Pozajmice, porezi, inflacija: Da li metode iz 1945. godine mogu pomoći da se prevaziđe kriza

CC0 / Pixabay / Pad svetske ekonomije
Pad svetske ekonomije - Sputnik Srbija
Pratite nas
Finansijske posledice, koje će pandemija virusa korona imati na svetsku ekonomiju, mogu se uporediti sa situacijom nakon Drugog svetskog rata, a da bi se kriza prevazišla treba proučiti ekonomska rešenja doneta 1945. godine, piše francuski list „Figaro“.

Povlačenje paralele između situacije danas i Drugog svetskog rata može se činiti neprimerenim zbog ogromnog broja žrtava koje je rat odneo, ali je i opravdano uzimajući u obzir ekonomski i socijalni šok koji je nastao usled pandemije virusa korona, a čije se finansijske posledice mogu uporediti sa posledicama rata, piše novinar francuskog lista Žan Pjer Roben.

Henri Kisindžer - Sputnik Srbija
Kisindžer: Korona može uzrokovati propast svetske ekonomije, svet neće biti isti

Kako je istakao, u ovoj situaciji pažnju zavređuju odluke koje su donete nakon 1945. godine u Francuskoj i drugim zemljama.

Novinar podseća da je budžetski deficit SAD 1945. godine iznosio 130 odsto. Kako bi spasili svoje račune, Amerikanci su koristili tri sredstva – pozajmljivanje, oporezivanje i inflaciju.

Roben takođe navodi primer Francuske koja je nakon okončanja Drugo svetskog rata iskoristila „veliki nacionalni zajam“ kao finansijsko rešenje.

Drugo moguće sredstvo je uvođenje „vojnog poreza“, koji Anglosaksonci nazivaju porez na kapital, piše novinar i ističe da su Francuzi i Englezi razmišljali o tome još davne 1919. godine, ali da je samo Italija uvela porez od 3,3 odsto do 54,3 odsto na imovinu, koja se stečena nakon 1914. godine.

Russian Finance Minister Anton Siluanov - Sputnik Srbija
Ruski ministar finansija: Počinje „nova realnost“ u ekonomiji, ali spremni smo

Na sličan način je nakon Drugog svetskog rata Japan uveo porez od 10 do 90 odsto na privatni kapital u okviru nacionalnog programa obnove. Novinar podseća da je i Međunarodni monetarni fond (MMF) 2013. godine razmatrao mogućnost uvođenja jednokratnog poreza koji bi plaćao svako domaćinstvo u evrozoni čiji račun ima pozitivan saldo, kako bi se javni dug doveo na nivo iz 2007. godine.

„Figaro“ piše da je treće sredstvo za smanjenje udela pozajmljenih sredstava – inflacija. Ekonomista Patrik Artus podseća da su početkom 50-ih godina prošlog veka, kada su cene rasle za 18 odsto godišnje uz kamatu stopu od dva odsto, SAD uspele smanje svoj državni dug sa 130 odsto BDP-a na 80 odsto do 1953. godine.

Međutim, novinar francuskog lista ističe da pored finansijskih instrumenata postoji još i faktor rada.

„Krediti Evropske centralne banke neće biti dovoljni da se pruži podsticaj BDP-u, a glavni princip treba da bude deviza:'Rad, rad i rad'“, zaključuje novinar.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala