Sarajevo opet atakuje: Srpska pravi strategiju za otvaranje novih „mini-ambasada“

© SputnikPalata Republike u RS, Banja Luka
Palata Republike u RS, Banja Luka - Sputnik Srbija
Pratite nas
Iako RS u poslednje vreme trpi kritike što ima predstavništva u inostranstvu, to je praksa i tradicija svih evropskih višenacionalnih i složenih država.

Kada se Republika Srpska nađe na udaru (pro)zapadnih medija i javnosti i nije neka vest. Međutim, što su izbori bliži, (održavaju se u oktobru ove godine) i udari su maštovitiji i nemilosrdniji.

Uz NATO avione koji pokušavaju da zaplaše građane RS vežbajući gađanje bojevom municijom sa osiromašenim uranijumom na poligonu „Manjača“ i da ih privole da se „dobrovoljno“ pridruže Severnoatlantskoj alijansi, bosanski mediji, a i poneki iz RS, pokrenuli su pitanje predstavništava RS u inostranstvu, njihovog učinka i navodnog trošenja novca na njih.

Šta će Republici Srpskoj predstavništva u inostranstvu kada već postoje ambasade BiH — pitaju se kritičari. Zajednička država godišnje troši 57 miliona konvertibilnih maraka na održavanje diplomatskih predstavništava, dok RS troši svega 4,7 miliona.

Sa druge strane, iz Vlade RS stiglo je saopštenje koje ukazuje da se niko ne bavi pitanjem geografske raspoređenosti i svrsishodnošću pojedinih BiH ambasada u svetu, jer, na primer, na Bliskom istoku postoji čak osam BiH ambasada, dok na pojedinim kontinentima nema nijedne.

Vlada Srpske osniva predstavništva u zemljama u kojima postoji potencijal za jačanje ekonomske saradnje, interes za saradnju u oblastima kulture, obrazovanja, nauke i turizma, kao i u državama gde postoji dijaspora poreklom iz Srpske.

Džamija u Sarajevu - Sputnik Srbija
Novi „hatišerif“: Deset sarajevskih zaključaka, jedan protiv Srpske
 

Neobjektivno i selektivno izveštavanje pojedinih medija o radu i delovanju predstavništava Srpske instrument je za skretanje pažnje sa katastrofalnog stanja u diplomatsko-konzularnim predstavništvima i brojnim aferama koje u poslednje vreme potresaju Ministarstvo inostranih poslova BiH, navodi se u saopštenju.

Svrha predstavništava RS u inostranstvu je da promovišu i štite interese RS na ekonomskom, kulturnom, naučnom, ali i na političkom planu, kaže savetnica predsednika RS za međunarodne odnose Nina Sajić.

„Mi smo i ranije imali kritike i atake koji su dolazili na račun RS, a ticali su se njenog međunarodnog predstavljanja, ali ono što imamo u poslednjih nekoliko nedelja jeste da ti ataci, nažalost, dolaze od srpskih predstavnika u zajedničkim institucijama BiH ili čak i nekih srpskih poslanika iz Narodne skupštine RS“, kaže Sajićeva.

Ona podseća da je pre nešto manje od deset godina Haris Silajdžić podneo tužbu protiv RS zbog njenog, navodno, neustavnog delovanja na međunarodnom planu.

„Ovo što imamo u nekoliko nedelja, i to moram sa žaljenjem da konstatujem, ne predstavlja ništa drugo nego nastavak politike Harisa Silajdžića s kraja 2008. i početka 2009. godine“, smatra Sajićeva.

Učinak predstavništava, prema njenim rečima, nije moguće izmeriti kvantitativno, ali svakako jeste kvalitativno.

„Predstavništva RS deluju kao ’mini-ambasade‘ i učinak njihovog rada nije moguće izmeriti u kvantitativnom smislu. Ali podsećam vaše čitaoce i slušaoce da ono što je RS pokrenula 2006. i 2007. godine nije ništa novo. To predstavlja trend u svetu. Uzmite samo da Flandrija ima 11 predstavništava i preko 70 kancelarija, odnosno privrednih predstavništava u svetu; da Katalonija ima 30 privrednih kancelarija i 10, kako ih oni nazivaju, delegacija u inostranstvu. Dakle, RS prati trend koji postoji u složenim višenacionalnim zajednicama, kao što je u ovom primeru bila Belgija“, objašnjava Sajićeva.

Avion SAD A10 - Sputnik Srbija
NATO ne odustaje od RS — građani spremni da ih golim rukama zaustave

U zemlji kakva je BiH, takva predstavništva više su nego neophodna, dodaje ona.

„U složenim višenacionalnim zajednicama, kakva je BiH, gde je gotovo nemoguće postići konsenzus o čak i nekim običnim pitanjima, naravno da je više nego potrebno da RS pojača i intenzivira svoje međunarodno prisustvo, da li kroz otvaranje novih predstavništava u inostranstvu ili se radi o dodatnom prisustvu na međunarodnim forumima i konferencijama, ali mi pratimo trend koji već izvesno vreme postoji u svetu“, kaže Sajićeva.

Kao povod za pokretanje kampanje protiv međunarodnog predstavljanja RS uzet je podatak da Banjaluka planira otvaranje svog predstavništva u Zagrebu. Međutim, Sajićeva kaže da je razgovora o otvaranju predstavništva RS u Hrvatskoj bilo pre nekoliko godina. Ali ne samo u Hrvatskoj, nego i u još nekim drugim zemljama.

„Mislim da se u ovom trenutku prave strategije. Naravno, sve zavisi od finansijskih i ekonomskih potencijala za otvaranje novih predstavništava. To je nešto što će u narednom periodu Vlada RS da analizira i da donese odluku u skladu sa potrebama i mogućnostima RS“, kaže Sajićeva.

Kao što se da zaključiti, ispada da su kritike na račun međunarodnih predstavništava RS zapravo bajate, a da se predstavljaju kao nešto novo, sveže.

Za sada RS ima predstavništva u Briselu, Jerusalimu, Vašingtonu, Moskvi, Beogradu (koje je najstarije), Štutgartu, Beču i Solunu. Ova predstavništva osnovana su u evropskoj tradiciji predstavljanja regiona i posebnih entiteta i imaju ih sve višenacionalne i složene evropske države. Ipak, možda je BiH „poseban slučaj“, pa Srpskoj neće biti dozvoljeno da ih zadrži? 

 

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala