Štrahea zbog Srbije kod kuće dočekao „topli zec“

© MINISTARSTVO SPOLJNIH POSLOVA - OGNJEN STEVANOVIC/Austrijski vicekancelar Hajnc Kristijan Štrahe i ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić na konferenciji sa novinare
Austrijski vicekancelar Hajnc Kristijan Štrahe i ministar spoljnih poslova Srbije Ivica Dačić na konferenciji sa novinare - Sputnik Srbija
Pratite nas
Opoziciona stranka Neos zatražila je sednicu spoljnopolitičkog saveta zbog „višestrukih spoljnopolitičkih ispada“ vicekancelara Hajnc Kristijana Štrahea, čime se nastavlja bura zbog izjave lidera Slobodarske partije Austrije (FPO) uoči posete Beogradu listu „Politika“ u kojoj je rekao da je Kosovo deo Srbije.
Četiri Štraheove reči o Srbiji i Kosovu koje su izazvale buru u EU

Takozvani „Savet austrijske integracione i spoljne politike“ važi za ekvivalent nacionalnom savetu bezbednosti i nalazi se pri Ministarstvu spoljnih poslova, a njegovi članovi su šefica diplomatije, predstavnici kancelara, vicekancelara, Ministarstva odbrane, kao i predstavnici parlamentarnih partija i Konferencije predsednika pokrajina.

Ministarka spoljnih poslova Karin Knajsel treba da izađe pred poslanike i objasni koje su smernice austrijske spoljne politike i ko sve od članova Vlade može da vodi spoljnu politiku, navodi se u zahtevu Neosa.

Za sazivanje sednice Saveta neophodan je zahtev dva člana, a Neos je s tim u vezi dovoljno zastupljen u tom telu.

Ta opoziciona stranka smatra da Austrija u EU ovim ispadima Štrahea gubi verodostojnost kao spoljnopolitički partner u EU.

I bivši austrijski kancelar, lider Socijaldemokratske partije (SPO) Kristijan Kern osudio je Štraheove izjave u vezi sa Kosovom, ističući da on „doliva ulje na vatru“.

„Štrahe doliva ulje na vatru u konflikt u kojem bi Austrija trebalo da dâ doprinos pomirenju“, naglasio je on u izjavi APA.

Hajnc Kristijan Štrahe i Ivica Dačić na konferenciji sa novinare - Sputnik Srbija
Štrahe: Imam razumevanja za Srbe; Dačić: Svaka ti čast!

Kern smatra da Štrahe, iz izborno taktičkih razloga, unosi međunarodni konflikt u Austriju i time ugrožava bezbednost zemlje.

Kosovski konflikt, prema njegovim rečima, ne zaustavlja se pred granicama Austrije.

„Tada kada smo priznali Kosovo imali smo konflikte na ulicama Austrije među mladima sa Kosova i iz Srbije“, objasnio je Kern.

Takođe i po pitanju RS je, kako dodaje, Štrahe već delovao mimo evropskog konsenzusa.

„To je pravi bezbednosni rizik po Austriju“, upozorava Kern, podsećajući da je više stotina plavih šlemova iz Austrije stacionirano na Kosovu i u Bosni i Hercegovini koji bi bili prvi koji bi se suočili sa problemima.

„Štrahe ovim Austriju vodi u magareću klupu evropske politike i pridružuje se sumnjivom društvu“, konstatovao je on, navodeći da je razočaravajuće što kancelar Sebastijan Kurc na to nije reagovao.

Iz sedišta kancelara nije bilo reakcije na izjavu Štrahea o Kosovu i portparol Vlade Peter Launski Tifental je naglasio da je stav Vlade već iznet.

„Ministarstva spoljnih poslova, a i vicekancelar su to jasno izneli“, podsetio je on, ukazujući da je rečeno da je nepobitna činjenica priznanje Kosova.

Štrahe na drugoj strani kaže da ne razume buru zbog njegove izjave u vezi sa Kosovom.

„Kada sam ja u pitanju, uvek pokušavaju da podignu veštačku buru“, smatra on.

Objasnio je da je njegova izjava da je Kosovo deo Srbije ukazivala na pravni stav Srbije.

Štrahe navodi i da je njegov portparol tekst pisanog intervjua „Politici“ prosledio, a da Štrahe prethodno nije video tekst intervjua.

Hajnc Kristijan Štrahe na konferenciji sa novinare - Sputnik Srbija
Od Moka do Štrahea — kako su Srbija i Austrija postali prijatelji

„Međutim, i pored toga je jasno kada se pročita ova rečenica do kraja da se misli na pravni stav Srbije“, objasnio je on.

Štrahe je podsetio da je bio protiv priznanja Kosova od strane Austrije, ali da, iako to kritikuje lično, stoji iza odluke Austrije.

Takođe je ukazao i na to da više od 80 država-članica UN do sad nije priznalo Kosovo.

Štrahe je naglasio da Srbija nije deo problema, već deo rešenja, i da smatra da su Beograd i Priština pozvani da pronađu kompromis koji bi bio bolan za obe strane.

Autonomija, prema njegovim rečima, jeste jedno od mogućih rešenja, a cilj mora biti održivo rešenje, zbog čega je potrebno saslušati obe strane.

 

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala