Prvi alarm: Kako je pad akcija na Volstritu sprečio da „pukne balon“

© AFP 2023 / Bryan R. SmithMonitori sa indeksima akcija na njujorškoj berzi
Monitori sa indeksima akcija na njujorškoj berzi - Sputnik Srbija
Pratite nas
Pošto je mesecima na svim berzama sveta bilo prisutno jačanje cena akcija, a to za posledicu ima kreiranje finansijskog mehura, njihov pad je bio očekivan. Možda ćemo već krajem nedelje videti njihov blagi oporavak.
Grafikon promene kursa bitkojna - Sputnik Srbija
Trenutak istine: Ruše li se kriptovalute kao berza 1929?

U danu u kojem su akcije bile u „slobodnom padu“, kako je slikovito „Si-En-En“ opisao situaciju na Volstritu, industrijski indeks Dau Džons je u ponedeljak uveče uknjižio najgori rezultat zabeležen na zatvaranju berze. Dešavanja na Volstritu su jutros povukla i pad na drugim berzama.

Sunovrat Dau Džonsa bio je njegov najveći dnevni pad od svetske finansijske krize 2008. godine, pošto je pao za skoro 1.600 poena. Kupci su reagovali i ublažili štetu, ali je Dau Džons na zatvaranju berzanskog dana i dalje bio u padu u iznosu od 1.175 poena.

Retko viđena rasprodaja akcija nastavljena je u utorak na azijskim i evropskim berzama.

Azijsko-pacifički indeks (MSCI) jutros je bio u minusu 3,5 odsto, Nikei na Japanskoj berzi čak 5,5 odsto, dok su cene akcija u Šangaju, Singapuru, Južnoj Koreji, Australiji i Hong Kongu pale između 1,6 i 4,3 odsto.

„Okidač“ za klizanje indeksa bio je u vesti od petka koja je pokazala da zaposlenost u SAD i plate rastu, a sa njima i potrošnja, što je značilo ubrzanje inflacije. A ona će, očekivano, opet dovesti do zaoštravanja monetarne politike, odnosno rasta kamatnih stopa.

To je izazvalo rast prinosa na američke državne obveznice, zbog čega su investitori novac preusmerili sa akcija na obveznice, a to je dovelo do pada vrednosti akcija.

Da li su uzroci koji su doveli do takvih kretanja na Volstritu, ipak, doveli tek do „kratkoročnih kolebanja tržišta“, kako je to prokomentarisala Bela kuća? Kada se može očekivati stabilizacija tržišta i kakve posledice sadašnja događanja mogu izazvati?

Džordž Soroš na promociji svoje knjige u Vašingtonu 2004. - Sputnik Srbija
Hoće li Soroš srušiti svetski ekonomski poredak

Sagovornik Sputnjika, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu i nekadašnji guverner Narodne banke Srbije Dejan Šoškić kaže da se, rečnikom finansijskih analitičara, dogodila jedna vrlo ozbiljna korekcija cena na finansijskom tržištu, koja, kako dodaje, nije neočekivana.

On podseća da je prethodno, mesecima, na svim berzama sveta bilo prisutno jačanje cena akcija, a to za posledicu ima kreiranje finansijskog mehura, efekta koji je, kako kaže, u finansijama dobro poznat.

Šoškić napominje da smo u poslednje vreme imali priliku da vidimo vrlo sličnu situaciju sa bitkoinom kojem je vrednost mesecima vrtoglavo rasla, pa je i bilo realno očekivati da dođe do pada.

Takav je slučaj bio i sa cenama akcija na Volstritu i drugim berzama, indeksi su dostigli najviše nivoe zahvaljujući stabilnom rastu svetske privrede, niskoj ceni novca i rastu zarada kompanija.

„U trenutku kada cene akcija rastu mnogi ulaze u tu aktivu, ne sa željom da kupe nešto što je realno jeftino, nego nešto što je defakto skupo, ali očekujući da će postati još skuplje. Na tom uzlaznom trendu dobar deo investitora gradi svoju strategiju“, objašnjava Šoškić.

© AP Photo / Richard DrewKriza na berzi
Kriza na berzi - Sputnik Srbija
Kriza na berzi

U tim situacijama se, ukazuje on, aktiviraju takozvani „stop los“ nalozi koji, po pravilu, utiču na zaustavljanje rasta cena i podsticanje njihovog pada.

Zato je ova korekcija očekivana, mada prema Šoškićevoj oceni, možda malo prekomerna, s obzirom na profitabilnost i dobre finansijske pokazatelje kompanija čije su akcije doživele znatan pad.

„Postoji vrlo jaka argumentacija za to da će ova korekcija možda potrajati nekoliko dana, a možda ćemo krajem nedelje videti blagi oporavak. Jer kada cene ovako naglo padnu to je, pored ostalog, signal i za mnoge koji su želeli da idu na tržište, a to nisu hteli po visokim cenama, da sada iskoriste ovaj pad i da investiraju“, objašnjava profesor Ekonomskog fakulteta.

Može lako da se desi, kaže on za Sputnjik, da se taj pad krajem nedelje zaustavi ili pretvori u blagi rast.

U svakom slučaju, on smatra da će se cene akcija stabilizovati na nižem nivou od prethodnog, ne verujući da će se skoro ponoviti njihov nivo iz prethodnog perioda.

Berza - Sputnik Srbija
Srbin na berzi nit reskira nit profitira

Na pitanje o posledicama, nekadašnji guverner NBS-a kaže da će imovina finansijskih institucija koje u svom portfoliju, u svom posedu imaju hartije od vrednosti čije cene padaju, biti niža i suočiće se sa topljenjem vrednosti svoje aktive.

„To je slučaj i sa osiguravajućim kompanijama i sa penzijskim fondovima, delimično i sa bankama, posebno sa onim investicionim. I to nije zanemarljiv efekat“, ističe Šoškić.

Posledica će, svakako, biti u restriktivnijoj monetarnoj politici, jer će američka Uprava federalnih rezervi (FED), kako se već procenjuje, i ove godine, kao i prošle, u tri navrata podići osnovnu kamatnu stopu. A to neće ostati bez uticaja na poteze Evropske centralne banke (ECB) i drugih centralnih banaka po pitanju kamatnih stopa, napominje Šoškić. U tom slučaju će, slikovito objašnjava, ponestajati daha toj velikoj tražnji za akcijama koja je bila prisutna poslednjih meseci, pa i godina. Samim tim, ni te cene više neće ići tako visoko kao što su išle.

Na pitanje da li bi kretanja na Volstritu, ako ne direktno, ono indirektno, svojim uticajem na poteze ECB, mogla da se odraze i na naše tržište, Šoškić ističe da to što se dešava u Evropi dosta utiče na nas.

„Ukoliko ECB odluči da izađe iz programa kvantitativnih olakšica (kojima je kupovinom državnih i kompanijskih obveznica članica evrozone i niskim kamatama pokušala da pogura evropsku privredu), to će se onda odražavati na kamatne stope i u zoni evra i u zoni valuta koje su neposredno vezane za evro, a u tu grupu ulazi i srpski dinar. Dakle, možemo po tom osnovu da imamo blagi rast kamatnih stopa, pa i onih koje bi Srbija plaćala za svoj javni dug, odnosno za buduća zaduživanja“, objasnio je Šoškić.

Za same građane i za privredu taj uticaj će biti prisutan najpre u domenu korekcije euribora, osnovne kamatne stope, koja je sada na istorijskom minimumu, pa samim tim i cene kredita koji su kod nas vezani za euribor, odnosno evro, ističe Šoškić za Sputnjik.

© AP Photo / Ahn Young-joonKina, berza
Kina, berza - Sputnik Srbija
Kina, berza

„Mislim da je ukupno gledano ovo prvi alarm. Ono što se dešavalo krajem prošle godine u SAD, kada je zbog praznika došlo do ogromnog rasta potrošačkog sektora i posredno rasta cena akcija, navelo je da se govori o rastu ekonomije, a time i o rastu špekulativnih balona. Ali za sada se može pretpostaviti da će sve ostati u okvirima tržišne korekcije“, kaže ekspert Ruskog instituta strateških istraživanja Nikolaj Trošin.

On smatra da FED sprovodi politiku povratka na tradicionalne metode regulisanja i da je metoda „kvantitativnog popuštanja“ odavno iscrpela svoje mogućnosti.

Reakcija radnika britanske brokerske kompanije na stanje na Evropskoj berzi dan nakon referenduma o izlasku Velike Britanije iz EU - Sputnik Srbija
Beogradska berza — kô u vreme Male Mare i Garave Julke

„Ako rast kamatnih stopa ostane u očekivanim okvirima, ne bi trebalo očekivati bilo kakvu katastrofu“, smatra Trošin.

Prema mišljenju analitičara Fjodora Bizikova, ovaj pad vrednosti akcija, odnosno korekcija do koje je došlo, može biti pozitivan faktor, jer se s obzirom na dosadašnju dinamiku kretanja cena akcija, njihova korekcija se i očekivala. Samo se, kaže, nije znalo kolika će zapravo biti ta korekcija. Posle skoro dve godine tokom kojih nije bilo većeg kolebanja cena došlo je do praska koji se može uporediti sa onim što se prethodni put desilo u avgustu 2015. i u jesen 2008. godine, kaže Bizikov za Sputnjik.

Prema njegovoj oceni, može se govoriti o špekulativnoj korekciji cene akcija.

Okidač za tu korekciju su bili pozitivni pokazatelji, odnosno rast američke ekonomije, što je provociralo da oni koji inače dobro stoje, zarade još više.

„Došlo je do pomalo apsurdne situacije. Oni koji su dobro zaradili na akcijama, izračunali su da im je dovoljno i da mogu da prodaju. A potom su zarađeni novac uložili u kupovinu državnih obveznica SAD“, ukazuje ovaj analitičar.

 

Sve vesti
0
Da biste učestvovali u diskusiji
izvršite autorizaciju ili registraciju
loader
Ćaskanje
Zagolovok otkrыvaemogo materiala