Upozorenja Zapada Rusiji - ljutita reakcija istorijskog gubitnika

© Sputnik / Vladimir Astapkovič / Uđi u bazu fotografijaRuski grb na Kremlju
Ruski grb na Kremlju - Sputnik Srbija, 1920, 04.04.2021
Pratite nas
Budućnost Balkana ali i većeg dela Evrope ne pripada Zapadu, čija je moć sve slabija iz godine u godinu, uveren je Sergej Karaganov, ugledni ruski politikolog, koji upozorenja zapadnih lidera Rusiji da se ne meša u poslove zapadnobalkanskih zemalja tumači kao ljutitu reakciju istorijskog gubitnika.

Karaganov, dekan Fakulteta svetske ekonomije i politike na Visokoj školi ekonomije i osnivač i počasni predsednik Prezidijuma Saveta za spoljnu i odbrambenu politiku, poručuje i da je Rusija svojom vojnom nadmoći „iščupala otrovne zube“ zapadnom zmaju, ali i da, za svaki slučaj, kao sredstvo odvraćanja, drži uz sebe dva pištolja u vidu super raketa — jedan kod kolena, a drugi, kako kaže, blizu slepoočnice zapadnih partnera. Karaganov u intervjuu za Sputnjik ne propušta ni da se osvrne na godišnjicu agresije NATO na SR Jugoslaviju i iznese svoje viđenje njenih stvarnih razloga.

— Glavni razlog je bio da Zapad ojača i potvrdi svoju dominaciju u međunarodnom sistemu — i to jeftino. Jer Srbija je imala malo mogućnosti da se suprotstavi, a Rusija nije mogla dovoljno da je podrži. Jednom prilikom sam već rekao da je to bila sramotna priča u našoj zajedničkoj istoriji — trebalo je da jače podržimo Srbiju. Drugi razlog za bombardovanje je možda bilo da se pokaže Rusiji šta može s njom da se desi. I treće je da kazne Srbiju za to što je proruska. U svakom slučaju, to je bio zločin, ja to zovem pokušajem kolektivnog silovanja i nadam se da će se jednom krivci za to naći pred sudom.

Za taj događaj je vezan i čuveni zaokret aviona Primakova nad Atlantikom. U Rusiji se, međutim, može čuti i mišljenje da je to bila nepromišljena greška?

— Kod nas postoji sve manja grupa ljudi, sada skoro zanemarljiva, koja i dalje veruje u dobru volju naših zapadnih suseda. Da Primakov to nije uradio sramota naše politike prema Srbiji bi bila višestruko veća. On je spasao i reputaciju, i samopoštovanje Rusije, i u krajnjem ishodu udario temelje za novu politiku Rusije. Mada je tada za mnoge taj korak bio rizičan, jer smo veoma mnogo zavisili od Zapada. Ja se lično ponosim što sam bio u dobrim odnosima s Evgenijem Maksimovičem. On je heroj ne samo u odnosu na Srbe, nego i prema Rusiji.

© Sputnik / Anton Denisov / Uđi u bazu fotografija„Zapad gubi, a zemlje koje su mu se priključile istorijski će najverovatnije takođe biti na gubitku“.
Upozorenja Zapada Rusiji - ljutita reakcija istorijskog gubitnika - Sputnik Srbija, 1920, 04.04.2021
„Zapad gubi, a zemlje koje su mu se priključile istorijski će najverovatnije takođe biti na gubitku“.

Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg sada kaže da Rusija pokušava da se meša u poslove zapadnobalkanskih  zemalja, a Filip Bridlav, bivši komandant NATO, najavljuje da će ovo biti godina novog okršaja Zapada i Rusije za Balkan. Kome, po vama, pripada budućnost Balkana?

— Mislim da budućnost Balkana i većeg dela Evrope ne pripada Zapadu, onakvom kakav danas jeste. Ali to je dug proces. A to što govore Stoltenberg i Bridlav o mešanju Rusije je ljutita reakcija onog koji gubi.

Mislite da gube, iako su na Balkanu ostale samo dve zemlje koje nisu u NATO — Srbija i BiH?

— Zapad gubi, a zemlje koje su mu se priključile istorijski će najverovatnije takođe biti na gubitku. Razumem ipak da one hoće da žive sadašnjim trenutkom i da dobiju neke privilegije.

Dakle, mislite da su gubitnici dugoročno gledano?

— Mislim da će izgubiti veoma brzo. Mislim da smo svedoci već katastrofalnog slabljenja Zapada. Sad je glavno pitanje da se spreči očajnički rat koji bi oni mogli da pokrenu da bi sačuvali svoje pozicije, ali to nisu samo pozicije na Balkanu, nego pozicije u svetu. Zapad iz godine u godinu postaje sve slabiji.

SAD, Rusija i Srbija - ilustracija  - Sputnik Srbija, 1920, 21.03.2021
Srbija ima alternativu dok Moskva i Vašington odmeravaju snage /video/

Akteri u našem regionu su isti kroz istoriju, neki obrasci se ponavljaju, iako su i naš ubijeni kralj Aleksandar i ubijeni premijer Zoran Đinđić pozivali da balkanska pitanja rešavaju balkanski narodi. Povod za Prvi svetski rat je bio atentat koji je izvršio Srbin. Kako vam se čini, s obzirom na zapaljivu situaciju u svetu, ima li Balkan eksplozivni potencijal da opet bude razlog za rasplamsavanje šireg sukoba?

Balkansko pitanje u 20. veku je bilo mnogo važnije nego danas. Sada su u svetu važnija neka druga pitanja. Ali svakako, u situaciji kad se Zapad nalazi u poziciji očajničke odbrane i kad se ruše svi sistemi bezbednosti bilo koji konflikt može da eskalira. Ipak, na spisku pitanja koja mogu da eskaliraju do velikog rata Balkan ni izdaleka nije među prvima.

A Kosovo kao nezavršeno pitanje?

— Uopšte ne. Postoje konflikti u Južnokineskom moru, pa konflikt Indije i Pakistana, Tajvanski moreuz, i naravno Ukrajina, ali Balkan ne igra sada ulogu kakvu je nekad igrao u svetskoj politici. Evropa je danas periferija svetske politike, a nekad je bila epicentar. Shodno tome pada i relativni značaj Balkana, što ne znači da situaciju u tom regionu ne treba pažljivo pratiti.

Ako ipak nešto bukne i Srbija se nađe na udaru?

— Mislim da će Rusija pomoći Srbiji, i to svi znaju.

Pritisci na Sputnjik jer ga se boje

Nedavno je izvestilac Evropskog parlamenta Slovak Vladimir Bilčik rekao da maltene treba zatvoriti Sputnjik Srbija jer se, kako tvrdi, bavi ruskim dezinformisanjem. To je isti onaj čovek koji je tražio da Srbija ne učestvuje u vežbama „Slovensko bratstvo“ s Belorusijom i Rusijom. Šta mislite o takvim ucenama?

Studio agencije i radija Sputnjik - Sputnik Srbija, 1920, 25.03.2021
Sad je zvanično: Brisel guši Sputnjik u Srbiji jer je slobodan, uticajan i važan

— O takvim pitanjima odluke treba da donosi sama Srbija. A što se tiče pritiska na Sputnjik, to u meni budi čak prijatan osećaj, jer smo zamenili uloge. U sovjetsko vreme mi smo za zatvarali slobodne medije, a sada su naši oponenti postali neokomunisti i boje se bilo kakve istinite informacije. To znači da pobeđujemo mi i naše informacije, a da se naši oponenti boje.

Dakle, mi treba da se ponosimo što im smetamo?

— Da, vi ste na pobedničkoj strani istorije, ali kad pobeđujete ne znači da nema gubitaka.

Bajdenov poziv Putinu i Siju

Kad je reč o odnosima Zapada s Rusijom i Kinom, poslednjih dana bili smo svedoci da je američki predsednik vređao ruskog predsednika, da su na sastanku delegacija SAD i Kine razmenjene oštre reči, a onda najednom Bajden poziva i Putina i Sija na sastanak o klimi. Da li to znači da nije shvatio da je nekog uvredio, kao da se ništa nije desilo? S druge strane, Rusija i Kina su u situaciji da će se kajati prihvatile poziv ili ne: ako prihvate reći će — moći ćemo i dalje da ih vređamo, ako ne prihvate reći će da ne žele da sarađuju.

— Tu se postavljaju dva pitanja Prvo, zašto je Bajden rekao to što je rekao. Neko kaže, pamet mu popušta. Ne bih rekao. To je bio svestan gest čiji je cilj jačanje njegove pozicije unutar SAD. Plus on iskreno mrzi Putina jer se oseća poniženim, jer se američka elita oseća poniženom što istorijski gubi. Na drugo pitanje, o pozivu na skup odgovor je sledeći: začudio bih se ako bi Putin ili Si prihvatili učešće na tom samitu, ali bi mi bilo drago ako bi u tome učestvovati nadležni ministri koji se bave tom oblašću.

Očekujete dakle da neće učestvovati?

— Ne očekujem, samo kažem da bih bio začuđen ako bi Putin i Si učestvovali.

Zapadne elite zagovaraju postljudske vrednosti

Da li je hladni rat 2.0 počeo od Bajdenovih reči ili već traje neko vreme?

Svitanje iznad Kapitola i bina za polaganje zakletve na dan inauguracije novog predsednika SAD - Sputnik Srbija, 1920, 31.03.2021
Rusofobična aktivnost na Kapitolu ne prestaje – odnosi SAD i Rusije u najdubljoj krizi

— On je odavno počeo, i ima daleko žešći karakter nego prethodni. Mi smo samo pokušavali da se lažemo i umirujemo da ga nema. A on se vodio, na geopolitičkom i ekonomskom planu i to daleko jače nego ranije jer Kina pobeđuje geoekonomski a Rusija je definitivno oduzela Zapadu vojnu nadmoć. I već se pojavljuje moćna ideološka komponenta na koju nismo obraćali pažnju. U toku je okršaj među ljudima i narodima koji su za normalne ljudske vrednosti i dela elita na Zapadu koje propovedaju postljudske vrednosti.

Mislite da je to pre svega borba vrednosti?

— Ne, Zapad pre svega gubi geopolitički, Rusija i Kina su mu oduzele vojnu nadmoć koju je imao 500 godina i čitav svet učinili daleko slobodnijim. Gubi i geoekonomski zato što Kina pobeđuje, što Rusija podržava Kinu a Kina Rusiju. I još je u toku izuzetno žestoko ideološko nadmetanje. Deo zapadnih elita propoveda postljudske vrednosti a mi smo za ljudske vrednosti. To je potencijalno daleko žešće neslaganje nego između komunizma i kapitalizma.

Da li je to Orvel i anti-Orvel?

— Orvel nije ni slutio da će jedna strana propovedati vrednosti koje nisu karakteristične za čoveka.

Gde se vodi glavna bitka — na informacionom, sajber, mentalnom polju...?

— Na vojnom polju se zasad stabilizovala situacija jer je Rusija jasno presekla svaku mogućnost sticanja vojne nadmoći a postalo je jasno da ni nju ni Kinu ne mogu da uvuku u za njih nepovoljno nadmetanje koje bi moglo da ih iscrpi. U ekonomiji Zapad pokušava da iskoristi prednosti koje još ima ali i one brzo nestaju. Zato se paradoksalno najžešća bitka vodi u ideološko-informacionoj sferi gde Zapad još ima moćne mogućnosti, koje se međutim sužavaju, plus je tu njihova jednostrana informaciona politika. Ali i tu gubi pozicije: mi smo uvek ranijih godina smatrali da postoje dve tačke gledišta na Zapadu, a sada ih više nema nego samo jedna ideologija čime Zapad potkopava i taj svoj vekovima stican demokratski kapital u kulturnoj i ideološkoj sferi.

Čime Rusija može da se suprotstavi u toj ideološkoj sferi ako u zapadnoj štampi čitamo o ruskim ubicama koji rade po nekakvim „Putinovim spiskovima“?

— Da mirno živimo, bavimo se svojim poslovima i ne obraćamo pažnju na to što lažu.

Super rakete kao ruski pištolji

Ako laži ostavimo po strani, možemo li očekivati da će se sve makar mirno završiti?

— Rusija je tom zmaju iščupala otrovne zube i on zato više ne može da ujeda. Mada naravno i dalje postoji i to u atmosferi mržnje. Ali samo bi ludak sada mogao da započne rat.

Imajući u vidu kako brižljivo podstiču na Zapadu antiruska osećanja možda se i nađe neki ludak...

— Zato Rusija i drži jedan pištolj kod kolena a drugi blizu slepoočnice naših partnera pa se nadamo da će ta dva pištolja imati efekat odvraćanja.

© Sputnik / Grigoriй Sыsoev / Uđi u bazu fotografija„Rusija je tom zmaju iščupala otrovne zube i on zato više ne može da ujeda“.
Upozorenja Zapada Rusiji - ljutita reakcija istorijskog gubitnika - Sputnik Srbija, 1920, 04.04.2021
„Rusija je tom zmaju iščupala otrovne zube i on zato više ne može da ujeda“.

Kakvi su to pištolji?

— To su super rakete koje, kao što znamo, mogu momentalno da deluju. Plus znamo da i naši partneri znaju da ne mogu da steknu nikakvu prednost u doglednoj budućnosti. I to nas umiruje.

Ima li Rusija prijatelje na Zapadu?

— Naravno da ima. Ne samo na Zapadu, nego na svetu 90 odsto čine normalni ljudi koji ispovedaju normalne vrednosti, koji žele da žive u miru i rađaju decu, da stariji budu poštovani a da ljudi mogu da služe onom što izvorno žele — porodici i otadžbini.

Smeju li vlasti zemalja na Zapadu uopšte da razmišljaju o prijateljstvu s Rusijom?

— Zasad one brane elite koje poslednjih decenija očajavaju i gube svoje pozicije. To je veoma opasan period i on će trajati narednih 10-15 godina a onda će, nadam se, doći neki drugi ljudi s realnijim predstavama o sebi i svetu.

Amerika gubi što ne sluša Kisindžera

Na Zapadu ipak ima realnih ljudi, recimo, Henri Kisindžer koji poziva na preustrojstvo sveta. Takođe, u Forin afersu Ričard Has i Čarls Kupčan predlažu novi svetski koncert država a među tom šestorkom je i Rusija.

Novi svetski poredak - ilustracija - Sputnik Srbija, 1920, 02.04.2021
Dramatično upozorenje Henrija Kisindžera: Amerika mora da napravi dogovor s Kinom i Rusijom /video/

Kisindžer je genije a žalosno je što Amerika ne sluša svoje genije jer teško je biti prorok u svom selu. Amerika gubi time što ga ne sluša ali to je možda i dobro za Rusiju. A to što su napisale naše kolege raduje me jer se oni vraćaju idejama mojim i mojih kolega koje smo predlagali još 90-ih i početkom 2000-ih godina. Bolje ikad nego nikad.

Kakve su šanse da ih čuju?

— Zasad ih nema, ali možda su to prve laste novog realizma na Zapadu kome se nadamo.

Neće biti obojene revolucije u Rusiji

Rusiju u septembru očekuju parlamentarni izbori. Uvertira je izgleda bila sve ono što se dešavalo s opozicionarom Aleksejom Navaljnim koji je trenutno u zatvoru. Šta očekujete, hoće li biti mešanja sa Zapada ili, ne daj Bože, neke obojene revolucije?

— Obojenih revolucija neće biti jer je Rusija presekla sve kanale preko kojih bi one mogle da se organizuju. Ali pokušaja mešanja će svakako biti. Što se tiče Navaljnog, žalosno je što je taj čovek dozvolio da ga iskoriste, ali pošto je on u zatvoru u ruskoj tradiciji je da se o takvim ljudima ne govori loše.

Ipak, pozivi na proteste se čuju s vremena na vreme...

— Zadatak je elita da deo tih procesa stavi pod kontrolu a da deo zahteva ljudi koji protestuju ispuni. Besmisleno je smatrati da su neprijatelji svi koji protestuju.

Kako naći granicu između iskazivanja drukčije političke pozicije i mogućnosti da to preraste u obojenu revoluciju?

— To je lako. Samo treba biti jak i pametan vladar.

Da li Rusija ima odgovor na balkanske izazove bila je tema emisije „Svet sa Sputnjikom“.

Pročitajte još:

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala