Kako su ruski konzuli otkrili koren srpske tragedije na Kosovu

© Nenad JurišićMundijal
Mundijal - Sputnik Srbija
Pratite nas
Dvodnevna Međunarodna naučna konferencija pod nazivom „180 godina prijateljstva, poverenja, saradnje: jubilej uspostavljanja rusko-srpskih diplomatskih odnosa“ počela je danas u Moskvi i okupila je najeminentnije akademike, istoričare, profesore i politikologe iz Rusije i Srbije.

Konferenciju su organizovali Ambasada Republike Srbije u Rusiji i Institut za rusku istoriju Ruske akademije nauka povodom ovog značajnog jubileja.

Zastave Rusije i Srbije - Sputnik Srbija
Konferencija u Moskvi: Rusko-srpski odnosi pod lupom istoričara

„Ovo je drugi po redu skup koji organizuje ovaj Institut. Koristim priliku da zahvalim Arhivu spoljne politike Ruske Imperije i Istorijsko-dokumentarnom departmentu Ministarstva spoljnih poslova Rusije koji su početkom ove godine pripremili izložbu u atrijumu MSP-a, koju je otvorio ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov. To je još jedan dokaz koliko jedna i druga zemlja daju veliki značaj ovom jubileju u našim odnosima“, rekao je ambasador Srbije u Rusiji dr Slavenko Terzić na otvaranju konferencije.

Terzić je istakao da naši odnosi sežu mnogo dublje i dalje, ali da je to, kako je ocenio, vrlo značajan datum koji govori o kontinuitetu saradnje i poverenja između dve države i dva naroda.

„Pred nama kao istoričarima stoji veliki zadatak da na ovoj konferenciji, ali i u drugim prilikama naučno, na osnovu istorijskih izvora, osvetlimo naše odnose ne samo političke, nego i društvene, kulturne, književne, crkvene i duhovne, koji su bili vrlo razvijeni vekovima. Rusija je bila jedina sila koja je kontinuirano pomagala borbu srpskog naroda za oslobođenje i ujedinjenje, o čemu svedoči mnoštvo istorijskih izvora, pre svega u 18. i 19. veku. Ova konferencija je prilika da se još jednom setimo naših predaka i sa jedne i sa druge strane, koji su dali svoj veliki doprinos“, podvukao je ambasador.

Terzić, inače dopisni član Srpske akademije nauka i umetnosti (SANU), govorio je na temu: „Ruska diplomatija i srpsko pitanje u Staroj Srbiji u drugoj polovini 19. veka“, a posebnu pažnju je posvetio kosovskom problemu.

© Sputnik / Olivera IkodinovićAmbasador Srbije u Moskvi Slavenko Terzić
Ambasador Srbije u Moskvi Slavenko Terzić - Sputnik Srbija
Ambasador Srbije u Moskvi Slavenko Terzić

„Kada se danas govori o zbivanjima na Kosovu i Metohiji ne samo u zapadnom svetu, nego i u Rusiji, pa čak i u Srbiji, često se iz vida gube daleko dublji koreni tog konflikta, koji sežu do 18. veka, a dobijaju svoje vrlo oštre forme u 19. veku. Mi moramo danas, kada govorimo o tome, razlikovati, položaj Albanije kao države i albanskog naroda, i problem albanskih manjina u susednim državama. Kada govorimo o KiM, reč je o položaju albanske manjine u Srbiji kao međunarodno priznatoj i suverenoj državi“, podvukao je ambasador.

Govoreći o korenu tih sukoba, o kontinuiranom problemu nasilja, zločina, ubistava nad Srbima u drugoj polovini 19. veka i početkom 20. veka na KiM, Terzić se nije oslanjao samo na srpske izvore, nego i na izvore iz Arhiva spoljne politike Ruske Imperije.

Nenad Popović i Konstantin Kosačov - Sputnik Srbija
Kosačov poručio Srbima na Kosovu: Rusija je uz vas

On je naveo izveštaje ruskih konzula iz Skadra i Prizrena, koji otkrivaju kako kontinuirano postoji problem nasilja na KiM s ciljem da se, naročito posle Berlinskog kongresa, etnički očisti taj prostor koji je bio bitan pre svega za velike sile koje su pokazivale aspiracije na ovaj prostor.

„U prvom redu, to su Austrougarska, čiji načelnik Generalštaba general Bek krajem 19. veka, kaže da je Kosovo i Metohija izuzetno značajno u geopolitičkom i vojno-strategijskom smislu, jer ’onaj ko dominira Kosovom vlada zapravo celim Balkanom‘. Da je taj prostor od velikog značaja pokazuje i aktivnost drugih diplomatija, pre svega diplomatije Velike Britanije, naročito ispoljene oko formiranja Albanske lige u Prizrenu, posle Berlinskog kongresa“, rekao je Terzić.

Ambasador je naveo jedan opširan dokument ruskog konzula u Prizrenu Ivana Stepanoviča Jastrebova — odnosno pismo od 20 strana upućeno zameniku ministra spoljnih poslova Rusije Nikolaju Girsu, koji je zapravo zbog bolesti ministra Aleksandra Gorčakova vršio dužnost ministra spoljnih poslova — u kome se detaljno iznose okolnosti nastanka Albanske lige u Prizrenu i njene funkcije.

© Sputnik / Olivera IkodinovićDvodnevna Međunarodna naučna konferencija pod nazivom „180 godina prijateljstva, poverenja, saradnje: jubilej uspostavljanja rusko-srpskih diplomatskih odnosa“
Dvodnevna Međunarodna naučna konferencija pod nazivom „180 godina prijateljstva, poverenja, saradnje: jubilej uspostavljanja rusko-srpskih diplomatskih odnosa“ - Sputnik Srbija
Dvodnevna Međunarodna naučna konferencija pod nazivom „180 godina prijateljstva, poverenja, saradnje: jubilej uspostavljanja rusko-srpskih diplomatskih odnosa“

„Jastrebov navodi podatke da je lokalni valija novcem sakupio begove i hodže koji su se skupili u Prizrenu, a da su program Lige, kao i obraćanje Berlinskom kongresu, čiji je predsednik bio Bizmark, bili pisani u austrijskom konzulatu uz prisustvo prizrenskog valije i britanskog konzula u Prizrenu. Prema tome, govoriti o nekakvoj samostalnoj političkoj ulozi Albanca u vreme posle Berlinskog kongresa, na osnovu istorijskih izvora, neprihvatljivo je. Očigledno je reč o tome da su Albanci u tom periodu bili instrument u velikoj balkanskoj politici velikih sila pre svega Austrougarske, Velike Britanije, a i same Turske.“

Ambasador je takođe naveo i primere rušenja srpskih crkava oko Prizrena, 1857. i 1858. godine, i to mnogo pre Albanske lige.

„To su sve izvori obraćanja bratstava Dečana i Pećke patrijaršije ruskom konzulu Sučenkovu u Skadru. Na primer, 1857. javljaju da je ubijen arhimandrit Pajsije, nastojatelj manastira Devič. Iguman manastira Deviča je, interesantno, ubijen i 1941. godine. Takođe, u junu 1858. bratstvo Pećke patrijaršije se obraća ruskom konzulu u Skadru da je 150 Arnauta upalo u Pećku patrijaršiju i navodi da su jeli sve što su našli, opljačkali sve što im je došlo do ruku, a zatim su, kažu, pucali u dvorištu iz soba, tukli su monahe i silom ih nagonili da svojim rukama ruše zidove manastirske ograde. U pismu se navodi: ’Mi smo je rušili sa suzama, a Arnauti su se smejali zasipajući nas ružnim rečima‘. Na kraju pišu ruskom konzulu: ’Kako da živimo u varvarskoj zemlji, nemajući mira ni danju ni noću, očekujući svakog trena našu smrt?! Uzdamo se jedino u Boga i u vas!‘“, naveo je ambasador.

Taj dokument je nastao u junu 1858, a već u julu iste godine bratstvo Dečana piše: „Mi kao ovce nad kojima visi nož nadamo se samo na Boga i Rusiju“.

Prema rečima ambasadora, postoji „bezbroj dokumenata“ ove vrste.

Slavenko Terzić - Sputnik Srbija
Terzić: Hvala Rusiji, uvek je bila uz nas

„Ovo su podaci iz 1857. i 1858, što govori o tome da je ta politika grubog nasilja nad civilima, politika etničkog čišćenja daleko starija nego što su podaci koje mi znamo u 20. veku i koja se, nažalost, odvija pred našim očima“, zaključio je ambasador.

Ruski istoričari su istakli da izlaganje ambasadora oslikava i aktuelnu situaciju na Kosovu i Metohiji.

Jelena Kudrjavceva, doktor istorijskih nauka sa Instituta za rusku istoriju Ruske akademije nauka, ispričala je da je pre nekoliko godina sa kolegama bila na jednoj konferenciji u Kosovskoj Mitrovici i da su pod obezbeđenjem prošli KiM i videli Dečane, Pećku patrijaršiju i razrušene srpske svetinje.

„Stiče se utisak da je izlaganje ambasadora potpuno savremeno, a ne kao nešto što se događalo pre vek i po. Utisak — veoma savremen izveštaj“, naglasila je Kudrjavceva.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala