Jadransko more polako postaje bara: Upozorenje hrvatskog biologa /video/

CC0 / Pexels/Luciann Photography / Jadransko more
Jadransko more - Sputnik Srbija, 1920, 22.06.2021
Pratite nas
Jadran nije ono što je bio pre 20, 30 godina, polako postaje bara, temperatura mora na dubini od kazao je biolog Petar Kružić, vanredni profesor na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF) u Zagrebu.
Tome doprinosi kanalizacija koja se sliva u more bez prečišćivača, masovni turizam, akvakultura, kaže Kružić.
„More nam izgleda predivno kada ga gledamo s obale, a kada zaronimo, doživljavamo razočaranje. Dosta toga strada, nije dobro“, rekao je on za agenciju Hina.
Rebraši - Sputnik Srbija, 1920, 28.02.2021
Hrvatski naučnici upozoravaju: Životinje nalik meduzama preplavile Jadran
Nova strategija EU za biorazličitost predviđa konkretne korake u cilju oporavka do 2030. godine, uključujući pretvaranje najmanje 30 odsto evropskog kopna i mora u zaštićena područja.
Za biorazličitost je potrebno, prema planovima EU, obezbediti 20 milijardi evra godišnje iz raznih izvora, uključujući sredstva EU te nacionalna i privatna sredstva.
Evropski parlament i Savet Evrope doneli su 2019. uredbu kojom se zabranjuje i upotreba određenih destruktivnih ribolovnih alata ili metoda, između ostalog eksploziva, ribolovnih alata za skupljanje crvenog i drugih vrsta korala...
Kružić je naveo da bi trebalo da postoje zone u kojima se crveni koral ne sme brati kao i zone u kojima se ne sme loviti riba.
„Riba će se tamo razmnožavati, a populacija se širiti van zaštićenog područja, tako da ribari ne treba da se boje“, rekao je on.
Kao jedan od primera uništenja, Kružić navodi crvene korale, a sa njima „danas ne bismo imali problem da smo dobro čuvali zaštićena područja, jer bi oni opstali barem u netaknutim sredinama“.
„Sada imamo ranjene populacije u zaštićenim područjima i uništene u nezaštićenim“, objašnjava Kružić.
Kaže da se crveni koral, kolonija sastavljena od hiljada životinjica koja zahteva čisto more sa malo sedimentacije, nemilice uništava.
Planeta Zemlja i Sunce - Sputnik Srbija, 1920, 03.03.2021
Čuveni britanski prirodnjak upozorava: Naredne decenije su naša poslednja šansa za spas
U Jadranu crveni koral se može naći duž istočne obale na potezu od Kvarnera do Albanije. Radi se o zaštićenoj vrsti atraktivnog izgleda sa tvrdim kosturom koji je cenjen kao materijal za izradu nakita, pa na tržištu dostiže visoku vrednost i enormno se eksploatiše.
Nije samo izlov ono što uništava populaciju, značajan uzrok su i klimatske promene, kaže Kružić. Crveni koral je naviknut na temperature od 12 do maksimalno 14 stepeni i na višim temperaturama ugine. Danas se zbog vrlo visokih temperatura leti zagrejava i more pa topliji sloj prodire dublje.
„Postalo je normalno da krajem avgusta ili početkom septembra na dubini 40-50 metara temperatura mora bude čak i 24 stepena što je neuporedivo više nego pre 50 godina“, upozorava Kružić.
Nije preveliki problem za morske organizme ako visoke temperature mora potraju samo nekoliko dana, ali zna da se dogodi da potraje mesec dana, što je pogubno, ističe on.
Pročitajte još:
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala