili svih ovih godina u Avganistanu i morao da se završi na ovakav način.
„To je kraj jednog rata koji je, po mom mišljenju, bio sraman za najmoćniju armiju i njene saveznike. Oni nisu uspeli da slome duh avganistanskog naroda i nažalost, po mojoj proceni, velike su šanse da dođe do novog građanskog rata u Avganistanu. Naime, talibani (organizacija zabranjena u Rusiji) uskoro će zauzeti veći deo teritorije, a ako snage lojalne sadašnjem rukovodstvu te zemlje ipak uspeju da se konsoliduju, onda će to biti građanski rat u kome će talibani pokušati da zadrže onaj deo teritorija koje su, odlaskom Amerikanaca, već osvojili“, uveren je Vlahović.
Na pitanje kako se situacija u Avganistanu može dalje razvijati, Vlahović kaže da deo avganistanskih vojnika, etnički Tadžikistanci, beže u Tadžikistan.
„Rusi imaju u susednom Tadžikistanu svoju vojnu bazu, a kako je ta zemlja članica Dogovora o međusobnoj bezbednosti bivših sovjetskih republika, predsednik Putin je predsedniku Tadžikistana obećao vojnu pomoć. Međutim, već sada se zna da u Kremlju uopšte ne razmišljaju o tome da Rusija šalje svoju vojsku u Avganistan, jer je izvukla pouke iz rata koji su vodili Sovjeti, kada je poginulo i ranjeno više od 30.000 vojnika i oficira. Druga je stvar to što će Rusi sigurno da pomognu ovim prijateljskim zemljama da ne dopuste da talibani pređu granice Tadžikistana, pa čak i Turkmenije. Naime, ukoliko bi se dopustilo da talibani uđu na teritorije gde živi uglavnom muslimansko stanovništvo, povećala bi se opasnost njihovog prodora na sever, a ti putevi su talibanima jako važni, jer je za vreme američke vladavine u Avganistanu zasađen ogroman broj plantaža opijata i ta zemlja je postala jedan od glavnih centara za izvoz droge u različite delove sveta“, ističe naš sagovornik.
Kako kaže, ukoliko ne dođe do konsolidacije avganistanske armije i ukoliko ona ne bude u stanju da se suprotstavi talibanima, doći će do vrlo neprijatne situacije za ceo region.
„Avganistan će postati novi centar muslimanskog terorizma, a trgovina drogom će dobiti još veći zamah. To je, nažalost, rak-rana današnjeg sveta. Ujedinjene nacije su sigurno zainteresovane da dođe do smirenja, ali svuda gde su Amerikanci pokušali da po svojoj recepturi naprave red, napravili su samo još veći haos koji se godinama i decenijama nije mogao dovesti u red“, zaključuje Branko Vlahović.
Pročitajte još:
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala