Krim o antiruskim sankcijama Kanade i Australije: Imaće bumerang-efekat, hvala za reklamu

© Infocentr "Krыmskiй most" / Uđi u bazu fotografijaKrimski most preko Kerčkog moreuza
Krimski most preko Kerčkog moreuza - Sputnik Srbija, 1920, 30.03.2021
Pratite nas
Posle Kanade, i Australija je proširila sankcije Rusiji zbog Krima. Šef odbora krimskog parlamenta za turizam, odmarališta i sport Aleksej Černjak zahvalio je zapadnim zemljama na besplatnoj reklami krimskih znamenitosti. Kako kaže, sankcije će samo imati bumerang-efekat.
 „Australija je uvela ciljane finansijske sankcije i zabranu putovanja jednom ruskom državljaninu i četiri ruske kompanije koje su povezane sa izgradnjom i eksploatacijom železničkog dela Krimskog mosta“, izjavila je australijska ministarka inostranih poslova Mariz Pejn.

Prema tom dokumentu, ministarka naziva izgradnju Krimskog mosta „pokušajem jačanja ruske kontrole nad nezakonito anektiranim Krimskim poluostrvom“.

Ona takođe optužuje pomenutog ruskog državljanina i kompanije kojima su uvedena ograničenja da navodno nameravaju da „legitimišu“ delovanja Moskve u pogledu poluostrva.

Prema rečima šefice autralijske diplomatije, zvanična Kambera je od trenutka prisajedinjenja Krima Rusiji uvela sankcije za najmanje 168 fizičkih lica i 52 kompanije.

MIP Australije ističe da su sankcije uvedene u koordinaciji sa Kanadom koja je ranije saopštila da uvodi ograničenja Moskvi.

Bumerang-efekat

S tim u vezi, Černjak je izjavio da nikakve sankcije ne mogu da spreče razvoj Krima.

„Zapadne zemlje i njihovi sateliti moraju jednom zasvagda da shvate da nikakve sankcije i ograničenja nisu u stanju da zaustave ili ometaju dinamični razvoj ruskog Krima. S druge strane, ovo je odlična reklama za naša odmarališta. Sankcije deluju poput efekta bumeranga. Čim se otvore granice, stranci će ponovo otići na Krim da svojim očima vide Krimski most i druge infrastrukturne objekte, istorijske i prirodne lepote poluostrva. Tako da može samo da se kaže sa osmehom: 'Hvala za reklamu'“, istakao je poslanik krimskog parlamenta.

Prema njegovim rečima, strani turisti su pre situacije sa virusom korona aktivno posećivali poluostrvo.

„Podsećam da su pre pandemije i zatvaranja granica Krim posetili predstavnici više od 150 zemalja sveta. I mnogi su saznali za Krim upravo zbog sankcija“, dodao je poslanik.

Krim je ušao u sastav Rusije u martu 2014. godine, nakon referenduma održanog posle državnog prevrata u Kijevu. Za ujedinjenje sa Rusijom glasalo je 96,77 odsto birača Republike Krim i 95,6 odsto glasača Sevastopolja. Ukrajina i dalje smatra Krim svojom privremeno okupiranom teritorijom. Prema rečima predsednika Rusije Vladimira Putina, pitanje Krima je zatvoreno.

Pročitajte još:

 

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala