Švedska nastavlja da satanizuje Rusiju ─ pravdajući odbrambene troškove /video/

CC BY 2.0 / U.S. Army / Kevin S. Abel / Tenkovi oružanih snaga Austrije, Francuske, Nemačke, Poljske, Švedske, Ukrajine, Velike Britanije i SAD na vojnoj vežbi u Nemačkoj
Tenkovi oružanih snaga Austrije, Francuske, Nemačke, Poljske, Švedske, Ukrajine, Velike Britanije i SAD na vojnoj vežbi u Nemačkoj - Sputnik Srbija
Pratite nas
Ministarstvo odbrane Švedske objavilo je snimke na svom Jutjub kanalu, na kojima je Rusija predstavljena kao glavni neprijatelj države u budućim konfliktima. Stokholm je i ranije pokušavao da satanizuje Rusiju. Bez obzira na to, neutralna Švedska ne žuri da pristupi NATO-u, a njeni građani sve manje podržavaju ideju integracije sa Alijansom.

Švedsko ministarstvo odbrane počelo je 13. januara da emituje seriju video-filmova pod nazivom „Kada će početi rat“, u kojima je Rusija označena kao glavni potencijalni neprijatelj u budućim oružanim sukobima. Trejler i nekoliko snimaka već su se pojavili na Jutjub kanalu Ministarstva.

Autori su ukazali na probleme globalnog zagrevanja, što će dovesti do većeg interesovanja za Arktik i delom za Severni ledeni okean. Kao suprotstavljene strane Ministarstvo je navelo savez Sjedinjenih Američkih Država i Švedske sa jedne strane i savez Rusije i Kine sa druge. U foršpanu za film to se ne tvrdi direktno, mada se u jednom filmu koriste reference na sovjetsko-američku konfrontaciju, kao i druge indirektne aluzije.

Interesantno je da su video-snimci izazvali negativne reakcije kod velikog broja Šveđana.

„Niko ne deli državu više od švedske vlade. Izjednačavanje 'Rus = vuk' više nije aktuelno. Drago mi je što se vojska koristi kao propagandno telo crveno-zelene vlade“, neki su od komentara sa Jutjuba.

U Švedskoj je i ranije bilo pokušaja da se Rusija predstavi kao glavni neprijatelj. U oktobru 2014. godine je kontraadmiral Švedske mornarice Anders Grenstad izjavio da u Stokholmskom arhipelagu „verovatno postoje podvodne aktivnosti“. Moguće je da su to podmornica, mini podmornica ili da su ronioci, objasnio je on.

Lokalni mediji odmah su objavili da je reč o ruskoj podmornici koja je oštećena. Na kraju nije utvrđeno ni da li je podmornica zaista bila tamo, ni kome je pripadala, a Ministarstvo odbrane Švedske kasnije je saopštilo da je podmornica u stvari civilni brod.

Tokom 2020. godine Švedska je započela najveću modernizaciju naoružanja za poslednjih 50 godina i odlučila da poveća troškove odbrane za 40 odsto u periodu 2021-2025. godine. Prema rečima Ministra odbrane Švedske Petera Hultkvista, to je povezano sa povećanom aktivnošću Rusije u rejonu Baltičkog mora, Severnog Atlantika i Severnog polarnog kruga.

„Švedska tradicionalno koristi temu 'ruske pretnje' kako bi opravdala uvećanje vojnih troškova“ objasnio je vojni ekspert Andrej Frolov za ruski list „Vzgljad“. On je dodao da je Švedska, još iz perioda Poltavske bitke, 'izrazito rusofobična zemlja' sa antiruskim raspoloženjem koji se pojačalo posle 2014. godine.

U septembru 2014. godine Švedska je postala jedna od pet zemalja koja je dobila status NATO partnera, pored Finske, Australije, Gruzije i Jordana. To je omogućilo Stokholmu da pojača prikupljanje obaveštajnih podataka i planiranje vežbi.

Prema rečima bivšeg švedskog ambasadora pri NATO-u Hokana Malmkvista, takav status je dobijen u isto vreme kada se Krim ujedinio sa Rusijom. To je navelo Stokholm da „preispita svoju odbrambenu politiku“. On je istakao i da „neuključivanje u vojne saveze ne znači neutralnost Švedske“.

Švedska vojska - Sputnik Srbija
Švedska pokazala kako bi izgledao rat sa Rusijom /video/
Pri tome, rezultati socioloških istraživanja pokazuju da se od 2014. godine broj pristalica pristupanja Švedske NATO-u neprekidno smanjuje. Podaci ankete Univerziteta u Geteborgu pokazuju da ako je 2015. godine 38 odsto ispitanika podržalo ideju da se Švedska pridruži Severnoatlantskom savezu, već 2016. godine broj je pao 33 odsto, prenose ruski mediji. Tokom 2017. godine broj protivnika pristupanja NATO-u porastao je na 44 odsto, navodi švedski portal „Dagens Nyheter".  

Prema mišljenju eksperata, stanovništvo Švedske deli se na tri grupe: pristalice pristupanja NATO-u, protivnici i neopredeljeni.

„Ukupan broj neopredeljenih i protivnika NATO-a uvek premašuje broj pristalica. Teoretski, ako bi Švedska raspisala referendum o pristupanju NATO-u, on se ne bi ni održao“, objasnio je predsednik Ruske asocijacije za pribaltička istraživanja Nikolaj Meževič.

„Pored toga, Šveđani smatraju da pristupanje NATO-u nije potrebno, jer Alijansa zahteva određenu disciplinu i ograničenja. Švedska ne želi da daje dva odsto svojih prihoda NATO-u i želi da sačuva dvoju proizvodnju naoružanja. Zato im odgovara trenutan oblik saradnje sa NATO-om“, objašnjava politikolog.

Postoje i drugi razlozi zbog kojih Šveđani ne žele tešnju saradnju, navodi generalni direktor Ruskog saveta za međunarodne poslove Andrej Kortunov.

„Prema mišljenju atlantista, postoji neka intercija starih pristupa, arhaičnih, koji ne dozvoljavaju Švedskoj da pristupi Severoatlantskoj alijansi. Sever Evrope i dalje ostaje poseban region u geopolitičkom smislu. Tamo je do sada bilo moguće da se minimizira konfrontacija Rusije i Zapada, zato je svima važno da se zadrži poseban status Švedske i podrži njen doprinos evropskoj bezbednosti“, naglasio je Kortunov.
Gasovod - Sputnik Srbija
Švedski mediji se plaše „gasnog rata“ sa Rusijom

Ekspert je primetio da u švedskoj unutrašnjoj politici postoji složen balans snaga između pristalica i protivnika članstva u NATO-u. Ministar odbrane Peter Hulkvist veoma je kritičan prema Rusiji, njenoj politici i vojnom razvoju.

„Ali najvažnija činjenica je što u švedskom društvu do danas nema većine za ulazak u NATO. Za sada nema konsenzusa. Svaka vlada koja pokuša da realizuje ovu strategiju biće suočena sa ozbiljnom opozicijom. Mislim da to i obuzdava političare od pristupanja Severoatlantskom bloku“, konstatovao je politikolog.  

Što se tiče videa „o ratu sa Rusijom“, vlada pokušava da uz njihovu pomoć odgovori na pitanja Šveđana o tome zašto zemlja troši novac na nove fregate, korvete ili podmornice, smatraju eksperti. „U potrazi za odgovorima vlasti dolaze do teme 'ruske agresije', jer Finska i Nemačka ne pretenduju na ulogu agresora“, dodaje Meževič.

„Nepoverenje Šveđana prema Rusiji je veliko. Danas je Švedska mala zemlja, a Rusija – velika država. Pre 300-400 godina situacija je bila drugačija. Tada su Šveđani kontrolisali region Baltičkog mora, imali jaku vojsku koje su se bojali i Englezi. Ipak, rezultat Poltavske bitke u vreme Petra Prvog promenio je situaciju, zbog čega su Šveđani do danas uvređeni na Rusiju“, rekao je politikolog.

Pročitajte još:

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala