Šta je prava istina o egipatskom „priznanju Kosova“ (video)

CC0 / Pixabay / Kairo
Kairo - Sputnik Srbija
Pratite nas
„Odnosi sa Egiptom sigurno su jedan od prioriteta za Srbiju, jer je podrška te zemlje u međunarodnim institucijama i unutar arapskog sveta vrlo važna. Egipat svakako treba čuvati kao jednu prijateljsku zemlju“, kaže bivši ambasador Srbije u Kairu Dragan Bisenić, koji ne sumnja da će Egipat uspeti da formuliše pravu odluku i kad je reč o Kosovu.

Egipat je suverena zemlja koja samostalno donosi svoje odluke, razmatrajući šta mu je u najboljem interesu i koje su odluke pravilne, ističe Bisenić gostujući u „Sputnjik intervjuu“ i otkriva okolnosti pod kojim je Egipat navodno priznao Kosovo, a u svetlu izjave ministra Ivice Dačića da papir koji bi to potvrdio ne postoji.

— Egipat, odnosno vlast Muslimanske braće, predsednik Muhamed Morsi, zatražio je od Ministarstva spoljnih poslova da dâ izjavu o priznanju Kosova 26. juna 2013. godine. To je bilo tri dana pre zakazanih velikih demonstracija protiv vladavine Muslimanske braće, kada dolazi do pada cele garniture i smenjivanja tadašnjeg predsednika Morsija, tako da je to jedna od njegovih poslednjih spoljnopolitičkih odluka, ako ne i poslednja. U tom smislu je portparol egipatskog Ministarstva spoljnih poslova objavio da Egipat priznaje Kosovo. To je bila jedna verbalna izjava i, osim beleške te verbalne izjave, druge zvanične note sa egipatske strane nema.

Ministar Ivica Dačić - Sputnik Srbija
Dačić: Ko kaže da će Kosovo dobiti članstvo u UN?

Kako sada tumačiti tu odluku, odnosno tu izjavu?

— Pitanje priznanja ili nepriznanja određene države je vrlo slojevito. Ne postoji samo jedan način na koji nešto može da se prizna. Mogućno je da neko verbalno ne prizna, a da se u praksi odnosi kao da ima takvu politiku. Mogući su i ovakvi slučajevi da se nešto verbalno izrazi, pa mnoge zemlje smatraju da ono što je rečeno zapravo ostaje i dalje na snazi. Potrebno je reći dve stvari. Egipatske institucije, od kada je otvoreno pitanje Kosova 2008. godine, bile su energično protiv priznanja Kosova, zbog toga što se Egipat pridržava tradicionalne i konzervativne spoljne politike koja se zasniva na poštovanju teritorijalnog integriteta i suvereniteta i nemešanja u unutrašnje stvari drugih država. Dolaskom Muslimanske braće na vlast, kriterijumi spoljnopolitičkih odluka su se izmenili, tako da je mnogo više naglašavana religiozna i kulturna afilijacija, pa je neposredno, recimo, pre nego što će izdati direktivu da se prizna Kosovo, predsednik Morsi najavio učešće Egipta u svetom ratu u Siriji, što je takođe sa stanovišta egipatske spoljne politike neprihvatljivo. Od smene predsednika Morsija dolazi i do povratka Egipta na spoljnopolitičke pozicije koje su postojale pre 2011. i dolaska Muslimanske braće na vlast i u tom smislu povratka na pozicije koje su postojale prema Kosovu.

Egipat je bio uzdržan prilikom glasanja o prijemu Kosova u Unesko.

— To jeste važna stvar za stav Egipta prema pitanju Kosovo. To nije došlo samo od sebe. Do zaokreta na te spoljnopolitičke pozicije došlo je i pravovremenim delovanjem naše diplomatije. Kada je došlo do promene i do promene predsednika Morsija, Egipat se našao u nekoj vrsti izolacije od strane zapadnih država, kada su manje-više brojne zapadne države i povukle svoje ambasadore, kada su otkazane mnoge obaveze prema Egiptu i najavljena je neka vrsta sankcija prema Egiptu. Egipat je tada objavio takozvanu „mapu puta“ povratka demokratskom procesu. U tom trenutku Srbija je bila jedna od zemalja koja je pružila podršku Egiptu u sprovođenju te „mape puta“. U to vreme tadašnji pomoćnik ministra spoljnih poslova Goran Aleksić posetio je Egipat i u razgovoru sa tadašnjim ministrom spoljnih poslova Nabilom Fahmijem postavio osnove novih odnosa Srbije i Egipta. 

Američki vojnici prolaze ispod zastava Amerike i Albanije na KiM - Sputnik Srbija
Da li se Kosovo budi iz američkog sna

Sličnost između Srbije i Egipta jeste i to što Egipat želi saradnju i sa zapadnim zemljama i sa Rusijom.

— Jedna dimenzija odnosa prema Srbiji jeste i prošlost koja se sada na drugačiji način sagledava na egipatskoj strani. To je vreme devedesetih godina, kada je došlo do izolacije Srbije. Kada se Egipat našao u sličnoj situaciji, što je uslovilo egipatsku diplomatiju da preispita svoje odnose i da preispita uopšte ukupnu spoljnopolitičku poziciju Egipta. U tom trenutku je postalo jasno da Egipat želi ravnotežu u svojim diplomatskim odnosima, i sa predsednikom Sisijem ta ravnoteža je postala vidljiva u snažnom usponu odnosa sa Rusijom u brojnim oblastima i kroz diversifikaciju odnosa sa drugim državama koje su slične Egipatu. Egipat ima sto miliona stanovnika i u tom smislu on spada u veće države u svetu. U ukupnom preformulisanju odnosa Srbija je dobila znatno povoljniji položaj nego što je to imala ranije.

Ovih dana je u Srbiji boravio predsednik egipatskog parlamenta Ali Abdel Aal i predsednik Vučić je tom prilikom uputio poziv da predsednik Egipta Abdel Fatah el Sisi poseti Srbiju.

— Odnosi sa Egiptom su od 2014. u neprestanom usponu na različite načine i važno je da postoji međusobno poverenje između dve zemlje. Poziv predsednika Vučića je logičan nastavak te politike. Ukoliko do te posete dođe, neće biti prvi susret predsednika Sisija i predsednika Srbije Vučića. Oni su se već sreli u septembru prošle godine tokom zasedanja generalne skupštine Ujedinjenih nacija na marginama i imali vrlo sadržajan i obostrano prijateljski blagonaklon razgovor. Na predsedničkom nivou poseta nije bilo još od osamdesetih godina kada je Hosni Mubarak posetio Beograd.

Pričalo se da su ljudi iz Srbije bili umešani u proteste u Egiptu početkom 2011, tokom tzv. arapskog proleća.

 

Mapa zemalja koje su priznale Kosovo - Sputnik Srbija
I da Srbija prizna Kosovo, Albanci bi imali isti problem

— To je preterano i prihvaćeno je na jedan shematizovan način zbog toga što su se pojavili simboli, pesnice, koje su postojale i ovde, zatim u Gruziji, Ukrajini i svuda gde je dolazilo do takvih promena vlasti. Egipatsko društvo, kao i sva druga društva, snažno je zavisno od društvenih mreža. Tamo je Vrhovni savet odbrane, koji je vladao Egiptom dve godine, izdavao svoja saopštenja i svoje direktive preko Fejsbuka. Društvene mreže su apsolutno dominantan način komuniciranja u Egiptu, od najmlađih do najstarijih. Na društvenim mrežama su se pojavile svakojake interpretacije, svakojake tvrdnje koje su uplitale i Srbiju na taj način. Bilo je krajnje zlonamernih, ponekad i opasnih namera u svemu tome, koje su bile apsolutno neistinite. Osim tog nekog simboličnog pojavljivanja, Srbija nije bila upletena ni na kakav način u ovaj događaj u Egiptu, pa čak i kada su oni kojih se to tiče sebi pripisivali te zasluge.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala