Hoće li Moldavija imati snage da NATO-u poruči — zbogom!

© AFP 2023 / Daniel MihailescuMoldavska zastava ispod Trijumfalne kapije u Kišinjevu
Moldavska zastava ispod Trijumfalne kapije u Kišinjevu - Sputnik Srbija
Pratite nas
Inicijativa moldavskog predsednika Igora Dodona da se Kancelarija NATO-a za informisanje u Kišinjevu uskoro zatvori mogla bi da bude realizovana u slučaju da na parlamentarnim izborima pobede socijalisti, što bi im osiguralo većinu u parlamentu i time definitivno potvrdilo ambicije predsednika da Moldaviju vrati u orbitu Rusije, smatraju analitičari.

Dodon je tu inicijativu obrazložio time što Moldaviji nije u interesu da bude deo nekog vojnog bloka, uz ocenu da taj stav deli i većina građana zemlje. Međutim, kako tvrdi, uprkos tome što NATO to veoma dobro zna, kancelariju koristi kako bi promenio mišljenje javnosti.

Igor Dodon - Sputnik Srbija
Moldavija zatvara kancelariju NATO-a u Kišinjevu

Dodon je takođe istakao da neće dozvoliti da građani Moldavije i sama Moldavija budu iskorišćeni kao topovsko meso u geopolitičkim sukobima između Zapada i Rusije. Upravo je zato Moldavija, kao neutralna država, prijatelj svima — i Istoku i Zapadu.

Međutim, situacija u Moldaviji daleko je kompleksnija nego što se to čini na prvi pogled. Uprkos tome što je Dodon, kao proruski kandidat, pobedio na predsedničkim izborima krajem 2016. godine, tamošnja vlada je i dalje proevropski orijentisana. Ta kontradiktornost se manifestuje u mnogobrojnim odlukama i izjavama zvaničnika te zemlje.

Naime, prvi odlazak Dodona u inostranstvo nakon pobede na izborima bio je baš u Rusiju, sa ciljem da pokaže i narodu i svojim komšijama svoje čvrsto opredeljenje da će Moldaviju, koja se nekoliko godina ranije opredelila za evropsku budućnost i dobila bezvizni režim za EU kao potvrdu svojih ambicija, vratiti u orbitu Rusije. 

Taj korak Dodona je samo još više uneo nemir u unutarpolitičku situaciju u zemlji, tačnije u odnose između predsednika i Vlade. Naime, Vlada Moldavije je nastojanja predsednika da približi zemlju Rusiji pokušavala na sve načine da sabotira, što je u velikoj meri i uspevala, imajući u vidu ograničena ovlašćenja predsednika.

Dmitrij Rogozin - Sputnik Srbija
Zašto je Rogozin persona non grata u Moldaviji?

Takva situacija je kulminirala kada je Vlada ruskom vicepremijeru Dmitriju Rogozinu zabranila ulazak u zemlju, proglasivši ga personom non grata, što je bio više nego jasan pokušaj da se uruše odnose između Kišinjeva i Moskve.

Međutim, prema mišljenju moldavskog politikologa Borisa Šapovalova, ta situacija bi mogla drastično da se promeni u korist Dodona ukoliko na predstojećim parlamentarnim izborima krajem godine socijalisti pobede i formiraju vladu. U tom slučaju, kako objašnjava, Moldavija će sigurno zatvoriti kancelariju NATO-a, ali ukoliko ne dođe do pobede Dodona i njegovih istomišljenika, kancelarija će i dalje funkcionisati.

„Ne očekujem neku preteranu reakciju NATO-a. Valjda nas neće bombardovati zbog ove situacije. Suvereno je pravo svake države da donosi takve odluke. Moldavija je neutralna zemlja i ne postoji sporazum koji nas obavezuje da budemo prijatelji ili neprijatelji Alijanse“, tvrdi on. 

Šapovalov smatra i da se kancelarija NATO-a u Kišinjevu bavi obaveštajnom delatnošću na teritoriji Moldavije i koordinira proces modernizacije vojske po NATO standardima, što predstavlja direktno mešanje u unutrašnje poslove suverene zemlje.

Širenje NATO-a - ilustracija - Sputnik Srbija
NATO ne odustaje od širenja na Istok — na meti Moldavija

Iako ta kancelarija na papiru sprovodi i drugačije humanitarne programe, ukazuje on, njen najvažniji zadatak je jasan – uvlačenje još jedne zemlje u NATO, razmeštanje još jedne baze i nastavak konfrontacije sa Rusijom. 

Međutim, dodaje, za integraciju u NATO zalaže se samo deo moldavske političke elite, koji ne odražava interese celog moldavskog naroda — moldavsko društvo podržava put evropskog razvoja, ali to ne znači da ono podržava i integraciju u NATO.

Sa druge strane, zamenik predsednika odbora za odbranu Državne dume Rusije Jurij Švitkin nije toliko optimističan i veruje da će NATO kritički reagovati na Dodonovu izjavu.

Prema njegovim rečima, predsednik Moldavije ima veoma ograničena ovlašćenja, ali građani cene njegov konstruktivan stav prema Rusiji i prema pitanju stabilnosti regiona. „Iako Dodon ima ograničena ovlašćenja, treba ipak imati u vidu da je njega izabrao narod. Tako da stav o kancelariji NATO-a nije stav Igora Dodona, nego stav većine naroda. Smatram da Alijansa preduzima određene korake koji vode ka destabilizaciji situacije u Moldaviji, a da ne govorim o agresivnim namerama NATO-a prema Rusiji“, zaključuje Švitkin.

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala