Zastrašujuća strana društvenih mreža: Pogubni uticaj na svest savremenog čoveka /video/

CC0 / / Haker
Haker - Sputnik Srbija
Pratite nas
Tehnologija se munjevito razvija, a da li paralelno s njom napreduje i ljudski duh? Da li čovek danas za veštačku inteligenciju predstavlja ono što je nekada praljudima, poput onih iz Kjubrikove „Odiseje“, predstavljala kost — oruđe za napredak?

Na Netfliksu je nedavno premijerno emitovan dokumentarni film „Društvena dilema“ u režiji Džefa Orlovskog, koji se bavi fenomenom društvenih medija i njihovim pogubnim uticajem na svest savremenog čoveka. Sagovornici u filmu su bivši insajderi Silicijumske doline, koji otkrivaju zbog čega bi moderna tehnologija mogla biti egzistencijalna pretnja civilizaciji.

Film otvara brojna pitanja, čiji je cilj da ukažu na najrazličitije posledice koje na čovečanstvo može ostaviti život zarobljen u ekranima pametnih telefona i kompjutera — od psihičkih poremećaja, otuđivanja i razaranja porodice, preko ozbiljnih globalnih političkih i društvenih promena, sve do distopijske nadmoći veštačke inteligencije nad ljudskom.

Monopol velikih tehnoloških kompanija

Za zavisnost koju kod ljudi stvaraju društvene mreže i virtuelna komunikacija, odgovoran je, pre svega, prediktivni model poslovanja velikih tehnoloških kompanija koje su vlasnici društvenih medija, poput Tvitera, Fejsbuka, Gugla.

Taj model podrazumeva da se korisnicima nude gotovo isključivo oni sadržaji koji su njima bliski i interesantni. Time se, kako upozoravaju autori filma, pored stvaranja zavisnosti, prouzrokuju još dva problema. To su manipulacija istinom, ali i osećanjima i instinktima, kao i nadzor nad ljudima.

„Prediktivni model poslovanja velikih tehnoloških kompanija počiva na algoritmima koji su razvijeni do krajnjih tačaka, tako da nude sadržaj za koji pretpostavljaju da će ih određeni korisnik prihvatiti i da će time zadržati njegovu pažnju. Taj model, koji funkcioniše na osnovu analize podataka i nuđenja proizvoda, nastao je još krajem devedesetih godina i pokazao se kao veoma uspešan, tako da verujem da će se od njega teško odustati“, smatra stručnjak za informacione tehnologije Zdravko Janković.

Teže je razbiti predrasudu nego atom

Kada je reč o širem društvenom planu, Janković upozorava na to da je prediktivni model poslovanja društvenih mreža opasan pre svega zbog kreiranja brojnih krugova istomišljenika, takozvanih bablova, koji pojedincima zamagljuju pogled ka svima onima koji ne misle isto kao i oni.

„Nepoznavanje drugog je često uzrok nasilja prema tom drugom. Ljudi će najlakše ratovati s onima koje uopšte ne poznaju, ili se poznaju površno i imaju jedni o drugima određene predrasude. S tim sitnim bablovima došli smo do toga da je društvo u kontinuiranom sukobu, na kojem plivaju razne političke opcije. To nije nepoznato u teoriji, a ni u praksi ljudskog društva, s tim što je sada na izuzetno visokom nivou“, upozorava Janković.

Podelom zajednice na „nas“ i „njih“ u društvu se stvara polarizacija koja dovodi i do ozbiljnih sukoba među raznim političkim, verskim, nacionalnim i drugim grupacijama i zajednicama.

Ako koristite besplatan vaj-faj hakeri lako mogu da zavire u vaš telefon... - Sputnik Srbija
Amerika pokreće revolucionarnu promenu društvenih mreža

Pedagog i psihoterapeut Biljana Ćulafić napominje da je prirodna potreba svakog od nas da se okruži ljudima koji imaju slične poglede na svet, ali da je neophodno da se izlažemo i drugačijim stavovima, kako bismo preispitivali i nadograđivali sopstvene.

„Setimo se šta je Ajnštajn rekao: Teže je razbiti predrasudu nego atom. A upravo ti bablovi služe tome da mi guramo našu istinu do neverovatnih visina. Zrela osoba nije ona koja stalno viče da je u pravu, nego neprestano preispituje sopstvene stavove“, naglašava Biljana Ćulafić.

Zastrašujući Guglovi algoritmi

Jedna od informacija s kojom nas suočava film „Društvena dilema“ jeste da Guglovi algoritmi, koje su osmislili ljudi, funkcionišu samostalno, odnosno da sami sebe unapređuju.

Naši sagovornici različito odgovaraju na pitanje da li je to početak razvoja veštačke inteligencije koja bi mogla da ugrozi čoveka.

Petak 13. - ilustracija - Sputnik Srbija
Strah i panika blokiraju celu civilizaciju - ima li pomoći?

Zdravko Janković ne veruje u distopijske vizije društva i podseća na to da je veštačka inteligencija počela da se razvija kao odbrambeni, odnosno bezbednosni projekat.

„Ideja na kojoj se začeo razvoj veštačke inteligencije jeste upravljanje borbenim, oklopnim vozilima bez ljudske posade, kako bi se maksimalno smanjile ljudske žrtve u potencijalnom sukobu. Internet je nastao kao mreža računara koji treba da prežive nuklearni napad Sovjetskog Saveza. Veštačka inteligencija danas raspolaže izuzetno velikim brojem podataka, a mašina, praktično, pretpostavlja i uči slično kao čovek. Sam algoritam je napravljen tako da može sam sebe da unapredi i to može biti komplikovano, jer se tu gubi kontrola nad njegovim funkcionisanjem. Međutim, ja ne bih da idem u naučnu fantastiku. Mislim da strah od veštačke inteligencije nije opravdan. Verujem da ljudi, koji su nesavršeni, ne mogu da stvore nešto što je savršeno, odnosno, verujem da će i veštačka inteligencija pogrešiti, pitanje je samo gde i kako“, navodi Janković.

Biljana Ćulafić, međutim, ima pesimističan pogled na budućnost ljudske zajednice i na dalji razvoj ljudskog duha.

„Meni je fantastičan film ’Idiokratija‘, snimljen pre tridesetak godina, koji govori o tome kako društvo može da ide unazad. Mi stalno imamo ideju kako društvo napreduje, kao i tehnologija. Očigledno je, međutim, da tehnologija napreduje, ali ne i ljudski duh. Ja se zaista pitam da li smo mi sada toj veštačkoj inteligenciji ona kost koju smo mi kao praljudi uzeli i otkrili da može da nam služi kao oruđe“, upozorava naša sagovornica.

Depresija, nesanica, otuđivanje...

Osvrćući se na generacije rođene u novom milenijumu, koje ne znaju kako izgleda svet bez mobilnih telefona, kompjutera i interneta, Biljana Ćulafić ističe da se kod mladih ljudi, umesto socijalne inteligencije, danas razvija pre svega kratkoročna pažnja.

„Naše psihičke funkcije se najviše razvijaju od rođenja do neke 12. ili 13. godine. Zamislite kako se razvijaju psihičke funkcije mladog čoveka koji sve manje vremena provodi u razgovoru, dogovoru, igri, a sve više vremena troši na igranje igrica, ili gledanje nekakvih jutjubera i gejmera“, kaže Biljana Ćulafić.

Brojna istraživanja, naročito u razvijenijim zemljama, u kojima su društvene mreže i internet postali popularni znatno ranije nego u našoj sredini, ukazuju na negativne posledice zavisnosti od virtuelne komunikacije.

Virtuelna stvarnost  - Sputnik Srbija
Spremite se na novu neminovnost - sve kancelarije do 2030. će biti virtuelne

„Današnji tinejdžeri su znatno depresivniji i mnogi od njih imaju problem sa spavanjem. Monitor pametnog telefona odašilje dnevnu svetlost, za razliku od računara i televizora koji to ne rade. Mi stalno dobijamo informaciju da je dan, a u stvari je noć, tako da bi zaista trebalo najmanje sat vremena pre spavanja isključiti mobilni telefon. Pored toga, mladi ljudi danas sve teže sklapaju poznanstva i sve teže ulaze u veze“, kaže Biljana Ćulafić.

Čovek se, podseća ona, izdvojio u životinjskom svetu tako što je razvio govor i tako što je otkrio oruđe.

Poznata scena iz Kjubrikove ’Odiseje‘, u kojoj majmun uzima dve kosti i počinje s njima nešto da radi, da ih koristi, označava istinsku revoluciju. Telefon bi, kao i te dve kosti, trebalo da bude sredstvo, ali bojim se da on više nije samo to. Taj pametni telefon, zapravo, na nas počinje da gleda kao na objekte, umesto da mi tako posmatramo njega“, upozorava Biljana Ćulafić.
Ukinite notifikacije!

U nepreglednom nizu problema koje stvara sistem društvenih mreža, kako na pojedinca, tako i na globalno društvo, autori filma, ipak, nude i rešenja, a neka od njih su zadivljujuće jednostavna.

Svako od nas, za početak, može da se zaštiti od negativnog uticaja društvenih mreža tako što će ukinuti notifikacije na svom pametnom telefonu.

Poruke kojima nas mobilni telefon obaveštava o novostima i aktivnostima naših prijatelja na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu deluju na nas, kako objašnjava Biljana Ćulafić, poput sedativa ili antidepresiva.

„Kada dobijemo notifikaciju, to je kao neka mala radost, luče nam se serotonin i dopamin. Neka istraživanja su pokazala da na društvene mreže reagujemo kao da konzumiramo alkohol koji je u biti antidepresiv. Koristimo supstitut za život, kao bajagi se družimo. Važno je podsetiti da smo mi jedina bića koja bi umrla u prvih godinu dana kada ne bi imala podršku sredine, kada ne bi bilo dodira i govora. Pravu sreću možemo da iskusimo jedino kada pričamo s drugim ljudima oči u oči, kada smo s njima intimni i bliski. Sve ostalo je samo zamena za to“, naglašava naša sagovornica.

Notifikacija je, objašnjava Zdravko Janković, dodatni alat koji praktično neprestano navodi pojedinca da otvara društvene mreže ili aplikacije koje koristi na mobilnom telefonu.

„Ukidanjem notifikacija čovek stvara mogućnost da sam raspoređuje vreme koje će provoditi na internetu, a raspolaganje sopstvenim vremenom je jedan od ključnih aspekata slobode“, naglašava Zdravko Janković.
Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala