Korona udara na ekonomiju: Preti li nam najcrnji scenario

CC0 / Pixabay / Prazni rafovi u supermarketu
Prazni rafovi u supermarketu - Sputnik Srbija
Pratite nas
Komentarišući izjavu japanskog ministra spoljnih poslova Tošimica Motegija da se svetska ekonomija našla pred najvećom krizom od Drugog svetskog rata zbog virusa korone, ruski ekspert Mihail Beljajev ističe da reč „kriza“ ne znači najcrnji scenario, krah, slom, pad u propast, nego mukotrpan način da se razreše protirečja i uđe u novu fazu razvoja.

Ruski ekspert ističe da je krah uvek bolan i da dovodi do smanjenja proizvodnje, ali i da, ako postoje ispravne akcije vlasti pojedinih zemalja i svetske zajednice u celini, kao i adekvatna ekonomska politika, onda svaka zemlja mora da prevaziđe ovu krizu i iz nje izađe revitalizovana, dinamičnija i potpuno u skladu sa novim potrebama. To mora, kako ukazuje, da bude revolucionarni, kvalitativni skok.

„Da li će svetska zajednica biti u stanju da ujedini napore u tom pravcu, to ćemo tek videti. Za sada mi slušamo samo njihove izjave i saopštenja, ali još uvek nema akcija. Ovo nije ekonomsko ili čak medicinsko pitanje, to je civilizacijsko pitanje“, naglasio je Beljajev.

Policajci sa maskama na Crvenom trgu u Moskvi.  - Sputnik Srbija
Rusija već dala primer kako se izlazi iz ekonomskog ponora koji sledi zbog korone

Najcrnji scenario se može izbeći

Beljajev podseća na činjenicu da se ova kriza, izazvana pandemijom virusa korona, nadovezala na druge događaje u svetskoj ekonomiji. Koroni je prethodio niz sukoba i kriza: trgovinski rat SAD i Kine, situacija sa dolarom, borba ka globalizaciji i raskol u Evropi. Ta protivrečja su se nakupila u prethodnoj fazi razvoja.

„Koronavirus je dao podsticaj da ta protivrečja eskaliraju. Pre svega, karantin je presekao lance globalizacije i kooperativne veze između preduzeća različitih zemalja koje su povezivale razvijeni svet i zemlje u razvoju. A unutar zemalja, lanci snabdevanja su presečeni. Medicinski problem nije pao samo na ekonomsku, već i na civilizacijsku potrebu za promenom, što je rezultiralo krizom“, objašnjava Beljajev.

Na pitanje kako izbeći crni scenario, ekspert kaže da te mere treba da budu usmerene na podršku ljudima i njihov životni standard.

Virus korona i novac - Sputnik Srbija
Pokretanje svetske privrede: Da li države mogu da ispune tri važna uslova u vreme pandemije?
„To zavisi od finansijskih mogućnosti svake zemlje — neko će moći više, neko manje. Naravno, potrebno je podržati i poslovne krugove, jer se masovni bankrot i likvidacija preduzeća ne mogu dozvoliti - u suprotnom, jednostavno neće biti moguće izaći iz ove krize i nećemo imati na šta da se oslonimo u postkrizno vreme. Međutim, po mom mišljenju, trenutna zabrinutost za srednja preduzeća je čak pomalo preterana, jer kada govorimo o njihovoj revitalizaciji, moramo shvatiti da je vreme da dignemo ruke od dela neefikasnih preduzeća, industrija i neperspektivnih sektora, jer oni zaista neodgovaraju uslovima ekonomije budućnosti. Stoga podrška takvim preduzećima može otežati izlazak na dinamički razvojni put. Biznisu treba pomoći, ali u meri u kojoj on sam preuzima inicijativu i ne leži samo na državnim jaslama. Ovo razlikuje tržišnu ekonomiju od socijalističkog načina proizvodnje“, ističe ekspert.

Preduzeća, kako je naglasio, moraju biti fleksibilna, prilagodljiva i proaktivna.

Rusija će pobediti krizu

Ruski eksperti su saglasni da je preuranjeno govoriti o prognozama dok se u celosti ne sagledaju posledice pandemije, ali istovremeno ističu da je ruska ekonomija stekla iskustvo u borbi sa krizama i sigurni su da će proći i ovaj test.

Beljajev ističe da Rusija ima apsolutno sve resurse da izađe iz ekonomske krize izazvane virusom korona bez velikih posledica.

Ruska rublja i pogled na Kremlj - Sputnik Srbija
Ruski ministar: Neće biti nikakvih bankrota – Rusija se ne vraća u devedesete

Prema njegovim rečima, slabosti ruske ekonomije, uz pravilan pristup, mogu omogućiti povlašćeniji položaj. Ruska Vlada preduzima mere koje su bez presedana, istakao je ekspert, ocenjujući da su one sasvim adekvatne i efikasne. On objašnjava da prednost vidi u energetskoj i sirovinskoj bazi. U tom kontekstu naveo je i nedostatak, tj. nedovoljan broj malih i srednjih preduzeća. 

Međutim, to postaje prednost u trenutnim uslovima, ocenio je Beljajev, navodeći da Rusija ima velika industrijska preduzeća koja predstavljaju osnovu ruske ekonomije.

Ta preduzeća su, kako je napomenuo, uglavnom u vlasništvu države, što državi pruža priliku da sprovede svoju stratešku liniju jačanja ekonomije. A, već putem velikih preduzeća, njihovim aktiviranjem, daje se podsticaj razvoju malih i srednjih preduzeća, budući da mala i srednja preduzeća realnog sektora privrede rade u kooperativnoj vezi sa velikim preduzećima, dodao je ekspert.

Imamo vrlo malo malih i srednjih preduzeća, kazao je Beljajev, ali i dodao da ukoliko im veliki biznis nakon epidemije daje podsticaj, to će biti u onim industrijama koje će odrediti lice buduće ekonomije.

„Imamo prednosti i zaista bismo voleli da se to realizuje“, zaključio je Beljajev.

Pročitajte još:

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala