Američka vojska odlazi iz Sirije po principu „stani kreni“

© REUTERS / Arnada Jones/U.S. ArmyAmerički i turski vojnik u zajedničkoj patroli u sirijskom Manbidžu
Američki i turski vojnik u zajedničkoj patroli u sirijskom Manbidžu - Sputnik Srbija
Pratite nas
Američki predsednik Donald Tramp je u decembru prošle godine naredio povlačenje oko 2.000 američkih vojnika iz Sirije. Tramp je svoju odluku obrazložio činjenicom da je DAEŠ u Siriji pobeđen, ali je priznao da ta teroristička organizacija i dalje pod svojom kontrolom drži manje delove sirijske teritorije.

Odluku o povlačenju američkih vojnika su kritikovali i demokrate i republikanci. Trampov korak je šokirao i neke američke saveznike, pre svega Kurde koji strahuju od najavljene ofanzive Turske.

Pogled iz drona na centar Idliba - Sputnik Srbija
Britanski diplomata: Problem Idliba biće rešen za godinu dana nakon odlaska SAD

Nagla odluka Trampa je ostavila mnoga otvorena pitanja, a glavno je da li će se saveznici Vašingtona na severoistoku Sirije naći na meti Turske. Stoga ne čudi što je američki senator Lindzi Grejem naknadno objavio da je američki predsednik Donald Tramp naredio da se uspori povlačenje američkih vojnika iz Sirije. Grejem, iako republikanac, smatra se za jednog od najglasnijih kritičara odluke o povlačenju američke vojske.

„Ako napustimo Kurde i oni budu žrtve pokolja, ko će nam pomagati ubuduće? Želim da vodim rat u neprijateljskom dvorištu, ne u našem“, nemilosrdno, ali iskreno je obrazložio Grejem svoj stav i dodao da su SAD zbog toga još neko vreme potrebne snage u Iraku, Siriji i Avganistanu.

Sve to se dešavalo neposredno pred planiranu posetu američkog savetnika za nacionalnu bezbednost Džona Boltona Turskoj i Izraelu. U međuvremenu je čak i državni sekretar za odbranu Džejms Matis podneo ostavku u znak protesta zbog odluke o povlačenju američkih vojnika iz Sirije.

Tokom posete Izraelu, kao još jedan znak da do punog izvršenja Trampove odluke neće tek tako doći, Bolton je najavio novi uslov. Naime, do povlačenja američke vojske iz Sirije će doći onda „kada Turska prihvati da Kurdi, saveznici SAD u Siriji, moraju da budu zaštićeni“.

Američki vojnici u oklopnim vozilima u Manbidžu u Siriji - Sputnik Srbija
Rusija pita: Kome će pripasti teritorija u Siriji koju ostavljaju Amerikanci?

Zamenik direktora Ruskog instituta strateških studija Mihail Smolin za Sputnjik objašnjava da su i dosadašnji napori Amerikanaca usmereni na borbu protiv terorista u Siriji bili minimalni, a da Kurdi tu služe „za potkusurivanje“.

„Amerikanci su se do sada više borili protiv vladinih snaga, odnosno protiv zvanične sirijske vojske, nego što su ratovali protiv terorista DAEŠ-a. Zato mi se više čini da su te izjave Boltonov pokušaj da se prikaže kao mirotvorac“, objašnjava Smolin.

Naš sagovornik smatra da je Boltonova izjava tek jedna u nizu brojnih izjava američkih političara o navodnom povlačenju njihovih trupa iz Iraka i Avganistana, a evo sad i iz Sirije.

„Ova izjava nema neku konkretnu vrednost ili težinu, jer Amerikanci će zapravo postupiti onako kako njima u datom trenutku bude odgovaralo. I kako stoje stvari, odnosno kako smo do sada imali prilike da vidimo, američka vojska odlazi samo u slučaju kada doživi politički poraz“, ističe Smolin.

Bolton je u Izraelu izjavio da SAD insistiraju na isporukama oružja Kurdima, jer su oni saveznici Amerike u borbi protiv DAEŠ i kako bi „sprečili moguća dejstva Turske protiv Kurda“.

Lansirni protivraketni sistemi S-300 isporučeni Siriji avionom An-124-100 Ruslan - Sputnik Srbija
Zašto je Izrael nasrnuo na Siriju prvi put otkako su Rusi isporučili moderni PVO

„Postoji nekoliko otežavajućih okolnosti od kojih zavisi dinamika povlačenja vojske i mi želimo da ih eliminišemo. Konkretni rokovi zavise od političkih odluka koje mi moramo da izvršimo“, dodao je Bolton.

Mihil Smolin je skeptičan povodom Boltonovih izjava.

„Ovo je situacija koju smo videli mnogo puta do sada. Kako započne neki oružani konflikt na Bliskom istoku, tako svi politički sporazumi padaju u vodu i to dovodi do još intenzivnijih međuetničkih sukoba. Iz perspektive Ankare, Kurdi u Siriji su samo separatisti, odnosno isti su kao Kurdi koji žele da se otcepe od Turske. Ankara se praktično već nekoliko decenija bori protiv Kurda, i to ne samo politički, već i oružjem. Turska zato želi da okupira kurdsku enklavu u Siriji kako bi smanjili uticaj Kurda, koji bi mogli da utiču na unutrašnju političku situaciju u samoj Turskoj. Ankara bi na taj način volela da dobije i deo teritorije koji zapravo pripada Siriji“, tvrdi ruski ekspert.

Naš sagovornik podseća da američki savetnik za nacionalnu bezbednost nije te izjave dao slučajno, baš tokom posete Izraelu.

„Što se tiče Amerikanaca, naravno da oni ne žele širenje turskog uticaja na Bliskom istoku. Nije slučajno Bolton o mogućem usporavanju povlačenja govorio baš u Izraelu, bliskom savezniku SAD, a zna se da obe zemlje imaju podjednako radikalan stav o sprečavanju uticaja Ankare u regionu. Sloboda Kurda za Rusiju ima značaj najpre zbog činjenice da Moskva podržava legitimnu vladu Asada i teritorijalnu celovitost Sirije kao države, uključujući i one teritorije u kojima su etnički Kurdi većina. Paralelno sa tom činjenicom, Kurdi vide svoju budućnost značajno perspektivnije nakon pregovora sa Asadom, nego kada bi teritorije gde oni žive okupirala Turska. Zato se ovde ruska pozicija razlikuje i od turske i od američke“, objašnjava Smolin.

Ruski vojni avioni u bazi Hmejmim u Siriji - Sputnik Srbija
Strane sile neće još dugo napustiti Siriju

Veoma je važno naglasiti da se za razliku od ostalih vojnih formacija, ruske snage na teritoriji Sirije nalaze legalno i legitimno. Rusija se zalaže za teritorijalnu celovitost Sirije, isto onako kao što na to pitanje gleda i legitimna sirijska vlada.

„Sve ostale vojske i oružane trupe ne borave legalno na teritoriji Sirije i nekih drugih država u okruženju. Nije bilo odluke, poziva ili dozvole Saveta bezbednosti UN ili drugih relevantnih međunarodnih organizacija da druge strane trupe uđu na teritoriju Sirije. Saveznici SAD, ali i same američke trupe se na teritoriji Sirije nalaze kao okupatori sa ekspanzionističkim namerama i geopolitičkim interesima, često u skladu sa ciljevima bliskog američkog saveznika Izraela“, zaključuje zamenik direktora Ruskog instituta strateških studija.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala