Eparhija: Naše svetinje su pravoslavne i to će ostati dok god ovde živi poslednji monah i vernik

Pratite nas
Nakon što je prištinska „Koha“ objavila tekst u kom se navodi da su Srbi prisvojili srednjovekovne albanske spomenike na Kosovu, reagovala je Eparhija Raško-prizrenska, poručivši da su svetinje srpske pravoslavne i da će to i ostati „dok god ovde živi poslednji monah, monahinja, dok god su tu sveštenici i vernici naše Crkve“.

Iz Eparhije navode da se ovakvim tekstom „otvoreno i neskriveno širi etnička i verska mržnja“ prema Srbima na Kosovu i Metohiji i njihovoj kulturnoj i duhovnoj baštini.

Autor teksta, ukazuje Eparhija, potpisani profesor istorije Bedri Muhadri, u maniru otvorene propagande, bez ijednog argumenta koji potvrđuju nezavisni međunarodni istorijski izvori, tvrdi da su svetinje SPC na ovim prostorima arberijske (albanske) i da su navodno ništa drugo do uzurpirane rimokatoličke crkve.

„Poruka je jasna. SPC treba da se iseli sa Kosova i Metohije sa svojim monaštvom i narodom i ‘oslobodi’ svoje vekovne svetinje koje treba da postanu albanski spomenici“, poručuju iz Eparhije Raško-prizrenske.

Sve aktivnije negiranje kulturnog identiteta srpskog naroda i Crkve

Pored etničkog čišćenja 200.000 Srba i nealbanaca od 1999. godine naovamo, sada je u toku, dodaje se u saopštenju, i sve aktivnije negiranje i čišćenje kulturnog identiteta srpskog naroda i naše Crkve i to na očigled međunarodne zajednice, a sa ciljem potpunog brisanja svakog traga srpskog postojanja koji se ovde vidi na svakom koraku kroz vekove.

Gračanica na Kosovu i Metohiji  - Sputnik Srbija
Prištinska Koha: Manastiri iz doba Nemanjića su drevno albansko nasleđe

Navode da ova pseudo-istorijska tvrdnja g. Muhadrija nije novijeg porekla, već se kontinuirano plasira naročito u poslednjih nekoliko desetina godina od strane više kosovskih albanskih autora koji svetinje SPC vide kao najveću smetnju ostvarenju ideje etnički čistog albanskog Kosova.

„Iako ni ovaj, kao ni jedan drugi istoričar sa Kosova ne može da objasni činjenicu zašto su onda albanski ekstremisti tako nemilosrdno uništavali crkve i manastire koje prisvajaju, lomili krstove, iskopavali hrišćanske grobove, skrnavili raspeća i ikone, ako su već toliko ponosni na hrišćansku tradiciju“, navodi se u saopštenju.

Podsetili su da se to zbivalo ne u vreme tragičnih građanskih ratova prilikom raspada bivše Jugoslavije, kada su nažalost uništavani objekti svih vera, već u prisustvu međunarodnih snaga NATO saveza koje su svedoci neviđenog vandalizma počinjenog posebno od kraja konflikta 1999. i u toku narednih godina.

Nepoštovanje Ahtisarijevih principa, zakona

Upravo ovakvo ponašanje kosovskih ekstremista i jednog broja političara koji su proizašli iz njihovih redova, bio je glavni razlog za to da se u planu Martija Ahtisarija iz 2008. godine čitav jedan Aneks sporazuma posveti zaštiti srpskih pravoslavnih crkava i manastira na Kosovu, koji su jednoglasno prepoznati i priznati takođe i od strane međunarodne zajednice kao baština SPC, ističe se u saopštenju.

Iako su neki od ovih Ahtisarijevih principa uključeni u kosovske zakone, oni se većinom ne poštuju i na udaru su medijskog govora mržnje, koji se redovno lansira iz više kosovskih medija, pod autorskim imenom lokalnih istoričara i eksperata, navodi se u saopštenju.

Iz Eparhije su ukazali da je nepoštovanje sopstvenih kosovskih zakona i sudskih odluka zato nedavno bila i jedna od tema sastanka na najvišem nivou između Beograda i Prištine sa predsednikom SAD gde su se svi potpisnici obavezali da će poštovati verske slobode i prava SPC.

Aja Sofija - Sputnik Srbija
Možemo li sprečiti da Nemanjići postanu Nimani, a Bogorodica Ljeviška – džamija

„Nažalost, ovakvim tekstovima dolazimo do zaključka da g. Muhadriju, kao i sponzorima ovog kulturocida nije po volji ni Evropska unija ni Sjedinjene Države sa svojim principima verskih sloboda i poštovanja svih tradicija, jer se na Kosovu otvoreno zagovara negiranje identiteta srpskih pravoslavnih crkava“, navodi se u saopštenju.

„Istorijske neistine pokušavaju da se predstave kao istina, iako svaka freska, ikona, rukopisna knjiga i brojni dokumenti, svedočanstva međunarodnih putopisaca i istoričara, turski fermani i drugi istorijski dokumenti jasno i nedvosmisleno govore o tome da su ove svetinje gradili srpski pravoslavni vladari porodice Nemanjića i da je reč o pravoslavnim bogomoljama sa vekovnim kontinuitetom“, ističe Eparhija.

I samo istorijsko sedište SPC je u Pećkoj Patrijaršiji sa grobovima naših arhiepiskopa i patrijarha. Zato je besmisleno i ulaziti u diskusiju o ovom pitanju, kao što je besmisleno dokazivati da je zemlja okrugla onima koji veruju da je ravna ploča, navodi se u saopštenju.

„Otuda naša Eparhija kao i cela naša Srpska Pravoslavna Crkva ostaju na čvrstom stavu da se naše svetinje na Kosovu i Metohiji moraju ne samo fizički zaštititi od nasilja i mogućih terorističkih napada, već posebno i od sve agresivnijih institucionalnih pritisaka i bezakonja od kosovskih institucija i naročito od govora mržnje koji se širi preko pojedinih kosovskih medija“.

Pitanje zaštite svetinja pokrenuti u Briselskom dijalogu

Zbog toga, ponavljaju i ovom prilikom, da pitanje zaštite naših svetinja obavezno mora biti pokrenuto u kontekstu Briselskog dijaloga, bez obzira na tok razgovora i politička rešenja.

Za svetinje SPC treba obezbediti posebnu vrstu zaštite od ovakvih i sličnih malicioznih napada, koji ugrožavaju bezbednost, elementarnu versku slobodu, prava i identitet naše Crkve i naroda na ovom prostoru gde vekovima živimo.

Ekstremisti su uništili 35 crkava i manastira, a u ovim nezapamćenim vandalskim aktima, zauvek su uništene brojne ikone i nepokretna kulturna dobra koja su vekovima preživeli osmansku okupaciju i svetske ratove, saopštila je Eparhija - Sputnik Srbija
Srbiji objavljen kulturni rat: Cilj je zatiranje nasleđa i nužna je mobilizacija
„Naše svetinje jesu srpske pravoslavne i to će i ostati dok god ovde živi poslednji monah, monahinja, dok god su tu sveštenici i vernici naše Crkve. Istorija se ne može pobrisati političkim dekretima jer ne živimo u vreme Enver Hodžine komunističke Albanije već u 21. veku“, ističe Eparhija.

Uvek su, navode, podržavali stav da naše crkve i manastiri treba da budu mesta koja će posećivati ljudi dobre volje svih vera i nacija, da budu mesta pomirenja, kao manastir Visoki Dečani, gde je u ratu 1999. godine pružena zaštita za 200 albanskih izbeglica, kao što su tu zaštićeni i brojni srpski prognanici, Romi i jedna goranska porodica.

„Iskreno bismo voleli da se kosovski Albanci podsete svetlijih primera iz svoje istorije kada su njihovi časne plemenske vođe znale da štite Dečane i Patrijaršiju od nasilnika, često ne žaleći ni sopstvene živote. Da se ne povode za primerima ‘junaka’ iz prethodnih dvadesetak godina koji su na Dečane ispaljivali granate, pisali islamističke grafite i na razne načine pretili monasima“, podseća Eparhija.

Ističu da je Eparhija sve vreme bila aktivno okrenuta izgradnji mira i dijaloga i zato se i ovom prilikom obraćaju posebno mladim kosovskim Albancima da se budućnost mora graditi na toleranciji, upoznavanju i poštovanju drugog.

Pročitajte još:

 

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala